Pratite nas

Vijesti

Čičak: Vukovar treba biti izuzet iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina!

Objavljeno

na

‘Kad su mogli uvesti Lex Perković, mogu mijenjati i zakon kojim se uvodi ćirilica u Vukovar!’

Uvođenje ćirilice u Vukovar više je nego složena tema i zaslužuje puno više pažnje nego li je bio slučaj prije nego su vlasti odlučile postaviti dvojezične ploče, govori nam predsjednik Hrvatskog helšinskog odbora (HHO) Ivan Zvonimir Čičak.

Nakon što su jučer članovi Stožera za obranu hrvatskog Vukovara skinuli i razbili dvojezične ploče, danas je u Vukovaru situacija bila kudikamo mirnija. Iako je broj nezadovoljnih građana danas puno veći nego li je to bio slučaj jučer. No, danas se u Vukovaru nalazi i mnogo veći broj policijskih snaga.

 Predsjednik HHO-a Čičak kaže da živimo u zemlji u kojoj aktualna Vlada ne poštuje Zakon o Ustavnom sudu.

 – Vladajući sebi, primjerice, dopuštaju da govore o Ustavnom sudu kao da je smetlište. Kakav kredibilitet ima Vlada koja nastoji sprovesti Zakon o nacionalnim manjinama, a sama vrlo često kritizira zakone ove zemlje i Ustavni sud?!? kaže Čičak i dodaje da vladajući jednako lako znaju i promijeniti zakone koji im ne odgovaraju.

– Činjenica je da su Ustavni zakoni svetinja, ali oni se mogu i mijenjati. Vladajući su mijenjali Lex Perković, a ne pada im napamet mijenjati Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. A za to imaju puno više razloga nego li za mijenjanje Lex Perković. Vukovar treba biti izuzet iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na kraju će Čičak.

 Glasnogovornik Europske komisije Dennis Abbott kazao je danas da Komisija nema komentara na događaje u Vukovaru, gdje su prosvjednici skinuli ploče s dvojezičnim natpisima, jer to pitanje spada u nacionalna zakonodavstva.

 “Poštovanje jezične i kulturne raznolikosti jedan je od kamenova temeljaca Europske unije, to je upisano u europske ugovore i zakone, ali jezična politika je u nadležnosti država članica i odluke o postavljanju dvojezičnih natpisa nisu regulirane europskima zakonima”, rekao je Abbott, glasnogovornik povjerenice Andrule Vasiliu, koja je zadužena za obrazovanje, kulturu i višejezičnost.

Na primjedbu novinara da bi Komisija u ovom slučaju uputila oštru izjavu da je Hrvatska zemlja kandidatkinja, a ne punopravna članica, glasnogovornica Komisije Pia Ahrenkilde Hansen je rekla da je to hipotetsko pitanje na koje nema komentara.

 Glasnogovornik Abbott je dodao da Komisija potiče “poštovanje i toleranciju, ali kada govorimo o dvojezičbim natpisima, to je u nadležnosti država članica. Mi se u to ne možemo miješati”. 

Kazao je da Komisija razumije osjetljivost takvih pitanja i da poziva na toleranciju jer je poštovanje prema jezičnoj i kulturnoj raznolikosti jedno od temeljnih vrijednosti EU-a 

politika+

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

DUNAVE PLAVI

Objavljeno

na

Objavio

Dunave tihi, Dunave plavi
Dunave robusni, Dunave hladni
Dunave mutni, Dunave silni
Dunave prastari, Dunave mladi

U tebi moje djetinjstvo spava
U valovima što se pjene
I krošnjama starih zelenih vrba
Što bacaju duge nemirne sjene

I brodove pamtim, te bijele lađe
Što valjaju se izdaleka
Na palubi nekoj od njih možda
Još uvijek netko na mene čeka

Zalasci sunca na obali tvojoj
I dah ledeni sjeverca što puše
Dio su mene i sjećanja mojih
I tiha patnja u dnu moje duše

I rat je bio, sjećam se i toga
Kad ubijali su dušu mome gradu
Neljudi, izrodi, barbari, hijene
Što samo za mržnju i zločinstva znadu

Ti si tad Dunave svjedokom bio
Kako je patio narod moj
Rane si njegove vidao nježno
Suzama svojim u golgoti toj

Već dugo me nema, kao da se bojim
Susreta toga u smiraj dana
Još uvijek bježim, od tebe se skrivam
Od sjećanja svojih i starih rana

Dunave plavi, Dunave silni
Vrijeme prolazi, al’ znam da si isti
Da su ti obzorja još uvijek bistra
A valovi hladni kao biser čisti

Kažu mi ljudi da si onaj stari
Da još uvijek plove lađe tvojim tokom
I da su zore iznad tvojih voda
Vedre i plave gdje god kreneš okom

Da nebo još uvijek u tebi se gleda
I sunce žarko da ti se još smije
A vrbe snene i ade pospane
Mirišu zamamno baš kao i prije

Jednoga dana, kada smognem snage
Doći ću ti rano, još prije svanuća
I skupa ćemo dočekati zoru
I sunce što se penje povrh pruća

Pričat ću ti dugo o svome životu
Što osta negdje iza mojih leđa
Ja umoran i star, duge kose sijede
Oronula lica i nabranih vjeđa

I saslušaj me kao otac sina
Primi me nježno u zagrljaj svoj
Sakrij me u njedra moj Dunave plavi
Da mir pronađem u dubini toj

Zlatko Pinter
studeni 2018.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari