Pratite nas

Intervju

Čičak: Treba dokazati Milanovićevu tezu da je ova vlast filoustaška

Objavljeno

na

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, g. Ivan Zvonimir Čičak gostovao je na HRT-u. Intervju prenosimo u cijelosti.

[ad id=”93788″]

Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj najavila je kako 22. travnja ove godine neće sudjelovati na službenoj komemoraciji žrtvama logora Jasenovac. U goste smo pozvali predsjednika spomenute koordinacije, g. Ognjena Krausa. Odgovorio je kako ne vidi potrebu za sudjelovanjem u emisiji jer je, kaže, već sve rekao. Podsjetimo, kao razlog svog ovogodišnjeg nedolaska iz koordinacije su naveli tri stvari – politiku nečinjenja u odnosu na izmjene postava muzeja u Jasenovcu, odgađanje imenovanja Savjeta Spomen-područja Jasenovac te dnevnopolitička događanja vezana uz navodnu relativizaciju i revitalizaciju ustaštva.

Gospodine Čičak kako komentirate ovu odluku koordinacije židovskih općina?

Čičak: To je prije svega manipulacija ljudskim žrtvama. Nedopustivo je da se takve manifestacije kao što je Jasenovačka komemoracija upotrebljavaju u političke svrhe. Međutim, ako pomno pratite ono što se događa zadnjih godina to se tamo vrlo često događa. Od govornika, do zviždanja. Neprimjereno je da bilo tko na komemoraciji zviždi bilo kome, a to je tamo postala obićajena praksa kad se radi o osobama koje nisu „naših“ ili sličnih političkih stajališta. Ovo je dakle samo nastavak tog načina razmišljanja i djelovanja. Smatram da je njihova odluka nedopustiva, ali ide njima na dušu. Na žrtvama se ne mogu nabijati bilo kakvi poeni.

Drugo, o čemu oni govore, govore o nečinjenju. Čijem? Zašto su šutili sve ove godine? Protekle četiri godine bila je na vlasti neka druga vlast, događale su se iste stvari i oni su svi šutjeli.

Zašto ja mogu govoriti o tome što se dogodilo u okviru onoga što oni nazivaju „nečinjenje“. Zbog toga Odbor, kojem se ja nalazim na čelu, već četiri godine bavi projektom „ Izravna prevencija navijačkog nasilja“. Mi doista znamo što se događa u najširem spektru „spornih“ događanja, posebno među mladima na stadionima. Monitorirali smo oko 600 utakmica, velikih klubova kao što su Dinamo, Rijeka, Osijek i Hajduk. Ovo što se dogodilo na utakmici Hrvatska – Izrael događa se inače. Ne samo to. Na utakmici koja se odigrala 9. rujna 2011. bilo je i goreg skandiranja i nitko nije reagirao na to. Zašto baš sada svi dižu paniku oko te utakmice i to na temelju našeg izvještaja sa nje. Izvješće sam osobno potpisao, budući kao predsjednik Odbora potpisujem izjave.

Zašto baš sada? Radi se o tome, treba dati što više „hrane“ poruci koju je uputio Milanović, nakon što je Sabor potvrdio Vladu. Tada je rekao: „Ova vlast je filoustaška“. Sada treba dokazivati i dokazati da je ova vlast filoustaška. Zašto su Kraus i društvo šutili protekle četiri godine? Kada bi vama podastrao cijeli bunt naših izvješća sa utakmica, vidjeli biste da se ovakvo i slično skandiranje događa često. To je naprosto loše, ali je ujedno sastavni dio demokracije.

Je li to onda za vas relativizacija i revitalizacija ustaštva?

Čičak: Ne! Sličnih navijanja imate svugdje u svijetu. Rekao sam već da je to sastavni dio demokracije. Nije demokratski izričaj samo ono što je nama počudno. Mi smo institucija koja javno osuđuje takvo ponašanje, koja se sa takvim ponašanjem ne slaže u ovom slučaju s takvim navijanjem. Koja o tome piše izvješća, ali nikoga ne prijavljuje vlastima, nego objavljuje svoje izvještaje. Mi nismo istražitelji i isljednici. Mi naprosto obavještavamo javnost o onome što se događa. Javnost je tu ta koja mora sudit. Odmah nakon utakmice Hrvatska – Izrael, Kraus pitao: „Zašto ta utakmica nije prekinuta?“ A zašto bi!? Onda kod nas gotovo ne bi bilo utakmica. Na svakoj drugoj utakmici se skandiraju takve stvari. Je li trebalo prekinuti utakmicu, zato što se radilo o utakmici Hrvatska – Izrael. Ili ćemo uvijek prekidati utakmice, kada imamo neprihvatljive oblike ponašanja i skandiranja ili nikada. Konačno o tome odlučuje organizator i MUP. Mislim da se radi o nategnutoj tezi, kao i onoj kada je Kraus izjavio da je situacija u Hrvatskoj kao u Njemačkoj 1933. i Hrvatskoj 1941. Da je doista tako, on uopče ne bi mogao i smijo govoriti. To je naprosto neistina.

Imamo pojačani povratak nekakvih poklika i skandiranja koji se nama ne sviđaju. Međutim, u oni govore da bi netko u Njemačkoj, da je to uradio da bi bio uhapšen. Ali u Njemačkoj bi ga uhapsili i kad bi radio na oživljavanju komunističkih ideja, kada bi radio spektakularne proslave i manifestacije komunizma. Tamo je zakon o antitotalitarizmu podjednako usmjeren protiv fašističkog i komunističkog nasljeđa. Prema tome, u jednoj Njemačkoj, prije svega ne bi bio moguć Trg maršala Tita. Oni tvrde da je ovo što se događa na stadionima, vezano uz ustaštvo zakonom zabranjeno. To nije točno. Mi nemamo zakon kojim se zabranjuje ustaška ikonografija ili promicanje ideologije, ali nemamo ni zakon kojim se zabranjuje komunistička ikonografija i ideologija. Prema tome ili ćemo donijeti zakon da se zabrane obje ili ćemo obje ostaviti prostoru slobode. HHO je prtiv zabrana. Mi smo za slobodu.

Ponavljam, nije sloboda samo ono što je nama počudno, nešto što se nama sviđa. Ne! Ljudi naprosto govore različito, jer smo različiti ljudi. Nama se to ne sviđa i mi kažemo to nije dobro za nas Hrvatsku, jer se radi o ideologijama zla, i komunističkoj i fašističkoj. Ne govorimo to zato što to prati netko vani ividi, nego zato što smatramo da nije dobro i to su ideologije zla.

Koje su po vama razlike između bivše i sadašnje vlasti po pitanju odnosa prema manjinama, srpskoj i židovskoj?

Čičak: Nikakve. Ova Pupavčeva „Bijela knjiga“ zapravo se poziva većinu na ono što se događalo u vrijeme bivše vlasti. Prema tome nema tu nekakvih bitnih promjena. Dakako, danas postoje prigovori na imenovanja osporavanog Hasanbegovića zbog njegovih nekadašnjih stavova. Međutim, ne vidimo neke pojačane manifestacije koje idu uz povratak desnice na vlast, gotovo uvijek u svijetu. Vidimo neka događanja. Ja ne vidim da bi netko više progonio Srbe ili Židove, ne vidim konkretne slučaje. Neka nam netko dokaže gdje je neka osoba stradala zato što je Srbin, kako je bilo prije petnajstak godina. Nama se ne sviđa  atmosfera netolerancije. Recimo, nismo oduševljeni manifestacijom u Zagrebu kada je par tisuća ljudi izašlo na ulice, od kojih je jedan dio je skandirao „Za dom, spremni!“. Istovremeno čovjek koji je bio na čelu te kolone, Velimir Bujanec, inače voditelj emisija Bujica na Osječkoj televiziji, pozivao građane da to ne rade, da ne skandiraju. Netočne su dakle tvrdnje da su svi skandirali, nego samo jedan dio i to nije dobro. Još ružnije i neprihvatljivije ono što su napravili Bujanec i Jurič, kad su otišli kod gospođe Rakić i dali joj onu četničku kapu. Kakve veze ima ona sa četništvom. Mislim da je velika šteta za hrvatski medijski svijet da je gospođa Rakić otišla sa javne scene, pogotovo na ovakav način. Ona je bila vrhunska novinarka i vrhunski profesionalac i to je i sada.

Koja je u svemu tome uloga političara, konkretno onih na vlasti i na koji način bi se trebalo postaviti u takvim situacijama? Evo dio javnosti zamjerio je premijeru Oreškoviću što nije otišao s utakmice na kojoj se pojavilo takvo skandiranje.

Čičak: Bravo, da ste mi postavili to pitanje! Gledajete, jedina osoba koja je upozorial na pravu poantu je Efraim Zurof iz Centra Simon Wisenthall: On je postavio pitanje: „Zašto nije reagirala izraelska veleposlanica, koja je bila u loži na stadionu? Ona je prva trebala napustit stadion“. On dalje u članku, objavljenom u Jerusalem Postu, postavlja pitanje: „Zašto nije kasnije reagiralo izraelsko veleposlanstvo u Zagrebu? Zašto izraelske vlasti nisu reagirale? I zašto izraelski nogometni savez nije reagirao?“ Takav je bio odnos Izraelaca, prema utakmici koju sam spomenuo, 2011. godine.

Je li to onda prešutno odobravanje?

Čičak: Ne znam. To morate pitat njih. Da sam ja na njihom mjestu u strukturi vlasti, ja bih utakmicu napustio. Oni nisu. To je sloboda odabira. Pazite, kada bi bilo tako, kada bi rukovodstava politička i sportska napuštala utakmice tko bi ostao na stadionu. Ja osobno nema pravo nikoga tražiti da napusti stadion. To je pitanje njihovog „filinga“. Ali ovdje su sve „strelice“ hrvatske javnosti uperene samo protiv Predsjednika Vlade i ministra resornog Šustara i rukovodstva HNS, a da nitko javno postavio pitanje: „Zašto izraelsak veleposlanica nije napustila stadion?“ Zašto 2011. u Zagrebu, izraelski veleposlanik nije napustio stadion? To je razlika u pristupu, koja se vidi i u očitovanju izraelske veleposlanice o filmu „Jasenovac“, gospodina Sedlara. Ona je jednim vrlo kulturnim saopćenjem, fino stavila doznanja od čega se ona ograđuje u filmu, od kojeg sadržaja, ali istovremeno je rekla da je Izrael demokratksa država u kojoj postoje različiti pristupi i različiti filmovi. Mi ne možemo odobravati i prihvačati samo one filmove koji se nama sviđaju, mi nismo profesionalni kritičari da možemo reči: „Ovaj film je dobar, ovaj nije.“ Hajdemo to negdje javno raspraviti. Ja sam za to da se svi falsifikati, kojih navodno ima u Sedlarovom filmu, jednostavno obrazlože, pobiju. A ovdje se kod nas radio obrnuto.

Imate interesantan slučaj, a vezan uz spornu utakmicu Hrvatska – Izrael. Na Tportalu u tekstu Helene Puljiz, ona insinuira da je Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović bila na utakmici i da nije čula skandiranje. Dio medija fotomontažom pokušao je uvjeriti da je predsjednica bila na utakmici Hrvatska – Izrael. Helena Puljiz tvrdi da je Predsjednik Vlade bio na tribini na kojoj se skandiralo. On je bio u loži, u dijelu koji nije skandirao. Bio sam jedan od trojice promatrača, koji su bili na utakmici. Kad su utakmice visokog rizika ide više promatrača, kao štosu jučer bila dvojica na utakmici Dinamo – Hajduk. Počela je skandirati istočna tribina, a onda drugi odgovaraju, to je tzv. dozivanje. Cijeli stadion skandirao je „HNS pederi…“. Zašto u hrvatskoj javnosti nitko nije reagirao na način da je to seksistički šovinizam, koji također zabranjen po propisima UEFA-e. Ne, nas samo jednostrano interesira ono što bi neki htjeli upotrijebiti u političke svrhe. Imali ste u vašoj emisiji, nekog Petranovića iz Splita, koji je rakao: „Zašto bi skandiranje protiv HNS bio seksizam? To je dobro jer se time ruši Hrvatski nogometni savez.“ Znači, Dobro je kada se skandira ono što treba za rušenje naših protivnika, a mi ćemo politički arbitrirat što je dobro, a što loše u danom trenutku. Moraju postojati stanoviti kriteriji i tih se kriterija moramo držati.

Kako ocjenjujete medijsko praćenje slučaja ne dolaska židovskih zajednica?

Čičak: Ne radi se samo o reakciji židovske zajednice, nego općenito o cijele ovoj situaciji. Loše! Jer je sve počelo loše od početka. Od izvještaja o toj spornoj utakmici. Da nije bilo izvješće HHO-a ne bi se ni znalo za incident.

Prije svega vaša televizija. Oni na utakmici u Osijeku, nisu zabilježili što se stvarno događalo, nego su prikrili zvuk. Pustili su samo skandiranje „HNS pederi…“ da se čuje preko ekrana.

Sutradan, vaša televizija nije ništa bila objavila. Preksutradan, ništa niste objavili. Ni informaciju. Kao da se ništa nije dogodilo. Vi ste dakle, ključni, javni medij, koji je dužan obavještavati javnost što se dogodilo. Dakle ja u vašoj kući kritiziram vas, a neću vas olajavati okolo. Tako da vam kažem, to nije dobro. I mislim da bi vaša televizija trebala biti otvorenija, a ne samo ona nego i drugi mediji. I da bi u svim medijima, morali slušati obje strane. Pa što više vi dovodili „Milanoviće“ i što više „Karamarke“, to je dobro. Govorim o njima kao simbolima dviju političkih opcija. Čujmo argumente koji će oni podastrijeti, a javnost će biti ta koja presuđuje.

Mi svojim izvještajima obavještavamo prvenstveno javnost – medije. Potom šeficu države, Predsjednika Vlade i sve institucije vlasti. Oni su vlast. Ali javnost prije svega sudi. I vi na određen način sudjelujete u tom procesu. Podastirete građanima, vašim gledateljima, informacije,to će povećati vašu gledanost ukoliko budete vjerodostojni. Ono što mi se čini da je glavna zamjerka medijima, je da imamo odobravanje govora mržnje na jednoj strani, a zamjeranje na drugoj i obrnuto.

Recimo, ovaj najnoviji slučaj „Tomić“. Imali smo već nedavno „spektakle“ oko njega, kada su ga u Splitu zasuli izmetima. Dio javnosti prikazao je to – nešto strašno. Međutim, prateći hrvatsku literalnu prošlost, vidjet ćemo da je dubrovački pjesnik Junije Palmotić objavio tada  „Gomnaidu“ pravi ep, u kojem među ostalim piše: „Vas si govnen, kneže usrani“. Pa ga nitko za to „razapeo“, ni spalio. Mi smo protiv nasilja…

[ad id=”93788″]

Dobro, to je bio fizički napad, ovo je bilo napisano.

Čičak: Čujete, da vam kažem. Ono što me naučio ovaj posljednji rat, to je da svaki napad počinje rječju. Prvi meci u ovom ratu nisu izlazili iz cijevi, nego iz medija. I onda ljudi koji ne razumiju stvar, postaju naprosto instrumenti mržnje. Prema tome ovdje se radilo o reakciji, na tog gospodin Tomića, koji pljuje i šalje otrovne metke na ljude i morao bi voditi računa o tome što radi. Ne samo zbog svoje sigurnosti, ne. Nego zbog toga što svojom rječju razara ljude, čovjeka više od svih fizičkih napada. I zato bi svi mi trebali voditi računa, mii novinari kako i danas pišemo i radimo. Prema tome moramo, kao što je napisao Hasanbegović: „Moramo svi imati odgovornost za izgovorenu javnu riječ“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

VIDEO – Thompson odgovorio na sva pitanja postavljena u medijima ovih dana

Objavljeno

na

Objavio

Marko Perković Thompson bio je dio apsolutne euforije i ludila koje je pratilo Vatrene od zračne luke pa do trga. Iz prve ruke za RTL otkriva kako je to doživio.

“Teško je teško još uvijek složiti te dojmove, bilo je nevjerojatno, tolika emocija kod igrača, naroda koji je silno htio mahnuti, pozdravit ih. Doživio sam svašta, ali ovo nisam doživio”, kazao je Thompson.

Otkriva i kako je završio u autobusu. “Izbornik Dalić i Modrić su me zvali i rekli da je to njihova želja da ja dođem u autobus i putujem s njima do Trga bana Jelačića, ja sam ih pitao jeste li vi sigurni”, prepričava Thompson.

“Rekli su ‘da molim te dođi’. Znam da ima tih nekih negativnosti, ali ovo nije vrijeme za negativnost”, kazao je Thompson komentiravši i negativne kritike koje su dolazile i od političara koji su ga nazvali “fašističkim smećem“.

“Mislim da to govori sve o njima svako ima pravo na izjavu, komentar ali nema pravo vrijeđati”, kazao je Thompson. S obzirom da je na trgu i zapjevao, kaže kako su mu igrači nabrajali pjesme koje žele čuti, a ne skriva ni da je bilo više prostora da bi otpjevao sve što igrači od njega traže, pa čak i Čavoglave.

Tvrdi kako nije strahova od fašističkih pozdrava i povika. “Ni na kraj pameti mi to nije bilo. Nikada naši navijači nisu to radili, vidjeli ste koliko je tu dostojanstvo, emocija”, kazao je Thompson. s Vatrenima će biti i u Varaždinu gdje će nastupiti, a tvrdi da će održati koncert gdje god ga igrači zovu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori