Pratite nas

Religija i Vjera

Chomsky – 10 načina manipulacije putem medija

Objavljeno

na

Avram Noam Chomsky je američki lingvist, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač. Sastavio je popis od deset najčešćih i najučinkovitijih strategija kojima se manipulira stanovništvom putem medija.

Povijest je pokazala da su mediji izvanredno učinkovito sredstvo za oblikovanje javnog mišljenja. Zahvaljujući medijskim alatima i propagandi stvarali su se i uništavali društveni pokreti, opravdavali ratovi, zaoštravale financijske krize, poticale nove ideologije, proizvodila stvarnost u kolektivnoj psihi. Kako otkriti strategije korištenja tih psihosocijalnih alata u kojima i sami sudjelujemo? Chomski je sažeo i razotkrio te prakse od kojih su neke vidljivije a neke sofisticiranije, dok su, izgleda, sve jednako učinkovite i na neki način ponižavajuće. Neke od tih taktika su podjarivanje gluposti, poticanje na osjećaj krivnje, promicanje rastresenosti ili stvaranje umjetnih problema da bi ih se onda magično rješavalo.

1. STRATEGIJA ODVRAĆANJA ili DISTRAKCIJE
Primarni element društvene kontrole je strategija distrakcije kojom se odvraća pozornost javnosti od važnih pitanja i promjena o kojima odlučuje politička i gospodarska elita, tehnika preplavljivanja beznačajnim informacijama. marionete_giStrategija distrakcije odvraća interes javnosti od bitnih saznanja s područja znanosti, ekonomije, psihologije, neurobiologije i kibernetike. “Držati pozornost javnosti daleko od stvarnih društvenih problema, zaokupiti javnost nevažnim stvarima. Zadržati javnost zaokupljenom, zaokupljenom, zaokupljenom, da nema vremena za razmišljanje, vratiti ljude natrag na farmu među druge životinje.” (Iz „Silent Weapons for Quiet War”)

2. STVORITI PROBLEME PA PONUDITI RJEŠENJA
Ova se metoda zove i „problem – reakcija – rješenje.” Ona stvara problem. „Situacija” izaziva reakcije u javnosti, nudi se prvi korak koji će javnost prihvatiti. Na primjer: pričati o povećanju urbanog nasilja ili krvavih napada pa javnost pristaje na uvođenje sigurnosnih mjera i politike koja ograničava slobodu. Ili: stvoriti gospodarsku krizu da bi javnost prihvatila smanjenje socijalnih prava i raspad javnih službi.

3. STRATEGIJA POSTUPNOSTI
Ako se hoće da javnost prihvati neprihvatljivo, to treba primjenjivati postupno, treba dozirati i to godinama. Tako su se nametnuli radikalno novi društveno-ekonomski uvjeti (neoliberalizam) tijekom 1980-tih i 1990-tih: minimalizacija uloge države, privatizacija, osiromašivanje, fleksibilnost, masovna nezaposlenost, smanjivanje plaća. Ta bi količina promjena izazvala revoluciju da se uvela odjednom.

4. STRATEGIJA ODGAĐANJA
Još jedan način postizanja prihvaćanja nepopularnih odluka je nazvati ih „bolnima i potrebnima”. Postiže se prihvaćanje u javnosti i dobiva na vremenu. Lakše je prihvatiti žrtvu u budućnosti nego u sadašnjosti. Prvo, zato što se trud ne ulaže odmah. Drugo, zato što je javnost, masa, uvijek sklona naivno se nadati da će „sutra sve biti bolje” i da će tražena žrtva možda moći izbjeći. To javnosti daje više vremena da se navikne na ideju promjene i da je rezignirano prihvati kada do nje dođe.

5. OBRAĆATI SE JAVNOSTI KAO DA JE MALO DIJETE
Većina reklama usmjerenih na širu javnost koristi jezik, argumente, likove, napose intonaciju slaboga djeteta, kao da je gledatelj malo dijete ili mentalno oštećena osoba. Što se više želi gledatelja dovesti u zabunu, to se više primjenjuju infantilizirajući tonovi. Zašto? Ako se obratite osobi kao da ima 12 godina ili manje, zbog sugestije postoji velika vjerojatnost da će njezin odgovor ili njezina reakcija biti lišena kritičkog osjećaja kao što je slučaj kod djeteta od 12 godina ili manje. (Iz „Tiha oružja za tihi rat”)

6. VIŠE KORISTITI EMOCIONALNU NEGO RAZUMNU STRANU
Korištenje emocionalnog aspekta je klasična tehnika koja će kod pojedinca dovesti do kratkog spoja u racionalnom analiziranju i kritičkom razmišljanju. Emocionalni registar otvara vrata za usađivanje u podsvijest ideja, želja, strahova, tjeskoba, kompulzivnog ili induciranog ponašanja.

7. DRŽATI JAVNOST U NEZNANJU I OSREDNJOSTI
Učiniti javnost nesposobnom razumjeti tehnologije i metode koje se koriste da bi ju se nadziralo i podčinilo. „Kvaliteta obrazovanja koje se nudi nižim društvenim klasama treba biti niska i osrednja, tako da provalija između nižih i viših društvenih slojeva ostane nepremostiva za niže slojeve društva.” (Iz „Tiha oružja za tihi rat”)

8. POTICATI JAVNOST DA BUDE ZADOVOLJNA OSREDNJOŠĆU
Poticati javnost da vjeruje da je u modi biti glup, vulgaran i neobrazovan…

9. POJAČAVATI OSJEĆAJ KRIVNJE
Neka pojedinac sam sebe krivi za vlastiti neuspjeh: to je zato što nije dovoljno inteligentan, sposoban, ili nije uložio dovoljno napora. Umjesto da se pobuni protiv gospodarskog sustava, pojedinac sam sebe dezavuira osjećajem krivnje, što dovodi do depresivnog stanja koje sprječava djelovanje. A bez akcije nema revolucije!

10. UPOZNATI POJEDINCA BOLJE NEGO ŠTO ON POZNAJE SAMOGA SEBE
Tijekom posljednjih 50 godina, napredak znanosti doveo je do ubrzanog raskoraka između onoga što zna javnost i onoga što znaju i čime se služe vladajuće elite. Zahvaljujući biologiji, neurobiologiji i primijenjenoj psihologiji, „sustav” posjeduje sofisticirane spoznaje o tjelesnom i psihološkom funkcioniranju ljudskoga bića. Sustav prosječnoga čovjeka poznaje bolje nego što ona pozna samoga sebe. To znači da, u većini slučajeva, sustav nad pojedincima vrši veću kontrolu i moć nego oni nad samima sobom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Međugorje od danas pod izravnim nadzorom Vatikana

Objavljeno

na

Objavio

Nadbiskup Henryk Hoser stigao je u Međugorje gdje će svoju službu započeti danas svečanom misom u međugorskoj crkvi sv. Jakova.

– Pozivamo sve naše župljane i hodočasnike da sudjeluju u ovome misnome slavlju – priopćili su iz Župnog ureda sv. Jakova iz Međugorja.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja 2018. nadbiskupa Henryka Hosera, dosadašnjega Posebnoga izaslanika Svete Stolice, Apostolskim Vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, a njegov dolazak smatra se vrlo važnim za Međugorje čiji status još uvijek nije definiran.

Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost, navedeno je ranije iz Svete Stolice.

Usto, pojašnjeno je kako se radi o isključivo pastoralnoj službi. Katolička Crkva dosad je, po pitanju Međugorja, bila je jako suzdržana, no nije branila hodočašća vjernicima u Međugorje, ali isto tako nije ni potvrdila da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama.

Mons. Hoser u medijskim je istupima čak ustvrdio kako bi prva ukazanja Gospe u Međugorju, koja su se dogodila u proljeće 1981. godine, mogla biti priznata.

Prema tvrdnjama tada šestero djece Gospa se ukazala prvi put 24. lipnja 1981. godine. Nekima ukazanja traju do danas. Zbog svojih poruka Gospu iz Međugorja naziva se Kraljicom mira. Hoser u Međugorju ostaje na neodređeno vrijeme.

(Fena)

 

Nadbiskup Hoser: Međugorje je proročko i karizmatsko mjesto

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Marija Magdalena – prva koja je vidjela Uskrslog Krista

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 22. srpnja slavi se sveta  Marija Magdalena – prva osoba koja je vidjela uskrslog Krista ili Marija iz Magdale (prema antičkom gradu Magdala na Genezaretskom jezeru), žena iz koje je Isus istjerao sedam zlih duhova prema svjedočanstvu dvojice evanđelista.

Sveta Marija Magdalena je u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana kao učenica Isusa Krista. U hrvatskom jeziku uobičajeno ime Marija Magdalena zapravo je Marija Magdalenska, tj. Marija iz mjesta Magdale. Sva četiri evanđelista spominjuju Mariju Magdalenu kao svjedokinju uskrsnuća Isusa Krista.

Marija se rodila u Magdali u Palestini. Prema predaji, njezini roditelji su bili veoma bogati. Još kao djevojčica ostala je bez oca, a s petnaest godina i bez majke. Bila je neobično lijepa a grješila je bludno kao javna grješnica. Međutim, taknuta Božjom milošću, počela je razmišljati o obraćenju. Nije se oglušila na Božji poticaj. Grad u kojem je griješila bludno izabrala je i za mjesto pokore. Javno je griješila pa je zato i odlučila javno činiti pokoru i zadovoljštinu za svoje grijehe. Javno je sablažnjavala druge, pa se javno i kajala. Nije se osvrtala na ruganje i prijezir mnogih. Došla je u kuću Šimuna, farizeja, kleknula do Isusovih nogu, cjelivala ih je, suzama ih prala, mirišljavom pomasti mazala i svojom bujnom kosom brisala. Evanđelje nam ne donosi nijednu njezinu riječ, ali suze pokajnice kazale su sve. Stoga joj Isus oprašta grijehe i otpušta je u miru, jer je postala velika pokornica. Od susreta s Isusom počela je Marija živjeti novim načinom života. Pratila je Isusa u javnim nastupima.

Prema jednima ona je ista osoba koja je pozorno slušala Isusove riječi dok je njezina sestra Marta pripremala večeru. U njihovoj obiteljskoj kući živio je i njihov brat Lazar, kojega je Krist uskrisio. Kada se Marta potužila jer sama priprema večeru, a njezina sestra Marija sjedi, Isus je kazao da je Marija izabrala ‘najbolji dio’. Iz nje je Isus istjerao 7 zloduha. Evanđelist Luka spominje Mariju Magdalenu u skupini žena koje su Isusa pratile u njegovu apostolskom radu. Bila je uz Isusa u najtežim časovima njegova života. Zajedno s Gospom bila je pod Isusovim križem na Kalvariji. U društvu anđela ostala je uz grob Isusov, našla se nad praznim Kristovim grobom. Uskrsli Isus njoj se prvoj ukazao i poslao je kao vjesnicu te radosne vijesti svojim apostolima. Vjernički puk uvijek je slavio Mariju Magdalenu kao veliku obraćenicu i njezin dan kao ‘svetkovinu suza’.

Bila toliko otvorena Isusu Kristu da ga ni mrtvog nije mogla ostaviti, nego je došla na njegov grob kako bi tu crpla snagu da dalje raste u slobodi od spona od kojih ju je on oslobodio. Tu je doživjela čudesan susret s uskrslim Isusom. Nije ga najprije prepoznala, misleći da je vrtlar. No kada je on izgovorio njezino ime: Marijo, ona ga je prepoznala, hitro se okrenula i htjela obujmiti mu noge od sreće što je tu njezin Učitelj i Spasitelj.

Marija Magdalena je bila sapeta sa sedam zala. Nismo saznali koji su to bili duhovi, no očito su to bila teška zla koja su mučila jadnu ženu. Zato možemo razumjeti njezinu zahvalnost kad je na prvi dan iza subote već rano ujutro došla pomazati Isusovo mrtvo tijelo i plakati na njegovu grobu. Očito je, nakon što ju je Isus oslobodio od svih zala, bila sretna, zdrava i toliko sveta da je kršćanstvo evo već 2000 godina štuje kao uzor koji pokazuje kamo treba ići onda kad nas zahvate zloće. Njezino se štovanje u zapadnoj Crkvi raširilo posebno u XII. stoljeću.

Što je prethodilo Magdaleninu životu prije nego je primljena medu Kristove učenike, to je medu tumačima Svetog pisma, svetim Ocima i hagiografima veoma sporno. Njihova su mišljenja ne samo različna, već i posve suprotna. U srednjem vijeku bilo je snažno naglašeno da je bila velika grešnica i da se obratila Gospodinu te postala velika pokornica: najodličniji predstavnik svih obraćenika. Slikari su je obično slikali kako suzama pere Gospodinove noge, a kosom otire, poistovjećujući je s onom ženom, javnom grješnicom u gradu, do Isusovih nogu u kući farizeja šimuna Gubavoga. Mi se ovdje nećemo i ne možemo upuštati u ta raspravljanja, već jednostavno u sv. Mariji Magdaleni štujmo Gospodinovu učenicu, onu Magdalenu što je stajala pod njegovim križem, o čemu govore svi evanđelisti, i onu koja je prva vidjela Uskrsloga te postala blagovjesnicom njegova uskrsnuća.

»Kad uskrsnu u prvi dan sedmice, Isus se najprije ukaza Mariji iz Magdale, iz koje bijaše istjerao sedam zlih duhova. Ona ode i to javi onima koji bijahu njegovi pratioci, a sad bijahu u tuzi i suzama« (Mk 16,9–10).

Prazan grob te kako se Isus ukazuje Mariji iz Magdale krasno je opisao sv. Ivan u 20. glavi svoga evandelja. Tumačeći taj tekst, Grgur Palamas, solunski nadbiskup od 1340–1359, po utjecaju u istočnoj Crkvi tako velik kao sv. Toma Akvinski u zapadnoj, zapisao je o Mariji Magdaleni divnih misli. One prema tradiciji istočne Crkve, kao i svako drugo teološko razmišljanje, trebaju poslužiti kontemplaciji i mistici, molitvenom doživljavanju našega Gospodina. Pročitajmo jedan dio toga nadahnutoga Palamasova teksta!

»Medu onima što su nosile miomiris na Kristov grob, slavimo jedino spomen Marije Magdalene. Krist je iz nje istjerao sedam zlih duhova da bi dao mjesto sedmerostrukom djelovanju milosti Duha. Njezina ustrajnost da ostane i dalje na grobu zavrijedila joj je viđenje i razgovor s anđelima; zatim je vidjela Gospodina te postala njegovim apostolom kod apostolâ. Poučena i potpuno uvjerena iz ustiju samoga Boga, polazi naviještati im da je vidjela Gospodina i ponavljati im što joj je rekao. Promotrimo, braćo moja, koliko je po dostojanstvu Marija Magdalena zaostajala za Petrom, glavom apostola, i Ivanom, veoma ljubljenim Kristovim teologom, a koliko je ipak više od njih bila obdarena. Kad su oni dotrčali na grob, ne vidješe drugo do plahtice i ručnika; no ona koja je čvrstom ustrajnošću ostala do kraja na vratima groba, vidjela je prije apostolâ ne samo anđele, nego i samoga Gospodara anđela, uskrsla u tijelu. Čula je njegov glas i tako ju je Bog svojom riječju stavio u svoju službu. Hram je u kojem u ovaj čas stojimo slika Kristova groba. On je čak i nešto bolje od slike, on je, tako reći, stvarno jedan drugi Sveti grob. Tu se nalazi mjesto gdje se polaže Gospodinovo tijelo, tu se nalazi sveti stol. Svaki, dakle, onaj što se cijelim srcem žuri prema ovome božanskome grobu, istinskom Božjem prebivalištu, da bi tu sabrana duha i upravljena prema Bogu ustrajao sve do kraja, taj će ne samo na anđeoski način naučiti riječi nadahnutih knjiga, nego će i sam očima duha, da ne kažem i više: očima tijela, bez ikakve prevare promatrati samoga Gospodina. Jer onaj koji očima vjere promatra mistični stol i kruh života pohranjen na njemu, vidi u stvarnosti Božju Riječ, koja je za nas postala tijelo i nastanila se medu nama. A ako se udostoji i primiti ga, ne samo da ga vidi, već i sudjeluje u njegovu bitku, prima ga u svoje srce kao gosta te se ispunja božanskom milošću što dolazi od njega. Isto tako kad je Marija vidjela onoga koga su apostoli željeli vidjeti, zaslužila je viđenje i uživanje onoga koga prema Apostolu i anđeli žele gledati. Po toj kontemplaciji, po tom sudjelovanju u misteriju čovjek se sav pobožanstvenjuje.«

Sveta Marija Magdalena bila je za umjetnike, propovjednike, duhovne pisce uvijek veliko i trajno nadahnuće. Ona je i u puku veoma popularna svetica. U našim krajevima posvećene su joj brojne crkve i podignuti oltari. I pravo je da je štujemo te od nje naučimo onu čuvstvenu i djelotvornu ljubav prema Isusu. Ona je uz Gospodina pod križem, kad su ga gotovo svi ostavili, zato je postala tip vjernoga Isusova učenika, kakav bi trebao zapravo biti svaki Kristov sljedbenik.

Popularnost svete Marije Magdalene očituje se i u tome što je kao svoju zaštitnicu slave žene, pokornice, frizeri, tvorničari parfema i pomada, vrtlari, vinciliri, vinogradari i učenici. Njezino ime nose mnoge žene.

MOLITVA

Bože, sveta Marija Magdalena vidjela je uskrsloga Spasitelja i prva javila učenicima radost uskrsnuća. Daj i nama, po njezinu primjeru i zagovoru, svjedočiti da je Krist živ te ga jednom ugledati kao Kralja vječne slave. Po Gospodinu našem Isusu Kristu, Sinu tvome, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari