Pratite nas

Pregled

Čičak: ‘Nije mi žao Šimunića, nikako me to ne pogađa’

Objavljeno

na

Sportski arbitražni sud (CAS) u Lausanni odbio je žalbu Josipa Šimunića o poništenju FIFA-ine kazne

“Žao mi je da ne ide na prvenstvo, ali to je poruka svim navijačima da se takve stvari ne smiju događati”, zaključio je kratko Čičak.

Mjeseci pravne bitke koji stoje iza Josipa Šimunića nisu urodili plodom. Naime, Sportski arbitražni sud u Lausanni potvrdio je FIFA-inu kaznu našem nogometašu od deset utkamica suspenzije te zabranu pristupa stadionima u Brazilu dok se igra Svjetsko prvenstvo. joe_simunic

O ovom slučaju oglasio se za naš portal čelnik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak koji kaže da mu Šimunića nije žao. “Nikako me ne pogađa što Šimunić ne ide na prvenstvo. O tome se trebalo misliti unaprijed”, kaže Čičak. Također, dodaje da je HHO svoje stajalište o pozdravu Za dom spremni iznio ranije. To je bez dileme ustaški pozdrav, naglašava naš sugovornik. “Žao mi je da ne ide na prvenstvo, ali to je poruka svim navijačima da se takve stvari ne smiju događati”, zaključio je kratko Čičak.

Šimunićevi odvjetnici tako nisu uspjeli dokazati kako nikoga nije vrijeđao starim hrvatskim pozdravom ‘Za dom spremni’ koji datira iz 16. stoljeća. Iako je FIFA-in svjedok protiv Šimunića, slovenski profesor Božo Repe iznio niz neistinitih povijesnih tvrdnji o Hrvatima, poput toga da su većina Hrvata u Australiji ustaše, sud je odlučio u korist FIFA-e.

Odluku o kazni donijela su tri suca, predsjedavajući nizozemski sudac Hendrik Kesler te talijanski i švicarski suci Luigi Fumaggalli i Marco Balmelli. Šimunićevi odvjetnici mogu se žaliti Ustavnom sudu Švicarske, no i da se odluka promijeni treba vremena, a izbornik Kovač mora do sutra dostaviti spisak igrača FIFA-i, tako da Joe nema nikakve šanse vidjeti Brazil. O ovom slučaju oglasio se i nogometaš:

– Koga sam ja konkretno uvrijedio? Takav ne postoji. Sve je apstraktno. Tko je ovdje žrtva –  sugerirao je Šimunić da je on jedina žrtva tog slučaja i sudskog procesa.

Šimunić se tako neće naći na popisu izbornika Nike Kovača koji će u srijedu objaviti na koje igrače računa na SP. Ovo vjerojatno znači i kraj Šimunićeve reprezentativne karijere u kojoj je 105 nastupa za Hrvatsku upisao 3 gola.

[divide]

Nakon vođenja skandiranja „Za dom”, na što je dio publike odgovarao ‘spremni’, pred sjevernom tribinom maksimirskog stadiona poslije utakmice s Islandom, FIFA je kaznila Josipa Šimunića s deset utakmica zabrane igranja te zabranom nazočnosti na stadionima i 30.000 eura.

Suci Hendrik Kesler (glavni sudac iz Nizozemske), Luigi Fumaggalli iz Italije, kojeg je izabrala Šimunićeva strana i Švicarac Marc Balmelli kojeg je izabrala FIFA, nisu uvažili njegove argumente.

Odvjetnik Prtenjača: Nije pobijedila pravda

“Fifa ničime nije dokazala da je Šimunić nekoga uvrijedio niti da je imao namjeru nekoga uvrijediti. Ovdje nije pobjedila pravda nego snaga FIFA-e koja je svoju kaznu temeljila na političkom, a ne pravnom aspektu Šimunićeva slučaja”, rekao je Šimunićev odvjetnik Davor Prtenjača koji je i uložio žalbu na odluku FIFA-e kod CAS-a.

Iako CAS nije zadnja instanca, vrijeme je iscurilo i njegova odluka u konačnosti je odlučila o tomu da Šimunić ipak neće vidjeti Brazil. Hrvatski izbornik Niko Kovač do posljednjeg trenutka je čekao pravorijek CAS-a.  Izbornik već sutra mora poslati FIFA-i 30 imena koja će konkurirati za odlazak na SP .

Ovom odlukom završena je reprezentativna karijera 36-godišnjeg kapetana Dinama koji je u nacionalnom dresu nastupio čak 105 puta i igrao na SP u Japanu i Njemačkoj te na EP 2004., 2008. i 2012. godine.

Samo potvrđena odluka FIFA-e

Disciplinski odbor FIFA-e je ustvrdio da je igrač zajedno s publikom uzvikivao hrvatski pozdrav, koji su u Drugom svjetskom ratu koristili pripadnici fašističko ustaškog pokreta. Odbor se složio da je taj pozdrav bio diskriminirajući, te je uvrijedio dignitet skupine ljudi na rasnoj, religioznoj i etničkoj razini. U FIFA-i su dodali da su obvezni boriti se protiv bilo kakvog oblika diskriminacije u nogometu i blisko surađivati s nogometnim savezima diljem svijeta kako bi educirali o jednakosti i poštovanju.

Nakon izbijanje afere koja je obišla svijet, Šimunić je izjavio:

”Ne bojim se kazne. Tko će me kazniti? Neki bi trebali malo pročitati povijest. Nisam ništa loše napravio. Volim svoju Hrvatski i svoj dom. Ako to nekima smeta, nije moj problem. Napokon sam dobio priliku to napraviti”, poručio je Šimunić.

Dan kasnije, Joe je još jednom pokušao objasniti što mu je bio cilj.

”Strašna mi je pomisao da bi me netko mogao stavljati u kontekst poticanja bilo kakvog oblika mržnje ili nasilja. Ne želim ispasti patetičan, ali kao Hrvata koji je rođen i odrastao van svoje domovine meni je dom asocijacija na ljubav, toplinu i pozitivnu borbu; sve ono što smo pokazali na terenu i plasirali se na Svjetsko prvenstvo. I to su bili jedini razlozi koji su me u trenutku emocija ponijeli i zbog kojih sam započeo spomenuto skandiranje s navijačima”, prenijela je njegove riječi službena stranica Dinama.

”Maksimir, Zagreb, Hrvatska – to je moj dom za koji sam se u nogometnom kontekstu, na terenu uvijek “bacao na glavu” i davao svoj maksimum. Ostvarili smo veliki uspjeh do kojeg smo teško došli te smo svi bili oduševljeni. Za mene nema polovičnih emocija ni polovične borbe, a posebno kad nosiš nacionalni dres. Jučer sam se na svoj način, kao nogometaš, borio za ime i ugled svoje domovine, za svoj dom. I to je jedina slika doma koju imam u svojoj glavi.”

”Ako je bilo tko shvatio moje uzvike drukčije, negativno, ovim putem negiram bilo kakav politički kontekst svoje izjave koja je bila vođena isključivo mojom ljubavlju prema mom narodu i domovini, a ne mržnjom i destrukcijom”, poručio je Šimunić, kojem su na sudu u Lausanni svjedočili brojni suigrači iz njegova bogate karijere.

/IM/dnevno/Hina/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Divjak: Hrvatska u CERN-u od 2019. godine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministrica znanosti i obrazovanje Blaženka Divjak potvrdila je u nedjelju u Dubrovniku kako je Republika Hrvatska prvi put ispunila sva tri uvjeta te će od 2019. godine bit će pridruženi član Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija.

Ministrica Divjak istaknula je među ispunjenim uvjetima dovoljan znanstveni kapacitet u području fizike, računarstva i informatike.

„Naši fakulteti i instituti imaju u tom smislu vrlo značajne kapacitete, u što se uvjerila i CERN-ova misija tijekom posjeta Hrvatskoj. Osim toga, ispunjavamo uvjet kapaciteta u inovativnoj industriji koja nudi inovativna rješenja u inženjerstvu, informatike i razvoja novih materijala. Treći ispunjeni uvjet je politička volja države, koja kroz Ministarstvo i Zakladu za znanost daje ovim procesima punu podršku“, objasnila je Divjak.

Pridruženo članstvo u CERN-u počinje 2019. godine, a ministrica Divjak istaknula je kako je riječ o potpuno novim prilikama za hrvatske znanstvenike, nastavnike i učitelje, ali i inovativnu industriju, koja sudjelovanjem na CERN-ovim natječajima u vrijednosti 500 milijuna eura godišnje može bitno unaprijediti svoje poslovne procese.

„Neke su naše tvrtke u tim natječajima već sudjelovale, ali sad i drugi imaju priliku, ponajviše puno manjih IT tvrtki. Dobili su pristup potpuno novom tržištu“, rekla je Divjak.

Divjak je napomenula kako članarina u CERN-u iznosi oko milijun franaka, ali s obzirom na tržište smatra kako to nije velik polog.

„Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma ističe kako se svijet dijeli na države koje će uhvatiti korak s četvrtom industrijskom revolucijom i na one koje neće. Bilo bi propast za Hrvatsku da ostanemo s krive strane ‘željezne zavjese’. Želimo držati korak sa strelovitim razvojem tehnologije i potpuno nove industrije“, rekla je Divjak.

Ministrica je podsjetila kako je protekli tjedan bio tjedan dobrih vijesti za međunarodnu prepoznatljivost hrvatskog obrazovanja i znanosti, budući da je i Europska komisija objavilo vrlo pozitivno izvješće o ambicioznim obrazovnim reformama.

Ministrica Divjak je u listopadu 2017. godine o pridruživanju razgovarala s glavnom direktoricom CERN-a Fabiollom Gianotti, a peteročlana misija CERN-a u Hrvatskoj je u svibnju ove godine provela tri dana kako bi utvrdila ispunjava li Hrvatska uvjete.

Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN) je najveći istraživački laboratorij na svijetu, a osnovalo ga je Europsko vijeće za nuklearna istraživanja i njim upravlja dvadeset država. U CERN-u je zaposleno oko 2500 ljudi, a oko 8000 znanstvenika iz 580 raznih institucija diljem svijeta koristi se njegovim kapacitetima za svoja istraživanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

BUJICA: Martin Pauk i Hrvoje Pende o ‘krađi potpisa’

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari