Pratite nas

Razno

Cijeli grad šutio: Organizirana grupa godinama silovala djevojčice, njih 1.400

Objavljeno

na

Banda je operirala po gradu Rotherhamu. Štitili su je policija, socijalne službe i sugrađani iz još nepoznatih razloga. Za sada nitko od sudionika nije odgovarao. Ti su ljudi sjedili za svojim stolovima, primali plaće, znali sve što se događa i nisu poduzimali ništa. To ih čini jednako lošima, ako ne i gorima od samih počinitelja – kaže danas Emma Jackson.

Emma je samo jedna u nizu žrtava sustavnog seksualnog zlostavljanja koje se godinama provodilo u Rotherhamu u Engleskoj.

Bilo joj je samo 13 godina kad su je silovali. Nažalost, to nije bio i posljednji put. Bila je, tvrdi, pod potpunom kontrolom muškarca koji ju je zlostavljao. Nazvao bi je jednom tjedno i zatim silio na spolne odnose s muškarcima po njegovu izboru. Kad se obratila policiji, oni su nekoliko dana poslije izgubili dokaze…

Njeno iskustvo dio je šire priče o seksualnom maltretiranju koje je premrežilo taj britanski grad od oko 260 tisuća stanovnika, a za koji sada postaje jasno da se, baš kao i Emma, nikada neće uspjeti potpuno oporaviti. Pogotovo ne nakon najnovijeg službenog izvješća na više od 120 stranica u kojem se, nakon iscrpne istrage, sumira horor koji su tamošnje djevojčice i tinejdžerice godinama prolazile, piše Jutarnji.hr.

Otete i zarobljene
Dokument, koji je šokirao britansku javnost, izradila je profesorica Alexis Jay, a slučajevi koje je u njemu opisala i način kako su na njih reagirale lokalne vlasti, policija i socijalne službe teško je uopće pojmiti. Najgora je od svega činjenica da se sve moglo spriječiti i zaustaviti davno prije.

Njeno izvješće, naime, tvrdi da je u razdoblju od 16 godina, od 1997. do 2013., u Rotherhamu seksualno zlostavljano više od 1400 djevojčica i tinejdžerica. Sustavna zlostavljanja provodili su muškarci pakistanskog porijekla, a nadležne su službe, unatoč konstantnim prijavama, šutjele i okretale glavu.

Tijekom svih tih mučnih godina niz je djevojčica, ponekad u dobi od samo 11 godina, bio vrbovan, otiman i silovan.

Seksualno su ih iskorištavali te čak preprodavali i prosljeđivali u druge gradove diljem Engleske u sklopu razrađenog zlostavljačkog prstena.

Prirodu zlostavljanja koje su te žrtve pretrpjele, piše Jay u izvješću, teško je uopće opisati.

Ta su djeca, ali i njihove obitelji, bila podvrgnuta konstantnom zastrašivanju i prijetnjama, a zlostavljalo ih se ne samo fizički, nego psihički i emocionalno.

– Polijevali su ih benzinom i prijetili im da će ih zapaliti. Prijetili su im oružjem, tjerali ih da gledaju brutalno nasilna silovanja i govorili da će one biti iduće na redu ako ikome išta kažu – tvrdi Jay.

Istovremeno, sve te godine gradske vlasti i socijalne službe zatvarale su oči pred zvjerstvima koja su se događala u njihovu susjedstvu. Da njihov grad ima ozbiljnih problema sa seksualnim zlostavljanjem, znale su gotovo sve nadležne službe, no nisu učinile ništa. Ili su učinile minimalno.

pedo-kolaz_87034780

Strah od rasizma
Dapače, kako su žrtve svoje napadače opisivale kao “muškarce azijskog porijekla”, zaposlenici nadležnih službi dobili su, tvrdi se u izvješću, direktivu da “umanje etničku dimenziju” zlostavljanja zbog straha da bi se mogli suočiti s optužbama za rasizam i bojazni da će se narušiti “kohezija zajednice”.

Još gore od toga, službe koje su trebale biti prve u pružanju pomoći maloljetnim žrtvama često su na nemoćne djevojke gledale s prijezirom, kategorizirajući ih kao “nepoželjne” i “izvan kontrole”, ponašajući se prema njima kao prema osobama koje nisu vrijedne njihova truda i koje su same krive za to što im se događa, optužuje novi dokument.

Doduše, 2010. godine pet je muškaraca pakistanskog porijekla završilo iza rešetaka. Sud ih je proglasio seksualnim predatorima i proglasio ih krivima za zlostavljanje djevojaka u tom gradu.

Blage kazne
Tada 24-godišnji Umar Razaq dobio je četiri i pol godine zatvora, 30-godišnji Razwan Razaq jedanaest, a 21-godišnji Zafran Ramzan devet.

Adil Hussain, tada u dobi od 20 godina, i 21-godišnji Mohsin Khan, bankovni savjetnik koji je vozio BMW, dobili su po četiri godine.

Nakon izricanja te presude gradske vlasti i policija pohvalili su se da ona pokazuje njihovu “ozbiljnu predanost” borbi protiv takve vrste zločina.

No, ta sudska odluka ipak nije uspjela izbrisati godine njihova ignoriranja i nijekanja.

Svjedočanstva o tome, opisana u izvješću, brojna su i zastrašujuća. Sudbine mnogih od žrtava čija se iskustva u njemu iznose nisu poznata. Suočene sa zlostavljanjem, i u nemogućnosti da dobiju pomoć, mnoge su djevojke pribjegle drogama, alkoholu ili samoozljeđivanju ili su se pokušale ubiti.

Jedna od njih se, primjerice, nekoliko puta bacila pod automobil.

– U čemu je smisao? Mogla bih isto tako biti i mrtva – pitala se jedna druga, dok je treća pakao koji je proživljavala dočarala jednom jedinom rečenicom.

– U četvrti Rotherhama u kojoj sam živjela grupno je silovanje bilo uobičajeni dio odrastanja – rekla je.

Teške prijetnje
Neke od žrtava, suočene s prijetnjama, nisu prijavile ono što im se događalo. No, one koje jesu bile su tretirane kao da su one učinile nešto loše.

Osim na njih, vlasti su se često obrušavale i na njihove roditelje, pa su zabilježeni slučajevi da je policija na kraju uhićivala očeve koji su došli izbaviti svoje kćeri iz napuštenih kuća u koje su ih zlostavljači odvodili i iživljavali se na njima. U izvješću se opisuje i slučaj jedne djevojčice, poznate samo pod šifrom “Dijete H”, koja je policiji, kad je imala samo 11 godina, prijavila da su ona i još jedna curica seksualno zlostavljane od strane odraslih muškaraca.

S 12 godina su je pronašli pijanu na stražnjem sjedištu taksija s muškarcem koji je na svom mobitelu imao njene neprilične fotografije. Policija je to zanemarila, kao i vapaje njezina oca.

Četiri mjeseca poslije ponovno su je pronašli u jednoj napuštenoj, praznoj kući s grupom muškaraca.

Policijski dužnosnici koji su tamo došli ignorirali su njene zlostavljače, a nju su uhitili zbog pijanstva i ometanja javnog reda i mira.

Djevojci poznatoj pod šifrom “Dijete D” bilo je samo 13 godina kad ju je njen napadač silovao i počeo prodavati drugim muškarcima. Njeni su roditelji prijavili vlastima što se događa te im ispričali da se njihova kći boji njegove osvete. No, policijski zapisi iz tog razdoblja pokazuju da je policija zaključila “da se ona sama dovela u situaciju koja podrazumijeva rizik seksualne eksploatacije i opasnosti”.

Vrbovani iz obitelji
Zastrašivanje koje su djevojčice proživljavale bilo je brutalno. Jedna od njih prijavila je napadače policiji, no ubrzo joj je stigla poruka na mobitel. Dočepali su se njene mlađe sestre. “O tebi ovisi što će se njoj iduće dogoditi” napisali su, nakon čega je ona povukla iskaz.

Rotherhamski seksualni predatori žrtve su nalazili u školama, ispred kojih bi ih često kupili taksijima, ili pak u centrima za socijalnu skrb, mameći nezaštićene djevojke poklonima ili brzim vožnjama u automobilima. Neke su vrebali u njihovim obiteljskim kućama.

Mnoge od njih smotali su lažima uvjeravajući ih da su “posebne” i da su s njima u pravoj ljubavnoj vezi.

Jedna od takvih žrtava, “Dijete C”, rekla je istražiteljima da se bila zaljubila u muškarca koji ju je zlostavljao te da je i on, unatoč njegovim godinama, bio zaljubljen u nju.

Bilo joj je tek 15 godina, a njena ju je “ljubav” prodavala u Leeds, Bradford i Sheffield. Kad se obitelj obratila policiji, počele su stizati prijetnje. Razbili su im prozore na kući, a nju su, po naredbi njezina zlostavljača, pretukle njegove druge žrtve.

Prijetio joj je da će je prisiliti na prostituciju, a obitelj je čak morala sakriti njenu mlađu sestru kako bi je zaštitila.

Napali su i njezina starijeg brata, kojeg su tako pretukli da je završio u bolnici. Kad više nije vidjela nikakav izlaz, pokušala se predozirati, a do njezina 18. rođendana obitelj joj se potpuno raspala i ona je postala beskućnica. Obratila se socijalnoj službi, no oni su je, uz nekoliko savjeta, poslali natrag na cestu.

– Policija je znala sve, socijalne službe su bile svjesne svega i opet nisu učinile ništa da ga zaustave. Njemu je to bilo kao igra. Bio je nedodirljiv – ispričala je jedna od žrtava.

Bez odgovornosti
Porazna je činjenica da su lokalne vlasti čak u tri navrata bile upozorene na razmjere seksualnog zlostavljanja koje se provodi, no bez ikakva pomaka. Godine 2002. čak se prijetilo jednom od istražitelja – koji je upozorio na problem i odnos policije prema njemu – da više ne istupa na takav način, a zatim je bio i suspendiran. Sličnim pritiscima bio je izložen i dio mladih radnika koji su pomagali žrtvama.

Nakon objave stravičnog izvješća, nekima je proradila savjest. Šef gradske uprave Roger Stone dao je ostavku, uz objašnjenje da preuzima odgovornost za “grešku povijesnih razmjera”. No, što je s ostalima – vijećnicima, policijom i radnicima socijalne službe?

Mnogi od tada odgovornih ljudi sada rade na nekim drugim pozicijama, uključujući, primjerice, Shauna Wrighta koji je od 2005. bio zadužen za sektor skrbi o djeci u tom gradu, a sada vodi policijsku upravu Južnog Yorkshirea.

Trenutno se čini da se ništa neće dogoditi jer nema naznaka da će on dati ostavku (što odbija) niti da će biti procesuiran.

Radnici socijalne službe koji su u Rotherhamu učinili toliko propusta sada vrlo vjerojatno rade na istim pozicijama u nekim drugim gradovima. I to je, tvrde stručnjaci, zastrašujuća činjenica.

– Socijalni radnik odgovoran za zaštitu ranjive djece koji okrene glavu od činjenice da 12-godišnjakinja ima seksualne odnose sa strancem dva, tri puta starijim od nje i prihvati objašnjenje da se radi o seksu uz pristanak, a zatim ništa ne napravi po tom pitanju, takva osoba apsolutno nema što raditi s djecom – tvrde stručnjaci.

izvor:Hercegovina.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Dan planeta Zemlje, 22. travnja

Objavljeno

na

Objavio

Brojnim događanjima usmjerenim prema zaštiti prirodnih resursa 22. travnja se diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, ove godine pod sloganom “Zaštitimo naše vrste”.

Ujedinjeni narodi su 2009. proglasili 22. travnja ‘Međunarodnim danom majke Zemlje’, no počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su diljem SAD-a održani ‘nacionalni skupovi o okolišu’ tj. prvi masovni prosvjedi za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Obilježavanje Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kad je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi što je bio poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992.”, podsjetili su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990., uz značajan angažman resornog ministarstva i udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje odvija se pod sloganom “Zaštitimo naše vrste” i usmjeren je na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa.

“Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Naglašavaju i kako su zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene. Stoga Ministarstvo, kako kažu, provodi brojne aktivnosti i mjere zaštite prirode te u tom smislu kontinuirano surađuje s resorima čija je djelatnost usko vezana uz prirodne resurse primjerice u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, turizmu.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi niz važnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje vrsta i njihovih staništa u okviru nekoliko projekata sufinanciranih EU sredstvima, ukupne vrijednosti preko 53 milijuna eura. Između ostaloga, tim novcem sufinanciraju se projekti koji potiču znanja o divljim vrstama i razvija se sustav praćenja stanja očuvanosti te kartiranje staništa, projekti planiranja upravljanja strogo zaštićenim vrstama i područjima ekološke mreže, projekti smanjivanja prijetnje od invazivnih stranih vrsta kao jednoj od najvećih prijetnji bioraznolikosti te projekti jačanja sustava skrbi o ozlijeđenim strogo zaštićenim životinjama.

“Izniman napor ulaže se u provedbu mehanizama ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao jednog od najznačajnijih alata za očuvanje ekološke mreže, a koji se provodi od 2007. te u praćenje i sprječavanje ilegalne trgovine zaštićenim vrstama, kao i drugim ilegalnim radnjama nad divljim vrstama”, kažu u Ministarstvu.

WWF: Imamo jedan planet, sačuvajmo ga!

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode – World Wide Fund for Nature (WWF) kažu kako je Dan planeta Zemlje podsjetnik o važnosti očuvanja našeg zajedničkog doma.

WWF Adria poziva građanke i građane da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike, podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet.

Zemlja je, ističu u WWF-u, suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi, ističu u WWF-u.

Na to je, kažu, upozorio i David Attenborough, WWF-ov ambasador, prirodoslovac i narator Našeg planeta prilikom početka emitiranja tog važnog dokumentarnog serijala.

“Postali smo si najveća prijetnja, ali još nije kasno da se suočimo sa svim problemima koje smo sami stvorili i to samo ako djelujemo sada. Kao vrsta smo se pokazali stručnjacima za rješavanje problema, no ne i u ovom slučaju. Imamo priliku za stvaranje održivog svijeta s čistim zrakom i vodama, neograničenom energijom, kao i bogatim ribljim fondovima“, rekao je Attenborough.

A kako bi pokazali da je drugačiji, održivi svijet moguć, WWF Adria je okupila partnere i predstavila njihove uspješne primjere dobre prakse predstavljene putem platforme Priroda za ljude. Svaka od tih priča je, kažu, dobra inspiracija za nove ideje, a kroz opis koraka kako je neki primjer dobre prakse postignut, lako ga se može i primijeniti.

“Prikupljanjem uspješnih primjera sinergije ljudi i prirode, dijelimo načine i korake kako su drugi došli od uspjeha, i na taj način želimo inspirirati i potaknuti što veći broj ljudi da i sami krenu u tom smjeru. Svi možemo više doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i riješiti izazove zajedno“, rekla je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.

“Neka ovaj Dan planeta Zemlje bude prilika za promišljanje o našem odgovornom ponašanju kako bismo očuvali naš zajednički dom”, poručila je Ivanić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Mentalno stanje nacije – 250.000 ovisnika o alkoholu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Isječak/YouTube

Najčešća ovisnost u Hrvatskoj je alkoholizam, kod nas ima oko 250.000 uglavnom muških ovisnika o alkoholu, pokazuje najnovija publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije u hrvatskom tranzicijskom društvu, gdje stariji, slabiji i osjetljiviji nisu dovoljno zaštićeni, pa često olakšanje traže u raznim oblicima ovisnosti.

Od tih 250.000 alkoholičara samo osam posto ih se liječi, rekao je u razgovoru za Hinu psihijatar Ante Bagarić, komentirajući publikaciju u kojoj je objavljeno da je ovisnost o alkoholu 2017. godine bila jedan od vodećih uzroka hospitalizacije muškaraca na psihijatrijskim odjelima.

piše: Vedrana Larva

Muških alkoholičara četiri puta više od ženskih

Ovisnika o alkoholu četiri je puta više među muškom populacijom u odnosu na žene, koje pak na psihijatrijskom liječenju završavaju najčešće zbog depresije.

Teško je jednostavno utvrditi koji su razlozi za takvu podjelu, kaže Bagarić, jer na mentalne poremećaje utječu biologijski, psihološki i socijalni faktori.

Jedan od uzroka vidi u tome što muškarci-alkoholičari pokušavaju igrati ulogu “velikih muškarčina”, konzumirajući svakodnevno velike količine alkoholnih pića. Depresivne žene, s druge strane, pokušavaju igrati ulogu “smjernih ženica” koje su mirne, pasivne, potčinjene.

Spolne razlike prisutne su i u broju samoubojstava i načinima izvršenja. Udio muškog spola u stopi izvršenih samoubojstava iznosio je više od 70 posto 2017. godine.

Muškarci se ubijaju oružjem, žene otrovom

Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškog spola, dok su žene sklonije samotrovanju. Bagarić smatra da je i tu na djelu jak utjecaj socijalnih faktora i grupne psihodinamike.

“I kada žive i kada umiru, osobe igraju stvarne ili češće samo fantazijske uloge. Muškarci s jakim unutarnjim autoagresivnim silama biraju ‘muški način’ – vatreno oružje, eksplozivna sredstva, vješanje, hladno oružje… Žene pritisnute jakim unutarnjim autodestruktivnim silama biraju ‘tihi način’. U tom smislu treba usmjeravati preventivne i terapijske programe”.

Publikacija o mentalnom stanju nacije pokazuje da su mentalni poremećaji na četvrtom mjestu među vodećim skupinama bolesti u Hrvatskoj.

U tom segmentu, napominje Bagarić, pratimo europske trendove, najčešći su anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, te oni povezani s uzimanjem psihoaktivnih tvari.

Četvrtina građana Hrvatske ima mentalne smetnje s dijagnozom nekog psihičkog poremećaja, druga četvrtina ima “manje izražene psihičke smetnje”, no ogroman broj osoba uopće nije svjestan problema.

“Znaju da im nešto smeta, da se osjećaju loše, da ne mogu funkcionirati, ali ne znaju uzrok, naziv i tijek tih bolesti”, kaže Bagarić.

Pogrešni savjeti depresivnim osobama

Mnoge mentalne bolesti ne prepoznaju ni članovi obitelji. Tako će npr. depresivnoj osobi davati savjete – “to nije ništa, i ja sam nekad potišten, samo se trgni, negdje otputuj, zabavi se malo…”.

Bagarić upozorava da je depresija ozbiljna bolest, a takvi savjeti ne samo da nisu korisni nego mogu štetiti jer se depresivna osoba samo još više povlači u sebe.

Mnoge mentalne poremećaje ne prepoznaju niti stručnjaci pa osobe s anksioznim smetnjama godinama dolaze liječniku i žale se na različite somatske smetnje. Godinama takvi pacijenti obilaze kardiologe, gastroenterologe, fizijatre… Jasno, bez ikakvih rezultata.

Lijek za neprepoznavanje mentalnih poremećaja na svim razinama je imperativna trajna edukacija svih zdravstvenih radnika, ali i edukacija cijele populacije kroz školske programe, medije i zdravstvene akcije, napominje Bagarić.

Posebno osjetljiv dio društva su starije osobe koje se teško prilagođavaju brzim promjenama u društvu, nesigurne su, često frustrirane i rezignirane. S vremenom to zaostajanje postaje sve veće i takve osobe bivaju isključene iz svih važnih društvenih procesa.

Hrvatsku je dodatno opteretio proces tranzicije u kojoj je ionako jaki dio društva iskoristio priliku da još više jača, slabiji dio društva je oslabio, a najslabiji dio propada.

Zadnjih godina otišlo više od 30 mladih psihijatara

Osobe s mentalnim smetnjama su posebno osjetljivi dio populacije u tranziciji s vrlo pesimističnim prognozama. Zato bi svako humano društvo trebalo imati programe za zaštitu ranjivih skupina u tranziciji.

Kako bi nam svima bilo bolje, u društvu trebamo razvijati svijest koliko nam je važno mentalno zdravlje i koliko su nam važni stručnjaci, poručuje Bagarić.

Nedostaje nam psihijatara, pa i one osobe koje se odluče na liječenje nemaju mogućnosti biti dovoljno dugo u terapijskom programu.

Poseban je problem odlazak psihijatara u druge europske zemlje. Zadnjih godina otišlo je više od 30 mladih psihijatara i taj se gubitak ne može nadoknaditi. Država bi trebala nešto poduzeti kako bi se zaštitilo i unaprijedilo mentalno stanje nacije, smatra Bagarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari