Pratite nas

Cijeli svijet se uključio u pomoć BiH

Objavljeno

na

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su do četiri sata jutros proveli u Orašju, gdje je jučer situacija bila najkritičnija

Voda probila nasip dug 100 metara u Prudu

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su do četiri sata jutros proveli u Orašju, gdje je jučer situacija bila najkritičnija. Slično je bilo i u Bosanskom Šamcu i Domaljevcu. U Orašju je najviše problema bilo u mjestima Vidovice i Kopanice u kojima je jučer evakuirano stanovništvo. Ekipe Civilne Zaštite FBiH, specijalistički timovi od 70 ljudi, je postavilo više od dva milijuna vreća kako bi zaustavilo rijeku Savu da potopi Orašje.

poplava bih

U Posavskoj županiji, iako vodostaj rijeke Save lagano opada razina vode na poplavljenim područjima i dalje raste.  Voda proolazi kroz pukotine na nasipu, a nadolazi i iz pravca Bosanski Šamac. I dalje se vrši evakuacija stanovništva. Vrše se mjere na obrani od nadolazeće vode. Potrebna je pomoć u ljudstvu, vodi, hrani, čizmama, baterijskim lampama i drugoga materijala, kao i vode za piće i hrane. 

U cilju zaustavljanja vode koja otiče kroz probijeni dio nasipa na poplavnom području Srednja Posavina vrši se uspostava druge obrambene linije na regionalnoj prometnici Orašje-Krepšić.

Jučer su ekipe bile u Maglaju, gdje se nastavlja raditi na raščišćavanju i uklanjanju smeća koje je za sobom ostavila poplava. Čiste se ključni objekti, domovi zdravlja, ljekarne, škole, kako bi se stanovnicima što prije osigurali uvjeti za normalan život.
Osim prljavštine, mulja i blata, problem je i veliki broj uginulih životinja. U narednom razdoblju je najvažnije spriječiti moguće zaraze i epidemiološke krize.  – Jučer smo imali dvije intervencije u Maglaju. Specijalistička jedinica iz Busovače radi četiri dana bez prestanka i radit će na uklanjanju NUS-a -izjavio je za Klix Fahrudin Solak, v. d. direktora Federalne uprave civilne zaštite.

Nažalost, stanje u Prudu također nije dobro pošto je pukao nasip u dužini od 100 metara i voda je preplavila nekoliko mjesnih zajednica, sela i zaseoka općine Odžak. U posljednja dva dana evakuirano je 5.000 ljudi. Iz civilne zaštite Općine Odžak ističu kako im nije stigla nikakva pomoć i da su sve ljude, stoku i radove na nasipima radili domaći ljudi. – Prud i dosta zaseoka je pod vodom čija je visina i do tri metra. Stoka i ljudi su evakuirani i srećom nije bilo žrtava izravno od posljedica poplava. Voda se još ne povlači. Do plavljenja je došlo kada su se spojile poplavljene vode Bosne i Save. Problem je što je nakon zapadnog dijela sada zahvaćen i istočni dio, Donji Svilaj i Novi Grad, jer se voda vraća nizvodno kroz kanal rijeke Save – rekao je za Klix.ba Nermin Oručević iz Cviline zaštite Općine Odžak.

Ugovoreni poslovi propadaju zbog poplava

Višemilijunske su štete u poplavljenoj poslovnoj zoni u Gračanici, gdje je 25 tvrtki iz kojih apeliraju na što hitniju pomoć Federacije i države BiH u saniranju posljedica, da bi što prije mogli početi raditi. Smatraju da najmanje što država može uraditi je da Ministarstvo financija uvede porezne olakšice za pravne osobe koje su pogođene poplavama, kao što je to napravila Njemačka 2002. godine, kada su njeni istočni i južni dijelovi bili poplavljeni.

Veliki problem predstavljaju i ugovoreni poslovi koji se zbog izvanredne situacije neće moći realizirati u predviđenom roku.

Ukoliko se ne pomogne gračaničkim tvrtkama to će se itekako odraziti na gospodarstvo BiH, jer su među tim tvrtkama i veliki izvoznici, kao što je npr. Helioplast.

U BiH ušli deseci kamiona s humanitarnom pomoći

Uprava za neizravno oporezivanje BiH je pripremila Odluku o oslobađanju od plaćanja uvoznih troškova i potrebnog inspekcijskog nadzora za sve pošiljke humanitarnog karaktera namijenjene poplavama ugroženim područjima i proslijedila je Vijeću ministara BiH na hitno usvajanje. caritas

Na osnovu te odluke sve humanitarne pošiljke trebaju biti najavljenje Ministarstvu sigurnosti BiH ( 033/492-754), koje će potom obavještavati UIO o svakoj pošiljci koja pristiže u BiH kako bi bila ocarinjena po pojednostavljenoj carinskoj proceduri na granici i odmah upućena u područje kojem je roba namijenjena, izjavio je Agenciji  Fena glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević.

Po njegovim riječima do danas su u BiH ušli deseci kamiona i manjih vozila s humanitarnim pošiljkama namijenjenim poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini iz nekoliko europskih zemalja.

Uglavnom se radilo o hrani, odjeći i lijekovima.

Azerbejdžan pomaže BiH s potrepštinama vrijednim 800 tisuća KM
Republika Azerbejdžan danas šalje pomoć za stanovništvo ugroženo poplavama u Bosni i Hercegovini. – Danas iz Azerbejdžana posebnim avionom dolazi pomoć za stanovništvo poplavljenih područja. Zrakoplov šalje predsjednik Azerbejdžana, Ilham Aliyev  – rečeno je Agenciji FENA u Veleposlanstvu Republike Azerbejdžana u Sarajevu.

Radi se o lijekovima, hrani, odjeći te drugim potrepštinama u vrijednosti od 400.000 eura.

Crveni križ dostavio 200 tona humanitarne pomoći – Dijele se letci s uputama o zaštiti od zaraza
U posljednja tri dana oko 70 vozila je upućeno s oko 200 tona humanitarne pomoći u najugroženija područja Zeničko-dobojske županije, i to u Zavidoviće, Žepče, Zenicu, Maglaj, Doboj-Jug i Doboj, izjavio je Agenciji FENA generalni tajnik Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić.

Pomoć je također poslana i u Kalesiju, Gradačac, Tuzlu, Konjević- Polje, Janju, Bijeljinju.
Priprema se konvoj pomoći za Posavinu, tj. za Bijeljinju i Brčko.
Prije toga, sarajevska područja u kojima su se pojavila klizišta dobila su pomoć.
Crveni križ još ima određene potrebe za ove građane koji su u prihvatnim centrima.
– Trenutni prioriteti su svakako, osim hrane, higijenska sredstva i sredstva za dezinfekciju, trebaju mehanizacija, mašine, lopate, različiti aparati za isušivanje vode. Tu su neizostavne pelene za djecu i odrasle – izjavio je Hodžić.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Zavodom za javno zdravstvo FBiH, a  radi prevencije od zaraza, Crveni križ FBiH danas šalje u ugrožena područja deset tisuća letaka s uputama kako se zaštititi od zaraza.

Kapaciteti spalionica nisu dovoljni za sve životinje
Od sutra će stručni tim Veterinarskog fakulteta u Sarajevu obilaziti ugrožena i pogođena područja, kontaktirati lokalne veterinarske organizacije i stožere CZ, izvršiti očevid u stanje na terenu i predlagati konkretne mjere. – Prva se odnosi na leševe životinja koji moraju biti propisano neškodljivo uklonjeni, u jame, s obzirom na to da kapaciteti spalionica koje postoje u CZ nisu dovoljni, a te spalionice su namijenjene za male leševe.

Sedam kamiona pomoći uputio CARITAS

CARITAS Biskupske konferencije u BiH prikuplja i dostavlja pomoć stanovništvu poplavljenih područja u BiH. Iz Mostara za Banju Luku upućen je kamion pomoći, a iz Sarajeva je upućen kamion u Doboj. Upravo se tovare kamioni koji se šalju za Orašje i Bijeljinu, potvrđeno je Agenciji FENA u CARITAS-u. – I župne jedinice kojih ima 200 samostalno šalju kamione, tako da će se o zbirnim podacima iz svih župa moći govoriti u narednim danima – izjavio je za Agenciju FENA djelatnik CARTIS-a Zlatko Malić.

Samo u Tuzlanskoj županiji 1.500 klizišta

Geološki stručnjak Izet Žigić koji koordinira timom za rješavanje problematike klizišta na području općine Tuzla, apelira da eksperti u ovoj oblasti kojih, kaže, ima u većem dijelu Bosne i Hercegovine, dobrovoljno pomognu u borbi s klizištima tamo gdje se plavni talas povlači nakon katastrofalnog plavljenja velikog područja BiH. – Više od 1.500, što novih što starih klizišta, pojavilo se u Tuzlanskoj županiji, a od toga 600 na području Tuzle  – rekao je u izjavi za Fenu inženjer geologije Izet  Žigić.

vl/agencije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Poslušajte novu pjesmu Olivera Dragojevića: ‘Za tvoje dobro’

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo pet mjeseci nakon što nas je napustio Oliver Dragojević svjetlo dana ugledala je njegova nova pjesma ‘Za tvoje dobro’. Stihove pjesme potpisuje Gibonni, a aranžman Elvis Stanić.

Nova pjesma naći će se na kompilaciji ‘Do kraja vrimena’ koja će od petka biti u prodaji.

Dirljiva pjesma ganula je Oliverove obožavatelje koji se još ne mogu pomiriti s njegovim odlaskom. ‘Ovo je poklon s neba’, ‘Fališ kapetane, nikada nitko kao ti, čuvali te anđeli’, ‘Kako nedostaješ’, ‘Bez riječi sam’, samo su neki od komentara ispod pjesme objavljene na YouTubeu.

– Gibonni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas – zaključio je jedan od obožavatelja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Marakeški sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Objavio

Zašto je šest država članica EU-a odbacilo pakt? Zašto je u Marakešu jedini prosvjednik bio hrvatski zastupnik Hrvoje Zekanović? Ima li pravo oporba kada optužuje HDZ da je zabranio raspravu o tom dokumentu – neka su od pitanja na koja su u emisiji “Otvoreno” odgovore nastojali dati Ivan Šimonović, bivši pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), Domagoj Hajduković, član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a i Robert Podolnjak iz MOST-a nezavisnih lista, piše HRT.

Govoreći o biti Marakeškog sporauma Šimonović je kazao kako se “radi o problemu gdje države imaju ograničene mogućnosti djelovanja”. Uspjeh vidi jedino kroz globalni dogovor oko toga kako se nositi s migracijama. “Mislim da je ovo dobar sporazum, da nije slučajno da je usvojen na Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se da će, kao što i ime samog sporazuma kaže, on doprinijeti sigurnijim, uređenijim i regularnim migracijama”.

“U Marakeškom sporazumu Hrvatskoj se ništa ne nameće”

Kovač je rekao da niti mnogi u politici ne znaju o čemu se konkretno radi u Marakeškom sporazumu. “Već je naziv kao takav vrlo kompleksan. Birokratska je to formulacija. Ponudio sam hrvatski prijevod toga. Rekao sam da je to svjetski dogovor o seljenju, jer je to lakše razumjeti. Naglasak je na legalna seljenja. Ideja je da se napravi jedan sporazum ili dogovor. Vrlo je važno da se u hrvatskoj javnosti o tome razgovaralo. Problem je nastao u tome što nije bilo dovoljno komunikacije u javnom prostoru, pa se lako plasiraju lažne vijesti i informacije. U tom dokumentu dakako ima formulacija koje su nespretne, ali o tome treba razgovarati”, kazao je Kovač.

“Ono što je bitno je da takav dokument nama u Hrvatskoj ništa ne nameće. Zato smo i tražili u Odboru za vanjsku politiku jedno očitovanje Vlade o tome kako Hrvatska vidi taj dogovor i kako ga misli primjenjivati. Taj odgovor smo danas dobili”, kazao je Kovač dodavši da će RH nastaviti štititi svoje granice.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Damira Smrtića je li ovaj sporazum potaknula migrantska kriza 2015. godine, Šimonović je potvrdio. “Već 2016. godine usvojena je deklaracija o izbjeglicama i migrantima vrlo sličnog sadržaja. To je bio sastanak na vrhu šefova država i vlada gdje je konsenzualno taj dokument usvojen”, rekao je i naglasio da će se 2019. raspravljati kakvi će biti mehanizmi kojima će se pratiti primjena tog dokumenta. “Međutim, ono što je ključno je da su u tom sporazumu uključene neke obveze koje su i prije postojale kao pravne obveze, ali i neke druge, nazvao bi ih moralne obveze. Sada se razgovara o političkoj volji da se prihvati jedan zajednički okvir zasnovan na dobrim praksama i razgovoru o tome kako izbjeći ono što nam se događalo 2015. godine”.

Podolnjak i Kovač o zahtjevima za raspravu u Saboru

Podolnjak problematičnim smatra sam naziv i kaže da se Vlada nije usudila prevesti kompakt. “Hrvatski građani mogu razmišljati o čemu je tu riječ i što je kompakt – dogovor, sporazum, pakt i sl. U Njemačkoj su ga naslovili pakt, a u Sloveniji dogovor. Mi u Odboru za vanjske poslove htjeli smo predložiti da se o tome raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora”, kazao je i naveo primjere iz Njemačke, Slovenije, Italije i Švicarske na koje su načine državne institucije komunicirale o Marakeškom sporazumu.

Kovač je potom uzvratio da su se u spomenutim državama rasprave dogodile na inicijativu opozicije. “Je li MOST poduzeo bilo što kao Klub zastupnika ili neki MOST-ov zastupnik, da se o toj temi raspravlja u Saboru. Niste podnijeli ni interpelaciju”, kazao je Kovač spomenuvši i zastupnicu Ines Strenju Linić za koju je rekao da bi to moglo biti i u njenoj domeni djelovanja. Podolnjak je pak kazao da MOST-ovom zastupniku Boži Petrovu nije data mogućnost da predlaže te da je to konstatirao i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Hajduković: Marakeški sporazum – katalog dobrih mjera

Hajduković je izjavio da prema njegovom mišljenju nije niti bila presudna rasprava u Saboru. “Volio bih da je javnost informiranija. Međutim, želio bih skrenuti pozornost na to tko je od ovoga napravio temu u javnosti. To je samo jedna institucija, odnosno jedna osoba. Ako me pitate, rekao bih da je to zato da se dodvori određenom biračkom tijelu. Ono što je kroz ovaj šum komunikacije unešeno u javnost u Hrvatskoj je da se mi moramo bojati neke navale migranata. Migracije traje i trajat će. Ovo nije sporazum, već više dogovor. To nije nekakav dokument koji ohrabruje migracije, posebno ne ilegalne migracije”, kazao je.

“Ovaj sporazum govori o uređenim i legalnim migracijama, a ne ilegalnim. Taj dokument razlikuje što su izbjeglice, a što migranti. Izbjeglice su ljudi koji bježe od rata, izravne osobne ugroze, dok su migracije nešto sasvim drugo. UN je apsolutno platforma na kojoj treba raspravljati o tome”, istaknuo je Hajduković i dodao da je ovaj dogovor katalog dobrih mjera.

Šimonović je naglašava da najviše profitiraju male države poput Hrvatske od jednog takvog multilateralnog dogovora oko toga kako s migracijama, jer će se veliki uvijek snaći. “Migranti nikakvo novo pravo, u pravnom smislu, ovim sporazumom nisu stekli. Ono što ovaj dogovor ili sporazum znači je da su većina članica UN-a pokazala političku volju da u određenim okvirima, koji definira ovaj sporazum, surađuju na tome da se pomogne i migrantima i državama koje su njihove destinacije”.

Kovač tvrdi da Marakeškog dogovora 2015. godine nije moglo biti. “Zatekao nas je migracijski val. Mi smo bili tranzitna država. Dobro smo se tada snašli. Stoga smo 2016. godine predložili izmjenu zakona tako da u izvanrednim situacijama vojska može pomoći policiji u nadzoru granice. Hrvatska se u svemu postavila racionalno i efikasno”.

Šimonović: 2050. – u Europi 2% manje stanovnika, a  u Africi 209% više

Šimonović je upozorio na demografske procjene. “Kada gledate demografska kretanja procjenjuje se da će 2050. godine Europa imati 2% manje stanovnika nego danas, a Afrika 209% više. Ako se pravovremeno ne ide s razvojnim pomoćima da se otklone neki faktori poput lošeg upravljanja, korupcije i sl. onda će se migracije dogoditi i nikakve bodljikave žice to ne mogu zaustaviti. Tome svemu treba dodati i rizike klimatskih promjena te nedostatak globalne solidarnosti da se nešto napravi na tom terenu. U tom slučaju – mi smo pred minskim poljem”, slikovito je opisao Šimonović.

Hrvatski Hrast i njemački AFD zajedno u Marakešu protiv Sporazuma o migracijama!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari