Pratite nas

Gospodarstvo

Četvrt milijuna umirovljenika dobiva povišicu

Objavljeno

na

Četvrt milijuna umirovljenika kojima je u trenutku umirovljenja određena najniža mirovina, u kolovozu će dobiti prvu izvanrednu povišicu, u prosjeku pedesetak kuna, objavio je u utorak Večernji list.

Dnevnik navodi kako povišica dolazi nakon što su premijer Andrej Plenković i njegov ministar rada kod nedavne reforme odlučiti podebljati najniže mirovine za 3,13 posto.

Izvanredna povišica rezervirana je za 253 tisuće umirovljenika s najnižim primanjima, među kojima se nalazi oko 207 tisuća korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće poljoprivrednika i blizu 13 tisuća bivših obrtnika.

Nitko od njih ne prima mirovinu koja proizlazi iz staža i plaće ostvarene tijekom radnog vijeka, nego im se isplaćuje za njih povoljniju najnižu mirovinu.

Druga povišica iz redovnog usklađivanja mirovina uobičajeno se isplaćuje u rujnu. Izvanredno povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto godišnje će stajati državni proračun 150 milijuna kuna.

Ima mišljenja da je Vlada taj novac mogla iskoristiti korisnije, jer porezni obveznici već i sada uvelike solidarno potpomažu korisnike najnižih mirovina. Prosječna razlika između određene i isplaćene najniže mirovine po umirovljeniku iznosi 547 kuna mjesečno i državu stoji 1,7 milijardi kuna godišnje, piše Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Ne vidim razlog za nastavak štrajka

Objavljeno

na

Objavio

U Washingtonu se održava jesensko zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Glavna tema sastanka je kako izbjeći moguću recesiju u vremenu kada svjetsko gospodarstvo usporava. Samo trgovinski ratovi, među kojima je najveći onaj između Sjedinjenih Država i Kine, svjetsku bi ekonomiju do kraja sljedeće godine mogli stajati oko 700 milijardi dolara.

Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu predvodi ministar financija Zdravko Marić. Evo što je izjavio za Dnevnik HRT-a:

Projekcije MMF-a su gotovo identične našima. U tom smislu su glavni rizici egzogeni – nešto na što ne možemo utjecati – Brexit, trgovinski ratovi, nafta i slično. No ta spoznaja zajedno s našim iskustvima, rekao bih naučenom lekcijom dugogodišnje recesije u Hrvatskoj navodi na zaključak da se trebamo okrenuti sebi i jačati domaće gospodarstvo, proizvodni sektor prije svega, izvoz, smanjiti uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva uz već tradicionalni i dobrodošao doprinos i investicije, odnosno osobne potražnje u punom rastu.

Na pitanje o mogućem dodatnom zaduživanju, ministar Marić je odgovorio da već u srpnju iduće godine dospijeva obveznica od milijardu i 250 milijuna američkih dolara.

– Kao što smo i nacrtali u strategiji upravljanja dugom u pravilu ta međunarodna dospijeća i refinanciramo na međunarodnom tržištu. Hoće li biti dolar ili euro, to ćemo vidjeti u prvoj polovici iduće godine ali mogu reći da svi ovdje gledaju na Hrvatsku vrlo pozitivno. Popravljen je naš rejting, dobro je trgovanje našim obveznicama i općenito je povoljna situacija na financijskim tržištima, tako da možemo pozitivno gledati prema toj transakciji, kaže ministar.

– Do te transakcije ćemo imati nekoliko aktivnosti i na domaćem tržištu. Krajem 11. mjeseca nam dospijeva jedna domaća obveznica. Radimo s domaćom financijskom industrijom na pripremi izdanja i već sada mogu reći da će ponovno biti uspješno izdanje u smislu cijene, najavio je.

Zamoljen da komentira štrajk prosvjetara koji će ga dočekati u Hrvatskoj, ministar je odgovorio da naprosto trebamo staviti brojke na stol i razmotriti objektivno situaciju.

– Ako uzmemo u obzir sve mjere koje smo poduzeli i koje su nedavno najavljene od strane predsjednika Vlade u Hrvatskom saboru, kada se to provede, dolazi do preko 18 posto povećanja osnovice plaća učitelja i svih zaposlenika u državnim i javnim službama. Tu ni ne ubrajam povećanje neto plaća koje se dogodilo zbog poreznih izmjena. Kada gledamo te brojke, mislim da je to jedna stvarno dobra situacija koju smo uspjeli postići u okviru mogućnosti javnih financija. Jer cijelo vrijeme konsolidiramo javne financije i smanjujemo poreze. Evo sada dižemo i plaće i kada sve to zbrojite, uz dužno poštovanje prema interesu svakoga, ne vidim razlog za nastavak štrajka. Tim više da smo se i obvezali da ćemo napraviti temeljitu reviziju za sve koeficijente i dodatke.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari