Pratite nas

Naši u svijetu

Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. – Povratak – stvarnost ili utopija

Objavljeno

na

Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. održat će se od 3. do 5. srpnja 2020. u Zagrebu.

Nakon Prvoga HIK-a, održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog HIK-a iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg HIK-a iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika, kojem posvećujemo Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.

Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.

Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha.

Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta.

Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo.

Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.

Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.

Glavne teme kongresa:

Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
Institucionalna potpora povratku
Povratništvo u povijesnoj perspektivi
Obrazovanje i povratak mladih
Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
Demografski aspekti povratka
Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, sport
Popis tema ne ograničava vas da iz svoje discipline, zanimanja, kompetencije sami predložite i neku novu temu.

Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski.

Molimo sve zainteresirane za sudjelovanje na Kongresu da pošalju sažetak svog predavanja i kratku biografiju. Sažetak mora sadržavati: naslov rada, ime i prezime autora, instituciju koju predstavljate, koncept do 250 riječi te 5-7 ključnih riječi.

Krajnji rok za predaju sažetka je 30. travnja 2020.

Radovi s Kongresa naknadno će biti objavljeni u tiskanom Zborniku.

Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora IV. Hrvatskog iseljeničkog kongresa

dr. sc. Marin Sopta

 

Povratnik iz Australije: U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan T. Grbešić posjetio Fakultet hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Nakon osnutka Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu jača interes iseljenih Hrvata za novu ustanovu.

Radi povezivanja i jačanja suradnje u četvrtak, 13. veljače 2020. u Velikoj vijećnici Fakulteta dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić sa suradnicima primio je Ivana T. Grbešića, predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, inače poduzetnika i pravnika iz Kanade, u čijoj tvrtki radi više od petsto odvjetnika.

Dekan je uvaženomu gostu iznio kratak pregled mukotrpnoga trodesetljetnoga puta stvaranja Fakulteta. Upoznao ga je i s aktualnim opstrukcijama i dezinformacijama koje čine i u javnosti pronose ministrica Blaženka Divjak i glavni tajnik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te je izrazio sigurnost u konačan pozitivan rasplet. Dodao je da će, unatoč pojedincima i strukturama kojima nije u interesu povezivanje iseljene i domovinske Hrvatske, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu imati značajnu ulogu u njihovu povezivanju. To je jedna od temeljnih misija ustanove.

Gost koji dolazi iz Toronta posvjedočio je kako je među iseljenim Hrvatima snažno odjeknula vijest o pokretanju studija demografije i hrvatskoga iseljeništva i osnivanju odsjeka koji se posvećuje tim gorućim pitanjima. Izrazio je žaljenje što se ometa uspostava Fakulteta i ne iskorištava potencijal iseljenika. Dodao je kako osnivanje Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dira srž Hrvata izvan domovine, jer oni pridaju veliko značenje hrvatskoj kulturi, nacionalnomu identitetu i budućnosti.

Fakultet hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Milas: Potpisan Sporazum koji će poboljšati provedbu znanstveno-israživačkih projekata

Objavljeno

na

Objavio

-Uvjeren sam kako će se potpisivanjem Sporazuma stvoriti kvalitetan okvir koji će poticajno djelovati na našu buduću suradnju i poboljšati provođenje zajedničkih aktivnosti, posebice u provedbi znanstveno-istraživačkih projekata, u povezivanju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, o temama hrvatskog iseljeništva, hrvatske nacionalne manjine i Hrvata u Bosni i Hercegovini

Sporazum kojega su 11. veljače potpisali Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a koji regulira suradnju ovih institucija u području istraživačko-znanstvenih projekata dokaz je ozbiljnog promišljanja na poboljšanju suradnje . Riječ je o formaliziranju dosadašnje suradnje te stjecanju potrebnih i formalnih uvjeta za rad na projektima od važnosti za ostvarivanje zajedničkih interesa.

Kako doznajemo dogovoreni su i daljni koraci a koji započinju dogovorom o zajedničkom sastanku sa suradnicima te konkretiziranju zajedničkih projekata i definiranja pravaca suradnje.

Prema riječima ravnatelja Željka Holjevca Institut Ivo Pilar ima prioritet do ljeta objaviti Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina i to baš u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatskom maticom iseljenika. Holjevac je izrazio i spremnost ove znanstvene ustanove za otvorenost za ostale znanstveno-istraživačke projekte od zajedničkog interesa za dobrobit Hrvata BiH i hrvatskih zajednica širom svijeta.

Državni tajnik Milas kazao je kako je Ured i dosad dobro surađivao s Institutom Pilar, dodavši kako će formalni Sporazum toj suradnji dodatno doprinijeti.

-Uvjeren sam kako će se potpisivanjem Sporazuma stvoriti kvalitetan okvir koji će poticajno djelovati na našu buduću suradnju i poboljšati provođenje zajedničkih aktivnosti, posebice u provedbi znanstveno-istraživačkih projekata, u povezivanju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, o temama hrvatskog iseljeništva, hrvatske nacionalne manjine i Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazao je Milas.

Više možete saznati na: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/potpisan-sporazum-o-suradnji-s-institutom-ivo-pilar

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari