Pratite nas

Najave

Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. – Povratak – stvarnost ili utopija

Objavljeno

na

Nakon Prvoga HIK-a, održanog 2014. u Zagrebu, zatim Drugog HIK-a iz 2016. održanog u Šibeniku, Trećeg HIK-a iz 2018. održanog u Osijeku, kad su u pitanju veze hrvatskog iseljeništva s domovinom, napose gospodarski, kulturni, politički i drugi odnosi, kao jedno od ključnih nametnulo se pitanje povratništva hrvatskih iseljenika, kojem posvećujemo Četvrti hrvatski iseljenički kongres 2020. u Zagrebu.

Hrvatska se danas, više nego ikad, suočava s brojnim demografskim i društveno-gospodarskim izazovima u najširem smislu te riječi. Iako se kao zemlja nalazi na imigracijskome kontinentu, dosadašnja iskustva pokazala su da su jedini realni migracijski izvor za ublažavanje negativnih demografskih trendova njezini iseljeni građani i njihovi potomci.

Iseljenici su generacijama prenosili u druge zemlje svoj biološki, profesionalni i kulturni potencijal obogaćujući time zemlje useljenja. Međutim, kroz dugu iseljeničku povijest Hrvatske uvijek su postojali i povratnički tokovi različitog intenziteta i raznolikih iskustava i uspjeha. Osim emotivnih i nostalgičnih motiva, povratnike mogu uz ekonomske čimbenike, privući određeni elementi kvalitete života (sigurnost, mirniji, opušteniji način života, krajolik, klima i dr.). Povratništvo je složen proces koji objedinjuje emigracijsko i imigracijsko iskustvo, kao i iskustvo povratne migracije, i ne može ga se promatrati izvan hrvatskoga društvenog, političkog i gospodarskog konteksta.

Održivost povratka ovisi o brojnim čimbenicima, poput aktivne uloge državnih institucija, pravnog okvira, postojanja i provedbe usmjerenih javnih politika, ekonomskih prilika, zatim obiteljskih prilika, ali i o uloženim naporima povratnika i potomaka iseljenika u što uspješniju integraciju u hrvatsko društvo. Iskustvo povratnika specijaliziranih znanja može biti snažan impuls za razvoj hrvatskoga gospodarstva, a da bi se iskoristio postojeći potencijal, potrebne su brze i konkretne mjere za njihovo privlačenje.

Želja nam je ovim kongresom otvoriti prostor u znanstvenom dijelu Kongresa za interdisciplinarnu i multidisciplinarnu analizu povratništva te omogućiti iznošenje iskustava i praksi u stručnome dijelu kongresa. Ovakav pristup nosi potencijal otkrivanja informacija od iznimne važnosti, koji se potom mogu koristiti u strateškom planiranju javnih politika i rješavanju aktualnih problema povratništva.

Glavne teme kongresa:

  1. Odnos rada i poduzetništva u procesu povratka
  2. Institucionalna potpora povratku
  3. Povratništvo u povijesnoj perspektivi
  4. Obrazovanje i povratak mladih
  5. Kulturna politika i identiteti kao dio povratka
  6. Demografski aspekti povratka
  7. Uloga Katoličke crkve u očuvanju identiteta
  8. Očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u iseljeništvu kroz crkvu, kulturu, jezik, sport

Popis tema ne ograničava vas da iz svoje discipline, zanimanja, kompetencije sami predložite i neku novu temu.

Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski.

Molimo sve zainteresirane za sudjelovanje na Kongresu da pošalju sažetak svog predavanja i kratku biografiju. Sažetak mora sadržavati: naslov rada, ime i prezime autora, instituciju koju predstavljate, koncept do 250 riječi te 5-7 ključnih riječi.

Krajnji rok za predaju sažetka je 30. travnja 2020.

Radovi s Kongresa naknadno će biti objavljeni u tiskanom Zborniku.

Srdačan pozdrav!

Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora IV. Hrvatskog iseljeničkog kongresa

dr. sc. Marin Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Kratki espresso Nine Raspudića u Širokom Brijegu

Objavljeno

na

Objavio

Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg vas poziva na predstavljanje knjige “Kratki espresso” Nine Raspudića koje će se održati u petak, 21. veljače 2020. u Kinu Borak u Širokom Brijegu s početkom u 19 sati.

Moderator  predstavljanja je Zoran Zeljko.

Nino Raspudić predstavio je u ponedjeljak svoju novu knjigu imena “Kratki espresso” u Mostaru, večeras je u Međugorju (18. veljače u 19 sati).

Predstavljanje zbirke planirano je također u Ljubuškom (20. veljače u 18 sati), te u Imotskom (22. veljače).

Radi se o zbirci kolumni tjedno objavljivanih u Večernjem listu. Zbirka kronološki, u dvije knjige “Kratki espresso 2016./2017.” i “Kratki espresso 2018./2019.”, obuhvaća 186 kolumni u kojima se na osebujan način obrađuju aktualne političke, društvene, kulturne, sportske i druge teme u Hrvatskoj i svijetu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

‘Grad bez ptica’

Objavljeno

na

Objavio

Grad bez ptica

Hrvatska matica iseljenika kao organizator i domaćin poziva Vas na predstavljanje novog romana Grad bez ptica, Anite Martinac koje će se održati u četvrtak 20. veljače u 19.00 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu (Trg Stjepana Radića 3.)

U programu sudjeluju: Ante Beljo i general Ivan Tolj, koji će se osvrnuti na ovo djelo ne samo kroz književnu vrijednost nego i zastupljenost teme o povijesno političkoj i vojnoj važnosti. Program će modelirati Lejdi Oreb, a ulomke iz romana govorit će glumac Robert Kurbaša i autorica.

Anita Martinac (Mihić) rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru, gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskoga rata. Članica je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, udruge Hrvatska žena, HKD Napredak Mostar, Hrvatske izvandomovinske lirike te je predsjednica Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Dosad je objavila pjesme Krvari brig 1994., Ljubim te pjesmama 2012., U pogledu 2012., U susret Riječi 2013., Druga riječ je ljubav 2014., Budna 2017., romane Medaljon 2015., Posljednji 2016., Od Franje do Franje 2017., zbirku novela život nema naslova 2018. i bajke kako je Pjev naučio raditi 2019.

Novi roman Grad bez ptica 2019. objavilo je Središte Hrvatskoga svjetskog kongresa za istraživanje totalitarizma. Knjiga opseže 229 str. i satkana je od 45 poglavlja, u kojima kroz optiku neposrednih sudionika donosi kako njihovu jedinstvenu i pojedinačnu sudbinu, tako i cjelokupnu sliku presjeka stanja u periodu od 1990. do 1992. na području Hercegovine. Radnja novoga romana, intrigantnog naziva, smještena je upravo u Mostar, rodni grad književnice, u najteže godine prijelaza iz komunizma u demokratsko društvo, koje je obilježeno sukobima i ratom. 

Književnica Anita Martinac u isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči čitatelju daje ključ da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Svi likovi su stvarne osobe, kao i događaji o kojima piše. Po riječima književnih kritičara, Martinac je obogatila hrvatsku književnost, a više puta je i nagrađivana za svoj rad. (https://anitamartinac.com/ )

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari