Pratite nas

Politika

Čičak: Radman je sastavni dio Josipovićevog projekta, koji je pao (VIDEO)

Objavljeno

na

Gost Bujice na Osječkoj TV i pridruženim televizijama bio je Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora. Tema emisije bili su brojni otkazi na Hrvatskoj radioteleviziji – za što je prema gostu emisije izravni krivac Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a.

Hrvatski helsinški odbor nedavno je održao tiskovnu konferenciju ponukani otkazom HRT-ovoj novinarki Karolini Vidović Krišto nakon što je javno kritizirala glavnog ravnatelja Gorana Radmana.

“To je dio slučaja Radman koji traje već godinama. Očito je da se radi o vrlo organiziranoj medijskoj blokadi. Kad smo imali tiskovnu konferenciju, jedina je kamera bila vaša. Ni Nova TV, ni RTL, za HTV da ne govorim. Sve ono što mi radimo, i mediji poput Večernjaka i Jutarnjeg lista, guraju pod tepih. Imamo velik utjecaj vani, jer sva priopćenja prevodimo na engleski i šaljemo vani”, rekao je Čičak.

Cijela situacija s Radmanom, nastavlja Čičak, dogodila se nakon dolaska ove vlasti.

“2012. smo rekli da je došlo do podržavljenja televizije. Instaliran je model u kojem direktora televizije određuje parlament. Dakle, politika određuje kako će i kome televizija služiti. Ministrici Zlatar Violić trebao je instrument da se dokopaju kontrole nad televizijom. Mi to zovemo parlamentarni puč. Imamo partijsku televiziju, Radman je samo etiketa na boci”, dodao je Čičak uz opasku da je “Radman uvijek ostao drug, a ne gospodin”.

Voditelja emisije zanimalo je kakvu ulogu je odigrao još uvijek aktualni predsjednik Ivo Josipović?

“Vrlo je interesantno da je ta garnitura sudjelovala na rušenju zakona temeljem kojeg je civilno društvo imalo predstavnike u programskom vijeću koje je biralo direktora. Prema standardima Suda za ljudska prava u Strasbourgu, nevladine udruge koje izvršavaju zadatke državnih vlasti gube status nevladinih udruga. Lijeva politička opcija radila je na tome da preuzme vlast na televiziji, i što je najvažnije, da preuzme Hrvatsko novinarsko društvo”, nastavio je u oštrom tonu gost Bujice.

Čičak je Josipovića usporedio sa slovenskim predsjednikom Danilo Türkom, kojemu su mediji također davali velike izglede na predsjedničkim izborima, a prošao je kao i Josipović.

“On je kontrolirao Večernjak i Jutarnji list. Ništa mu nije pomoglo. Oni ne razumiju da je u Hrvatskoj nakon rata došlo do promjene razmišljanja u uvjetno nazvanom nacionalnom biću. Nisu više podjele sjever-jug, oni to priželjkuju, ali to je nešto što je neizvedivo”, dodao je predsjednik HHO-a.

“Josipović šef kartela”

Prozvao je HRT-ovu novinarku Sanju Mikleušević Pavić da je bila na čelu organizacije Vijeća za medije, čija je dužnost bila da spriječi utjecaj politike, a obilazili su Vladu i Ured predsjednika. “Siguran sam da će bilo koja nova vlast pomesti ove”, slikovito se izrazio Čičak.

“Nadzorni odbor svojedobno je tražio ostavku Radmana zbog njegovog seksističkog ispada prema kolegici na HRT-u”, upozorio je gost Bujice. Voditelj je upozorio na slučaj Snježane Abdurahmanović, zaposlenice HRT-a za koju tvrdi da se ubila zbog mobbinga i otkaza nakon 17 godina na HRT-u.

“Taj predmet vodi Državno odvjetništvo u Velikoj Gorici. Mi znamo malo više o tom slučaju i pozadini i zato ne bih previše komentirao. Strašno je da se ubila na takav način”, rekao je Čičak uz napomenu da su angažirali odvjetnika.

Čičak se potom vratio na otkaz Karolini Vidović Krišto. “Rekla je da s obzirom na povijest Radman ne može biti ravnatelj televizije. To je i pokazao da je ostao komunistički mozak. Kad mrtvi padaju u Parizu, ovdje se sloboda medija ruši na sofisticiraniji način. Televizija je reagirala i za nju traži manju kaznu. Predsjednik HND-a Duka se solidarizirao i traži opomenu za novinarku”, u nevjerici je rekao gost emisije.

“Bio je partijski funkcioner, u dokumentima se tvrdi da je pripadao grupi Labrador. On je bio zadnji nositelj štafete nakon Titove smrti. Instaliran je na to mjesto. On nije demokrat. On je sastavan dio Josipovićevog projekta, i taj projekt je pao”.

Voditelj je Čičku ukazao na slučaj u kojem je HRT ZAMP-u sredio unosan ugovor za tri godine unaprijed vrijedan 68 milijuna kuna, koji je protumačen kao osiguranje u slučaju Josipovićevog gubitka izbora.

“Vrana vrani oko ne vadi. Postoji jedna umreženost u medijskom prostoru i njemački je Allemagne Zeitung to nazavo kartelom. Šef kartela je bio Josipović, a narod ga je za to kaznio”, nastavio je Čičak.

Predsjednik HHO-a nastavlja kako je to dio mentalnog sklopa, a da o Karolini Vidović Krišto najbolje govori činjenica da je s 19 godina napustila Njemačku u kojoj je živjela da bi došla u Hrvatsku, što najbolje govori o njenom domoljublju.

“Na HRT-u vlada mentalitet zabrana na temelju etičkog kodeksa koji je donio Radman. To je protivno ustavu, svim modernim tekovinama civilizacije. Ne možete ljude pretvarati u robove”, kazao je.

Što se tiče izbora, Čičak je rekao da je HDZ pokazao bolje zajedništvo od SDP-a.

“Prvi put da je nakon smrti predsjednika Tuđmana cijela struktura HDZ-a tvrdo stala iza svoje kandidatkinje. Dio SDP-a ostao je po strani. Dali su novac, ali nije bio pun entuzijazam. Velik dio javnosti vidio je odnos Josipovića i Milanovića kao sukobljen. Kolinda Grabar-Kitarović išla je prema zajedništvu, što je nemoguće. To znači dokidanje parlamentarnog života i sučeljavanja. Ipak, u nekim političkim idejama i rješavanju problema trebalo bi se postići zajedništvo, poput problema oko franka”, dodao je predsjednik HHO-a.

Za kraj je prokomentirao što će ubuduće biti s Ivom Josipovićem?

“Pokazao bi da je krajnje politički neinteligentan kada bi se opet angažirao. Mogao bi stati iza političkog projekta, ali ne formalno. Kad bi se angažirao u formalnom smislu kao šef nekakve koalicije ili nove stranke, on bi izgubio. Nije za podcijeniti, on je inteligentna osoba, znat će se postaviti tako da ne izgubi dignitet zbog izgubljenih izbora. On se u izbornoj večeri znao snaći, odmah je čestitao i poručio idemo dalje. Snaći će se u novoj situaciji i paziti da se formalno ne veže. Guraju ga ljudi koji su nezadovoljni Milanovićem. Milanoviću će presuditi izbori, a tada će morati otići”, zaključio je Ivan Zvonimir Čičak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting: Samo tri političke opcije prelaze prag za parlamentarne izbore

Objavljeno

na

Objavio

U godini parlamentarnih izbora HRejting donosi najzanimljiviji dio istraživanja – popularnost političkih stranaka.

Prije konkretnih brojki nekoliko osnovnih podataka. Anketu je od 14. do 18. veljače za HRT provela agencija Promocija plus i to na najvećem uzorku, od čak 1400 ispitanika. Zato je statistička pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%, piše HRT.

Da su preksutra parlamentarni izbori tko ulazi u Hrvatski sabor?

Kad bi u Hrvatskoj bile zabranjene predizborne koalicije, u saborskim foteljama sjedile bi samo tri stranke i to ovim redoslijedom: Prvi je SDP koji se približava 30%, odnosno ima 29,1%. S 2,2% manje biračke potpore je HDZ i ima 26,9%. Trećeplasirani je Miroslav Škoro koji osvaja 9,9%.

Da je Hrvatska jedna izborna jedinica, nijedna više od preostalih 15 stranaka iz naše ankete ne bi prešla izborni prag. Dakle, ni Most koji je trenutačno ima 3,9%, ni Kolakušićeva lista s2,5%, ni HSS s 2,4% ni zadnji u ovoj skupini iznad 2% – Hrvatski suverenisti s 2,1%.

Skupinu daleko ispod 2% predvodi stranka Milana Bandića s 1,3% i koja je izjednačena s Pametnim (1,3%). Trenutačno vladajući HNS zaokružilo bi 1,2% birača, onaj dio Neovisnih za Hrvatsku koji je ostao uz Brunu Esih nakon raskola sa Zlatkom Hasanbegovićem ima 1,1%. Živi zid s 1,1% je, prema HRejtingu – mrtav! Isto ima i IDS (1,1%), s time da kod te izrazito regionalne stranke još jednom napominjemo kako je anketa rađena po principu: cijela Hrvatska jedna izborna jedinica. U ovoj skupini ostale su još dvije stranke, obje na 1% – HSU i HSLS.

U skupini ispod 1% su stranke Ivana Pernara (0,8%), Dalije Orešković (0,8%) i Anke Mrak Taritaš (0,8%).

Onih koji ovaj mjesec nisu znali kome bi dali svoj glas točno je 10%.

Tko je i koliko rastao, a tko padao u odnosu na prošli HRejting?

Postoji nekoliko događaja koji su mogli imati utjecaj na birače, a onda se i odraziti na rast ili pad pojedine stranke, tako da bi od ovomjesečnog realnije stanje stvari mogli pokazati HRejtinzi sljedećih mjeseci.

Primjerice, pobjeda SDP-ova predsjedničkog kandidata u prvom, pa potvrda te pobjede u 2. krugu izbora sigurno je imala utjecaja na rast te stranke od čak 4,3% u samo mjesec dana.

S druge strane, HDZ-ovo je biračko tijelo opet potvrdilo nepokolebljivost. Unatoč porazu na predsjedničkim izborima i unatoč aferama dužnosnika te stranke s imovinskim karticama, HDZ je pao za samo 0,05%, odnosno ništa.

Kod Miroslava Škore usporedba nije bila moguća s obzirom na to da se njegova lista prvi put pojavila u anketi.

Većini onih ispod izbornog praga biračka potpora pada, a ako je netko i rastao, to je bilo zanemarivo. Najveći pad u odnosu na prosinac imaju Mislav Kolakušić koji je izgubio 3,2% birača i Hrvatski suverenisti s padom od 2,57%.

Uz njih najviše je pao broj neodlučnih – za 3,5%, što je dobro.

Podsjećamo, u četvrtak je središnji Dnevnik HTV-a donio prvi ovogodišnji HRejting, a tema je bila inauguracija predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Geopolitika

(Geo)politički objektiv: Tko je bio ‘apostol zdravog razuma’ Gilbert Chesterton?

Objavljeno

na

Objavio

U jedanaestoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv gost je bio Ivan Dadić – pomorac, kovač i u Hrvatskoj ponajbolji poznavatelj književne i filozofske misli velikoga engleskog i katoličkog autora Gilberta Chestertona.

Čime je Chesterton zaslužio laskavu kvalifikaciju “apostola zdravog razuma”? Kako je tekao put njegova obraćenja s anglikanizma na katoličanstvo? Koja su najvažnija Chestertonova djela? Što je to distributizam? Kako je Chesterton osuđivao eugeniku u razdoblju dok je ova uživala potporu “mainstream” intelektualnih krugova? Što je Chesterton mislio o poeziji, a što o feminizmu? Koji su bili najvažniji Chestertonovi naglasci u apologetici katoličanstva? Što bi Chesterton rekao o današnjem stanju zapadu i sve većemu broju “moralnih beskućnika”? Čime se bavi Hrvatsko društvo G. K. Chestertona? O svim drugim i navedenim pitanjima govorilo se u novoj epizodi podcasta (Geo)politički objektiv.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari