Pratite nas

Politika

Čičak: Radman je sastavni dio Josipovićevog projekta, koji je pao (VIDEO)

Objavljeno

na

Gost Bujice na Osječkoj TV i pridruženim televizijama bio je Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora. Tema emisije bili su brojni otkazi na Hrvatskoj radioteleviziji – za što je prema gostu emisije izravni krivac Goran Radman, glavni ravnatelj HRT-a.

Hrvatski helsinški odbor nedavno je održao tiskovnu konferenciju ponukani otkazom HRT-ovoj novinarki Karolini Vidović Krišto nakon što je javno kritizirala glavnog ravnatelja Gorana Radmana.

“To je dio slučaja Radman koji traje već godinama. Očito je da se radi o vrlo organiziranoj medijskoj blokadi. Kad smo imali tiskovnu konferenciju, jedina je kamera bila vaša. Ni Nova TV, ni RTL, za HTV da ne govorim. Sve ono što mi radimo, i mediji poput Večernjaka i Jutarnjeg lista, guraju pod tepih. Imamo velik utjecaj vani, jer sva priopćenja prevodimo na engleski i šaljemo vani”, rekao je Čičak.

Cijela situacija s Radmanom, nastavlja Čičak, dogodila se nakon dolaska ove vlasti.

“2012. smo rekli da je došlo do podržavljenja televizije. Instaliran je model u kojem direktora televizije određuje parlament. Dakle, politika određuje kako će i kome televizija služiti. Ministrici Zlatar Violić trebao je instrument da se dokopaju kontrole nad televizijom. Mi to zovemo parlamentarni puč. Imamo partijsku televiziju, Radman je samo etiketa na boci”, dodao je Čičak uz opasku da je “Radman uvijek ostao drug, a ne gospodin”.

Voditelja emisije zanimalo je kakvu ulogu je odigrao još uvijek aktualni predsjednik Ivo Josipović?

“Vrlo je interesantno da je ta garnitura sudjelovala na rušenju zakona temeljem kojeg je civilno društvo imalo predstavnike u programskom vijeću koje je biralo direktora. Prema standardima Suda za ljudska prava u Strasbourgu, nevladine udruge koje izvršavaju zadatke državnih vlasti gube status nevladinih udruga. Lijeva politička opcija radila je na tome da preuzme vlast na televiziji, i što je najvažnije, da preuzme Hrvatsko novinarsko društvo”, nastavio je u oštrom tonu gost Bujice.

Čičak je Josipovića usporedio sa slovenskim predsjednikom Danilo Türkom, kojemu su mediji također davali velike izglede na predsjedničkim izborima, a prošao je kao i Josipović.

“On je kontrolirao Večernjak i Jutarnji list. Ništa mu nije pomoglo. Oni ne razumiju da je u Hrvatskoj nakon rata došlo do promjene razmišljanja u uvjetno nazvanom nacionalnom biću. Nisu više podjele sjever-jug, oni to priželjkuju, ali to je nešto što je neizvedivo”, dodao je predsjednik HHO-a.

“Josipović šef kartela”

Prozvao je HRT-ovu novinarku Sanju Mikleušević Pavić da je bila na čelu organizacije Vijeća za medije, čija je dužnost bila da spriječi utjecaj politike, a obilazili su Vladu i Ured predsjednika. “Siguran sam da će bilo koja nova vlast pomesti ove”, slikovito se izrazio Čičak.

“Nadzorni odbor svojedobno je tražio ostavku Radmana zbog njegovog seksističkog ispada prema kolegici na HRT-u”, upozorio je gost Bujice. Voditelj je upozorio na slučaj Snježane Abdurahmanović, zaposlenice HRT-a za koju tvrdi da se ubila zbog mobbinga i otkaza nakon 17 godina na HRT-u.

“Taj predmet vodi Državno odvjetništvo u Velikoj Gorici. Mi znamo malo više o tom slučaju i pozadini i zato ne bih previše komentirao. Strašno je da se ubila na takav način”, rekao je Čičak uz napomenu da su angažirali odvjetnika.

Čičak se potom vratio na otkaz Karolini Vidović Krišto. “Rekla je da s obzirom na povijest Radman ne može biti ravnatelj televizije. To je i pokazao da je ostao komunistički mozak. Kad mrtvi padaju u Parizu, ovdje se sloboda medija ruši na sofisticiraniji način. Televizija je reagirala i za nju traži manju kaznu. Predsjednik HND-a Duka se solidarizirao i traži opomenu za novinarku”, u nevjerici je rekao gost emisije.

“Bio je partijski funkcioner, u dokumentima se tvrdi da je pripadao grupi Labrador. On je bio zadnji nositelj štafete nakon Titove smrti. Instaliran je na to mjesto. On nije demokrat. On je sastavan dio Josipovićevog projekta, i taj projekt je pao”.

Voditelj je Čičku ukazao na slučaj u kojem je HRT ZAMP-u sredio unosan ugovor za tri godine unaprijed vrijedan 68 milijuna kuna, koji je protumačen kao osiguranje u slučaju Josipovićevog gubitka izbora.

“Vrana vrani oko ne vadi. Postoji jedna umreženost u medijskom prostoru i njemački je Allemagne Zeitung to nazavo kartelom. Šef kartela je bio Josipović, a narod ga je za to kaznio”, nastavio je Čičak.

Predsjednik HHO-a nastavlja kako je to dio mentalnog sklopa, a da o Karolini Vidović Krišto najbolje govori činjenica da je s 19 godina napustila Njemačku u kojoj je živjela da bi došla u Hrvatsku, što najbolje govori o njenom domoljublju.

“Na HRT-u vlada mentalitet zabrana na temelju etičkog kodeksa koji je donio Radman. To je protivno ustavu, svim modernim tekovinama civilizacije. Ne možete ljude pretvarati u robove”, kazao je.

Što se tiče izbora, Čičak je rekao da je HDZ pokazao bolje zajedništvo od SDP-a.

“Prvi put da je nakon smrti predsjednika Tuđmana cijela struktura HDZ-a tvrdo stala iza svoje kandidatkinje. Dio SDP-a ostao je po strani. Dali su novac, ali nije bio pun entuzijazam. Velik dio javnosti vidio je odnos Josipovića i Milanovića kao sukobljen. Kolinda Grabar-Kitarović išla je prema zajedništvu, što je nemoguće. To znači dokidanje parlamentarnog života i sučeljavanja. Ipak, u nekim političkim idejama i rješavanju problema trebalo bi se postići zajedništvo, poput problema oko franka”, dodao je predsjednik HHO-a.

Za kraj je prokomentirao što će ubuduće biti s Ivom Josipovićem?

“Pokazao bi da je krajnje politički neinteligentan kada bi se opet angažirao. Mogao bi stati iza političkog projekta, ali ne formalno. Kad bi se angažirao u formalnom smislu kao šef nekakve koalicije ili nove stranke, on bi izgubio. Nije za podcijeniti, on je inteligentna osoba, znat će se postaviti tako da ne izgubi dignitet zbog izgubljenih izbora. On se u izbornoj večeri znao snaći, odmah je čestitao i poručio idemo dalje. Snaći će se u novoj situaciji i paziti da se formalno ne veže. Guraju ga ljudi koji su nezadovoljni Milanovićem. Milanoviću će presuditi izbori, a tada će morati otići”, zaključio je Ivan Zvonimir Čičak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predrag Kožul odgovorio Zvizdiću: Već 15 godina se hrvatska područja zakidaju za stotine milijune maraka

Objavljeno

na

Objavio

Predrag Kožul, zastupnik Kluba HDZ BiH-HNS u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, u izjavi Hrvatskom Medijskom Servisu odgovorio je Denisu Zvizdiću (SDA), članu Kolegija ZD Parlamenta BiH, koji je odluku Vlade FBiH o raspodjeli sredstava gradovima i općinama u svrhu borbe protiv koronavirusa nazvao nepoštenom i nepravednom.

Kožul kaže da je dobro da se Zvizdić konačno sjetio raspodjelu proračunskog novca dovesti u vezu s brojem stanovnika jer Županija Sarajevo i Bosansko-podrinjska županija godinama dobivaju dvostruko više novca od ostalih županija.

-Mi već godinama upozoravamo da pri raspodjeli javnih prihoda Kanton Sarajevo i BPK ( Goražde) dobivaju duplo više novca po stanovniku od ostalih. Tako nepošteno raspoređen novac mjeri se stotinama milijuna maraka u zadnjih 15 godina, rekao je Kožul za HMS.

Ističe da se Zvizdić, za vrijeme dok je bio županijski premijer, nije bavio ovakvim izračunima.

“Dok je bio premijer vlade KS, a i kasnije nije dao pričati o tome, a kamoli da se bavi ovakvim detaljnim izračunima”, naglašava Kožul.

Kožul je i ranije upozoravao na diskriminacijsku praksu pri raspodjeli sredstava od javnih prihoda gdje su sustavno zakidana područja gdje većinski žive Hrvati.

HDZ-ov dužnosnik govorio je da je za takve radnje najodgovorniji Federalni zavod za statistiku. Prema njihovim podacima broj stanovnika u većinski hrvatskim područjima bio je značajno umanjen dok je u bošnjačkim povećavan (u Goraždu za čak 100 posto) uspoređujući ih s rezultatima popisa iz 2013. godine.

Podsjećamo, Zvizdić je reagirao na Odluku Vlade FBiH o pomoći u poduzimanju preventivnih mjera u borbi protiv COVID-19 i sanaciji posljedica nastalih uslijed proglašene pandemije nazvavši  je nepoštenom, nepravednom i nerazumnom.

Kako je napisao na Twitteru, smeta mu što je Cazin koji ima 67.000 stanovnika od Vlade FBiH je dobio 56.000 KM, što je 0.72 KM po glavi stanovnika, a Novi Travnik koji ima 24.000 stanovnika, dobio je 1.200.000 KM što iznosi 50 KM po glavi stanovnika./B. G./HMS/

Podsjetimo, Denis Zvizdić, član Kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH, reagirao je na raspodjelu sredstava prema gradovima i općinama:

“Čitam tabelu rasporeda sredstava koje je Vlada FBiH dodijelila gradovima i općinama “u svrhu pomoći u poduzimanju preventivnih mjera u borbi protiv COVID-19 i sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije”, i ne mogu vjerovati da je Vlada FBiH zaista usvojila ovako nelogičnu, nerazumnu i nepoštenu odluku o raspodjeli sredstava gradovima i općinama.

Ako je istina da je odluka ipak usvojena, onda je neophodno ozbiljno obrazloženje na temelju kojih kriterija su sredstva rasporedjena ali, pošto sam siguran da kriteriji ne postoje ili ako postoje da su samo fiktivno navedeni, jer su u sukobu s relevantnim činjenicama, potpuno su neobjektivni, i matematički i ljudski neodrživi, onda je urgentno ovakvu odluku odmah promijeniti i uskladiti s trenutnom situacijom u čitavoj FBiH, jer smo svi u istoj situaciji, istoj opasnosti i istoj potrebi, i ovakve razlike (od kojih ću, u nastavku teksta, samo neke navesti) su protivne pojmovima pravde, pravičnosti, stručnosti i solidarnosti”, napisao je Zvizdić.

Ističe da su neki zdravom razumu neprihvatljivi i neodrživi podatci posebno kada se ima u vidu da se u odluci kao prvi i najvažniji od kriterija navodi broj stanovnika:

Kriterij: Broj stanovnika i u skladu s tim, iznos sredstava koji su, po glavi stanovnika, gradovi i općine dobili od Vlade FBiH:

– Cazin ima 67.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 56.000 KM, što je 0.72 KM po glavi stanovnika,
– Visoko ima 40.000 stanovnika i od Vlade FBiH je dobio 40.000 KM, što je 1,00 KM po glavi stanovnika,
– Kiseljak ima cca 24.000 stanovnika, dobio je od Vlade FBiH 300.000 KM što je 12,50 KM po glavi stanovnika,
– Kupres ima cca. 5.000 stanovnika a od Vlade FBiH je dobio 700.000 KM (?!), što je 140 KM po glavi stanovnika,
– Široki Brijeg ima 29.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 550.000 KM, što iznosi 19 KM po glavi stanovnika,
– Novi Travnik ima 24.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 1.200.000 KM (??!!), što iznosi 50 KM po glavi stanovnika,
– Mostar ima 105.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 150.000 KM, što je 1,42 KM po glavi stanovnika,
– Čitluk ima 19.000 stanovnika a od Vlade FBiH je dobio 300 000 KM, što je 15,8 KM po glavi stanovnika,
– Donji Vakuf ima 15.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 40.000 KM, što je 0,37 po glavi stanovnika,
– Tešanj ima 46.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 30.000 KM što je 1,5 KM po glavi stanovnika,
– Grude imaju 18.000 stanovnika, a od Vlade su dobili 200.000 KM, što je 11,00 KM po glavi stanovnika,
– Bihać ima 56.000 stanovnika, a od Vlade FBiH je dobio 234.000 KM, što iznosi 4,00 KM po glavi stanovnika,
– Sanski Most ima 48.000 stanovnika, a od Vlade FBIH je dobio 100.000 KM, što iznosi 2,20 KM po glavi stanovnika,
– Posušje ima 20.000 stanovnika, a od Vlade FBIH je dobilo 200.000 KM, što je 10,00 KM po glavi stanovnika.

Mislim da je nakon ovakvih podataka jasno zašto ovakva diskriminacijska odluka mora biti promijenjena kako bi svaki stanovnik FBiH bio isto tretiran, jer koronavirus ne poznaje etničku ili političku pripadnost. Zbog toga, da bi stvari bile vraćene u ravnotežu, opće dobro mora biti iznad etničkog, lokalnog ili stranačkog interesa”, napisao je Zvizdić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Doc. dr. sc. Ivica Granić: Zbog čega metropola ne koristi golemo dubrovačko iskustvo u sanaciji potresne štete

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je Zagrepčane 22. ožujka probudio potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru, tijekom kojeg je ozlijeđeno sedamnaest osoba a život izgubila 15-godišnja djevojčica, pristupilo se procesu pregleda objekata od strane građevinskih stručnjaka iz područja zidanih i betonskih konstrukcija, za čiju koordinaciju je nadležan Ured za upravljanje hitnim situacijama u Zagrebu. Nažalost, izvanredne epidemiološke okolnosti i dalje ograničavaju mogućnosti, no uvjereni smo kako će zagrebački stručnjaci statičari, posebno za terenski rad, kao i profesori na katedri za potresno inženjerstvo i zidane konstrukcije, bez većih organizacijskih problema napraviti izvrstan posao u evidenciji šteta i pregledu konstrukcija oštećenih objekata.

No, ono zbog čega strahujemo sve izgledniji je scenarij, a radi se o svojevrsnom ‘scenariju Gunja’, tijekom kojega je Republika Hrvatska, uvjereni smo, opljačkana za još neutvrđene ali svakako goleme iznose novca.

Potres i poplava, kada je u pitanju obnova objekata, imaju dosta zajedničkog. Nema potrebe bilo što raditi na brzinu i preko noći, nego temeljito, profesionalno i krajnje transparentno započeti proces obnove a pri tome koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu, pa i goru katastrofu.

Ono što se dogodilo u Gunji nikako se ne smije ponoviti! Kako se čini iz najava, nekome je jako stalo na brzinu suspendirati nekoliko zakona i podzakonskih odredbi, posebice zakone o građenju i javnim nabavkama. To je ono što se naziva lov u mutnom!

Zašto nikada nitko nije istražio ‘slučaj Gunja’, gdje prema relevantnoj tvrdnji sudskog vještaka realna cijena obnove nije smjela prijeći oko 6.490 kuna po kvadratu, a znamo kako je nadležno ministarstvo tvrtkama isplaćivalo i po nevjerojatnih 12.750 kuna po kvadratu.

Za gradnju kuće od temelja potrebno je maksimalno do tisuću eura po kvadratu, iako i ta cijena može biti bitno niža, u Gunji je plaćano ponegdje čak i preko dvije tisuće eura po kvadratu. U to vrijeme, za dvije tisuće eura po kvadratu, mogao se kupiti stan u elitnijim dijelovima Zagreba, Opatije, Splita ili Dubrovnika.

Hrvatska stranka prava se pita leži li u toj činjenici i odgovor na pitanje od kuda gospođi Mrak Taritaš novac za kupnju kuće na Krku, koju je platila, šuška se, čak i više od sedamsto tisuća eura.

Postavljamo pitanje i članstvu Hrvatske demokratske zajednice ‘od kuda Lovri Kuščeviću novac za gradnju tolikih vila po Braču?’

U periodu obnove i izgradnje kuća u Gunji ministri graditeljstva i prostornog uređenja bili su Anka Mrak Taritaš, i to u periodu od studenoga 2012. do siječnja 2016. godine, te gospodin Lovre Kuščević u periodu od siječnja 2016. do lipnja 2017. godine.

Ima tu još mnogo za istražiti ali nitko se ne usudi. Znajući u kakvoj državi živimo i odnos političkih snaga, vjerojatno skoro niti neće. Hrvatska demokratska zajednica nije istražila Mrak Taritaš jer je istu rabotu, čini se, nastavio i njihov Lovre Kuščević.

Kako smo naveli na početku ovog priopćenja, treba koristiti iskustva gradova koji su prošli sličnu pa i goru katastrofu. Ono što su prošli Dubrovnik i Ston itekako bi moglo pomoći metropoli.

Za sada, prema riječima Mihaele Skurić, Ravnateljice zavoda za obnovu Dubrovnika, koja dubrovačko iskustvo smatra ključnim za pomoć iz razloga jer su Dubrovnik 1979. a Ston 1996. godine prošli i razorniji potres, iz Zagreba nije bilo službenih upita. Dubrovačko iskustvo naročito bi moglo biti dragocjeno kada je riječ o oštećenjima kulturne baštine, gdje je iznimno važno arhitektonsko snimanje i dokumentiranja svakog objekta, kako bi se mogle analizirati slabosti te usmjeriti obnovu na kritične dijelove. Slično mišljenje ima i građevinski inženjer Božo Letunić, koji je od 1974. do 1994. godine bio je na čelu Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Grad Dubrovnik je nakon potresa 1979. godine angažirao geomehaničare, seizmologe, statičare, arheologe, arhitekte, povjesničare, povjesničare umjetnosti, urbaniste, psihologe, sociologe, pravnike, ekonomiste, građevinare, dakle brojne struke u jedan ili više multidisciplinarnih i interdisciplinarnih timova. Jedno je popravljati krovove, žbuke, pregradne zidove, drugo je protupotresno zaštiti, obnoviti i restaurirati, a treće je mijenjati i to mijenjanje će izazvati najviše kontroverza. A kako vidimo, u Zagrebu netko želi preko noći suspendirati čak nekoliko zakona i podzakonskih odredbi te, na vrat na nos, krenuti u neizvjesnu i krajnje netransparentnu obnovu.

U Zagrebu, 03. travnja 2020. godine

Predsjednik GV HSP Zagreb
Doc.dr.sc. Ivica Granić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari