Pratite nas

Hrvatska

Chris Marcich novi ravnatelj HAVC-a

Objavljeno

na

Upravni odbor Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) jednoglasno je izabrao Chrisa Marcicha za novog ravnatelja te središnje nacionalne filmske institucije.

Predsjednik Upravnog odbora Bruno Kragić rekao je u ponedjeljak, nakon sjednice Upravnog odbora, da je Marcich izabran u mandatnom razdoblju od četiri godine, a na dužnost stupa 1. svibnja.

O njegovom izboru, ustvrdio je, “odlučila je cjelokupna i cjelovita slika, njegove međunarodne reference, velika upućenost u međunarodne tokove audiovizualnih djelatnosti, mogućnost da tu napravi puno za HAVC i jedna sveopća slika stabilnosti koju kolega nudi”.

Kragić kaže da je novi ravnatelj HAVC-a većinu svog života radio u inozemstvu, u američkom Ministarstvu vanjske trgovine je bio jedan od pregovarača u raznim procesima, pomoćnik za Europu, a godinama je radio i u predstavništvima američke filmske asocijacije – MPA, koja okuplja konzorcij velikih filmskih kompanija.

Sudjelovao je i u trgovačkim pregovorima između SAD-a i Europske unije te je “iznimno je upućen u taj aspekt međunarodnih odnosa, pitanja kvota, autorskih prava, plasmana filmskih proizvoda”.

“Stanje u hrvatskoj kinematografiji sada primarno poznaje više kao promatrač nego kao sudionik, no možda mu je to, da se malo našalim, stanovita prednost, da nije previše unutar same situacije u praktičnom smislu”, dodao je Kragić.

Kaže da je Upravni odbor dobio dojam da neće biti nikakvih problema da se Marcich jako brzo upozna s onim segmentima s kojima nije upoznat, no već “poznaje cjelovitu sliku hrvatske audiovizualne djelatnosti, njezinog funkcioniranja generalno, funkcioniranja na međunarodnoj sceni te jako dobro razumije poziciju ravnatelja HAVC-a”.

Upravni odbor smatra da bi jedna od glavnih zadaća novog ravnatelja, u srednjoročnom razdoblju, bila da se izdvajanja na raznim točkama za audiovizualne djelatnosti zadržavaju i povećavaju, te da se financijski aspekti te djelatnosti potpuno iskristaliziraju i raščiste.

Kratkoročno to bi bilo daljnje strukturiranje odnosa s HRT-om, djelovanje na poziciji međunarodne promocije i plasmana, a u dugoročnom periodu, za sljedeću godinu, napominje Kragić, izrada novog Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva za sljedeće mandatno razdoblje, te dovršetak pravilnika koji govori o rokovima, kriterijima i načinima poticaja.

Na natječaj raspisan nakon što je na vlastiti zahtjev s mjesta ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) razriješen Daniel Rafaelić, prijavilo se osmero kandidata, uz Marcicha, redatelji Hrvoje Hribar i Nikolina Barić, filmski kritičari Josip Grozdanić i Višnja Vukašinović, samostalni filmski snimatelj Thomas Krstulović, producenti Damir Primorac i Fran Juraj Prižmić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

SAD Inženjerskoj satniji Hrvatske kopnene vojske donirao mehanizaciju vrijednu 7,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

U Vojarni “Kamensko” u Karlovcu u ponedjeljak je održana primopredaja šest kamiona i jednog kopača utovarivača, vrijednih 7,8 milijuna kuna, koje je vlada Sjedinjenih Američkih Država donirala Satniji za inženjerijsku potporu Hrvatske vojske.

Zahvalivši na šest kamiona “ford” i kopaču utovarivaču, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević je ocijenio da je ta donacija potvrda “istinskoga i strateškog savezništva Republike Hrvatske i SAD-a”.

Podsjetivši da je SAD od 1996. godine do danas za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske osigurao više od 500 milijuna dolara, posebno je istaknuo da slijedi donacija dvaju helikoptera “crni jastreb”, koji će znatno “promijeniti sliku Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u pogledu sposobnosti i tehnologije budući da uvođenje spomenutih sustava znači prelazak na zapadnu tehnologiju i ogroman tehnološki iskorak za Hrvatsku vojsku”.

Ministar Krstičević također je istaknuo koliko je važna suradnja i sudjelovanje hrvatskih časnika na američkim vojnim školama, i to na operativnoj i strateškoj razini.

“Kroz ove oblike izobrazbe dosad je prošlo više od tisuću naših najperspektivnijih časnika, a izobrazba na američkim vojnim školama omogućuje nam držanje koraka s najmodernijim vojskama svijeta i doprinosi usvajanju najnovijih doktrina i taktika modernog ratovanja”, rekao je te ocijenio da je u mirovnim misijama i operacijama Hrvatska “kontinuirano vrlo odgovorna saveznica te će nastaviti svoje sudjelovanje u djelokrugu definiranim odlukama Hrvatskoga sabora”.

“Naši su pripadnici trenutačno prisutni u operacijama UN-a u Indiji i Pakistanu, Libanonu te Zapadnoj Sahari.

Upravo je inženjerijska satnija odradila izvrstan posao u Libanonu, na čemu im čestitam, a osim u UN-u nastavljamo naše sudjelovanje i u NATO-misijama u Afganistanu, Iraku i Kosovu, u operaciji Inherent Resolve te NATO-aktivnostima ojačane prednje prisutnosti u Poljskoj i uskoro ponovno u Litvi”, zaključio je ministar Krstičević.

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Robert Kohorst izrazio je zadovoljstvo suradnjom dviju država te profesionalizmom Hrvatske vojske, dodajući kako vjeruje u daljnju suradnju dviju država na obostrano zadovoljstvo. Za konkretnu je donaciju rekao kako vjeruje da će Inženjerijskoj satniji pomoći u izgradnji i obuci za terenske inženjerijske sposobnosti i u potpori miru.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov također je zahvalio veleposlaniku Kohorstu, ističući da će ta “inženjerijska sredstva povećati učinkovitost i sposobnost te postrojbe, koja je već pokazala da je spremna na sve zadaće”. Zbog dosadašnje suradnje, istaknuo je, SAD je “najvažniji strateški partner u održavanju i razvijanju hrvatskih obrambenih sposobnosti”, a obrambena suradnja, dodao je, “predstavlja okosnicu bilateralnih odnosa SAD-a i Republike Hrvatske”.

Na kraju su ministar Krstičević, veleposlanik Kohorst i general Šundov razgledali mehanizaciju za građevinske radove, izgradnju mostova, pontonskih mostova, protuminske radove, miniranja i rušenja.

Krstičević je zahvalio zapovjedniku Hrvatske kopnene vojske general bojniku Siniši Jurkoviću na doprinosu u mirovnim misijama i na pomoći domaćim civilnim institucijama, što je, rekao je, vrlo važna zadaća Hrvatske vojske.

Donacija Vlade Sjedinjenih Američkih Država Republici Hrvatskoj omogućena je novcem Global Peace Keeping Operations Initiative (GPOI) programa.

Foto: MORH

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Guverner Boris Vujčić: Ljudi odlaze, nema radnika, treba povećati plaće…

Objavljeno

na

Objavio

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je u ponedjeljak da je nedostatak kvalificirane radne snage postao glavna prepreka rastu u mnogim zemljama, pa je tako nužno stvarati okruženje koje će poticati ostanak talentiranih pojedinaca, što između ostalog uključuje i podizanje plaća.

Vujčić je to poručio na otvaranju međunarodne konferencije “Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi”, koju HNB zajednički organizira s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Konferencija je usredotočena na tržište rada i demografske izazove, budućnost rada i politike potrebne za održiv gospodarski rast i dostizanje razine dohotka razvijenih zemalja zapadne Europe. Uz predstavnike MMF-a i HNB-a, na njoj sudjeluju i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić, kao i petnaestak guvernera središnjih banaka i ministara financija iz srednje, istočne i jugoistočne Europe, predstavnici Svjetske banke, Europske komisije, Banke za međunarodne namire i drugih institucija, te ugledni stručnjaci sa sveučilišta Oxford, London i Tartu.

Vujčić je kazao da je razumijevanje veza između demografije, radnih mjesta i rasta tema koja je sve važnija za zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE), budući da radna snaga, čiji se broj ubrzano smanjuje, potiče tendenciju smanjenja potencijala za hvatanje koraka s ostatkom Europe.

U isto vrijeme, kaže Vujčić, tema je relevantna i za mnoge druge zemlje koje su pogođene starenjem stanovništva, kao i ekonomskom migracijom.

Kako napominje, s obzirom na učinkovitije javne zdravstvene sustave i niže stope plodnosti, prosječni europski građanin danas je stariji nego ‘u ne tako dalekoj prošlosti’, pri čemu se srednja dob u EU od početka stoljeća povećala za 4,5 godina.

Za manje razvijene europske zemlje, izazov starenja stanovništva povezan je i s izazovom vanjske migracije, a ta kombinacija stvara im velike strukturne probleme, pri čemu ne samo da ugrožava održivost mirovinskih i zdravstvenih sustava, već može utjecati i na njihov potencijalni rast, upozorava Vujčić.

Tijekom posljednje produljene recesije u Europi su se dogodile značajne migracije, a radnici su se preselili iz zemalja koje su najviše pogođene krizom u one naprednije. “Danas, kada dolazi do gospodarskog oporavka diljem kontinenta, nedostatak kvalificirane radne snage postao je glavna prepreka rastu u mnogim zemljama. Prema istraživanju EIB-a iz 2018. godine, tvrtke u CESEE-u smatraju da je ograničena dostupnost kvalificirane radne snage jedna od najvećih prepreka ulaganjima”, ističe Vujčić.

U tom kontekstu, poručuje, stvaranje i očuvanje kvalificirane radne snage pojavilo se kao ključni cilj za kreatore politike u tim zemljama. Njegovo postizanje zahtijeva stvaranje okruženja u kojem će talentirani pojedinci biti motivirani ostati i raditi u svojoj domovini. Povećanje plaća do dovoljno visoke razine u tim zemljama je tek dio rješenja, s obzirom da je važan čimbenik i sigurnost zaposlenja, bez kojeg, unatoč i dovoljno visokoj plaći, brojni napuštaju pojedine zemlje.

Vujčić napominje da postoje i brojne mjere koje nadilaze politike tržišta rada i mogu pružiti prave poticaje za ostanak radne snage, a odnose se primjerice na priuštivo stanovanje, posebno za mlađe obitelji, kao i obrazovanje.

“Konkretno, provedba reformi za usklađivanje ishoda obrazovnog sustava s potrebama korporativnog sektora neće samo doprinijeti izgradnji vještih i motiviranih zaposlenika, već će također smanjiti vjerojatnost da će takva radna snaga dugo vremena ostati nezaposlena i tako postati očajna i obeshrabrena”, poručio je Vujčić, koji se osvrnuo i na prošlost, odnosno na Dubrovačku Republiku, njezino gospodarstvo i javne politike u području zdravstva, socijalne skrbi i obrazovnog sustava, kojima se nastojalo zadržati domaću radnu snagu i privući stranu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari