Pratite nas

Cijeli svijet se uključio u pomoć BiH

Objavljeno

na

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su do četiri sata jutros proveli u Orašju, gdje je jučer situacija bila najkritičnija

Voda probila nasip dug 100 metara u Prudu

Pripadnici Federalne uprave civilne zaštite su do četiri sata jutros proveli u Orašju, gdje je jučer situacija bila najkritičnija. Slično je bilo i u Bosanskom Šamcu i Domaljevcu. U Orašju je najviše problema bilo u mjestima Vidovice i Kopanice u kojima je jučer evakuirano stanovništvo. Ekipe Civilne Zaštite FBiH, specijalistički timovi od 70 ljudi, je postavilo više od dva milijuna vreća kako bi zaustavilo rijeku Savu da potopi Orašje.

poplava bih

U Posavskoj županiji, iako vodostaj rijeke Save lagano opada razina vode na poplavljenim područjima i dalje raste.  Voda proolazi kroz pukotine na nasipu, a nadolazi i iz pravca Bosanski Šamac. I dalje se vrši evakuacija stanovništva. Vrše se mjere na obrani od nadolazeće vode. Potrebna je pomoć u ljudstvu, vodi, hrani, čizmama, baterijskim lampama i drugoga materijala, kao i vode za piće i hrane. 

U cilju zaustavljanja vode koja otiče kroz probijeni dio nasipa na poplavnom području Srednja Posavina vrši se uspostava druge obrambene linije na regionalnoj prometnici Orašje-Krepšić.

Jučer su ekipe bile u Maglaju, gdje se nastavlja raditi na raščišćavanju i uklanjanju smeća koje je za sobom ostavila poplava. Čiste se ključni objekti, domovi zdravlja, ljekarne, škole, kako bi se stanovnicima što prije osigurali uvjeti za normalan život.
Osim prljavštine, mulja i blata, problem je i veliki broj uginulih životinja. U narednom razdoblju je najvažnije spriječiti moguće zaraze i epidemiološke krize.  – Jučer smo imali dvije intervencije u Maglaju. Specijalistička jedinica iz Busovače radi četiri dana bez prestanka i radit će na uklanjanju NUS-a -izjavio je za Klix Fahrudin Solak, v. d. direktora Federalne uprave civilne zaštite.

Nažalost, stanje u Prudu također nije dobro pošto je pukao nasip u dužini od 100 metara i voda je preplavila nekoliko mjesnih zajednica, sela i zaseoka općine Odžak. U posljednja dva dana evakuirano je 5.000 ljudi. Iz civilne zaštite Općine Odžak ističu kako im nije stigla nikakva pomoć i da su sve ljude, stoku i radove na nasipima radili domaći ljudi. – Prud i dosta zaseoka je pod vodom čija je visina i do tri metra. Stoka i ljudi su evakuirani i srećom nije bilo žrtava izravno od posljedica poplava. Voda se još ne povlači. Do plavljenja je došlo kada su se spojile poplavljene vode Bosne i Save. Problem je što je nakon zapadnog dijela sada zahvaćen i istočni dio, Donji Svilaj i Novi Grad, jer se voda vraća nizvodno kroz kanal rijeke Save – rekao je za Klix.ba Nermin Oručević iz Cviline zaštite Općine Odžak.

Ugovoreni poslovi propadaju zbog poplava

Višemilijunske su štete u poplavljenoj poslovnoj zoni u Gračanici, gdje je 25 tvrtki iz kojih apeliraju na što hitniju pomoć Federacije i države BiH u saniranju posljedica, da bi što prije mogli početi raditi. Smatraju da najmanje što država može uraditi je da Ministarstvo financija uvede porezne olakšice za pravne osobe koje su pogođene poplavama, kao što je to napravila Njemačka 2002. godine, kada su njeni istočni i južni dijelovi bili poplavljeni.

Veliki problem predstavljaju i ugovoreni poslovi koji se zbog izvanredne situacije neće moći realizirati u predviđenom roku.

Ukoliko se ne pomogne gračaničkim tvrtkama to će se itekako odraziti na gospodarstvo BiH, jer su među tim tvrtkama i veliki izvoznici, kao što je npr. Helioplast.

U BiH ušli deseci kamiona s humanitarnom pomoći

Uprava za neizravno oporezivanje BiH je pripremila Odluku o oslobađanju od plaćanja uvoznih troškova i potrebnog inspekcijskog nadzora za sve pošiljke humanitarnog karaktera namijenjene poplavama ugroženim područjima i proslijedila je Vijeću ministara BiH na hitno usvajanje. caritas

Na osnovu te odluke sve humanitarne pošiljke trebaju biti najavljenje Ministarstvu sigurnosti BiH ( 033/492-754), koje će potom obavještavati UIO o svakoj pošiljci koja pristiže u BiH kako bi bila ocarinjena po pojednostavljenoj carinskoj proceduri na granici i odmah upućena u područje kojem je roba namijenjena, izjavio je Agenciji  Fena glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević.

Po njegovim riječima do danas su u BiH ušli deseci kamiona i manjih vozila s humanitarnim pošiljkama namijenjenim poplavljenim područjima u Bosni i Hercegovini iz nekoliko europskih zemalja.

Uglavnom se radilo o hrani, odjeći i lijekovima.

Azerbejdžan pomaže BiH s potrepštinama vrijednim 800 tisuća KM
Republika Azerbejdžan danas šalje pomoć za stanovništvo ugroženo poplavama u Bosni i Hercegovini. – Danas iz Azerbejdžana posebnim avionom dolazi pomoć za stanovništvo poplavljenih područja. Zrakoplov šalje predsjednik Azerbejdžana, Ilham Aliyev  – rečeno je Agenciji FENA u Veleposlanstvu Republike Azerbejdžana u Sarajevu.

Radi se o lijekovima, hrani, odjeći te drugim potrepštinama u vrijednosti od 400.000 eura.

Crveni križ dostavio 200 tona humanitarne pomoći – Dijele se letci s uputama o zaštiti od zaraza
U posljednja tri dana oko 70 vozila je upućeno s oko 200 tona humanitarne pomoći u najugroženija područja Zeničko-dobojske županije, i to u Zavidoviće, Žepče, Zenicu, Maglaj, Doboj-Jug i Doboj, izjavio je Agenciji FENA generalni tajnik Crvenog križa Federacije BiH Namik Hodžić.

Pomoć je također poslana i u Kalesiju, Gradačac, Tuzlu, Konjević- Polje, Janju, Bijeljinju.
Priprema se konvoj pomoći za Posavinu, tj. za Bijeljinju i Brčko.
Prije toga, sarajevska područja u kojima su se pojavila klizišta dobila su pomoć.
Crveni križ još ima određene potrebe za ove građane koji su u prihvatnim centrima.
– Trenutni prioriteti su svakako, osim hrane, higijenska sredstva i sredstva za dezinfekciju, trebaju mehanizacija, mašine, lopate, različiti aparati za isušivanje vode. Tu su neizostavne pelene za djecu i odrasle – izjavio je Hodžić.
U suradnji s Ministarstvom zdravstva i Zavodom za javno zdravstvo FBiH, a  radi prevencije od zaraza, Crveni križ FBiH danas šalje u ugrožena područja deset tisuća letaka s uputama kako se zaštititi od zaraza.

Kapaciteti spalionica nisu dovoljni za sve životinje
Od sutra će stručni tim Veterinarskog fakulteta u Sarajevu obilaziti ugrožena i pogođena područja, kontaktirati lokalne veterinarske organizacije i stožere CZ, izvršiti očevid u stanje na terenu i predlagati konkretne mjere. – Prva se odnosi na leševe životinja koji moraju biti propisano neškodljivo uklonjeni, u jame, s obzirom na to da kapaciteti spalionica koje postoje u CZ nisu dovoljni, a te spalionice su namijenjene za male leševe.

Sedam kamiona pomoći uputio CARITAS

CARITAS Biskupske konferencije u BiH prikuplja i dostavlja pomoć stanovništvu poplavljenih područja u BiH. Iz Mostara za Banju Luku upućen je kamion pomoći, a iz Sarajeva je upućen kamion u Doboj. Upravo se tovare kamioni koji se šalju za Orašje i Bijeljinu, potvrđeno je Agenciji FENA u CARITAS-u. – I župne jedinice kojih ima 200 samostalno šalju kamione, tako da će se o zbirnim podacima iz svih župa moći govoriti u narednim danima – izjavio je za Agenciju FENA djelatnik CARTIS-a Zlatko Malić.

Samo u Tuzlanskoj županiji 1.500 klizišta

Geološki stručnjak Izet Žigić koji koordinira timom za rješavanje problematike klizišta na području općine Tuzla, apelira da eksperti u ovoj oblasti kojih, kaže, ima u većem dijelu Bosne i Hercegovine, dobrovoljno pomognu u borbi s klizištima tamo gdje se plavni talas povlači nakon katastrofalnog plavljenja velikog područja BiH. – Više od 1.500, što novih što starih klizišta, pojavilo se u Tuzlanskoj županiji, a od toga 600 na području Tuzle  – rekao je u izjavi za Fenu inženjer geologije Izet  Žigić.

vl/agencije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Benjamin Tolić: Koža na bubnju

Objavljeno

na

Objavio

U ovoj zbrci, u ovom neredu, hrvatska država o mnogo čemu ne zna ništa. To je dobro kada je riječ o pojedincu i njegovoj osobnoj slobodi. Ali hrvatska država ne zna koliko ima državljana, ne zna koliko je državljana upisano u popis birača, ne zna koliko se Hrvata iselilo iz Hrvatske, ne zna koliko se Azijaca i Afrikanaca ilegalno doselilo u Hrvatsku. Kako država o tim stvarima ništa ne zna, ona tako nužno drži i svoje državljane u mraku neznanja o njima. A bez osnovnih znanja te vrste nezamislivo je dobro upravljanje državom.

Temeljno državno neznanje okrunili su Peđa Grbin i Vladimir Šeks državnim referendumom bez kvoruma. Takav cvijet ustavnoga prava mogao je procvasti samo pod geslom Ive Sanadera: „Nema cijene koju nismo spremni platiti za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.“

I vlast i oporba opovrgavaju moju tvrdnju o državnomu neznanju. I teorijski i praktično. Teorijski me i jedni i drugi upućuju na Grbinovu i Šeksovu „ustavnu spoznaju“ da u nacionalnoj državi hrvatskoga naroda žive 22 nehrvatske „nacionalne manjine“, a praktično se i jedni i drugi diče činjenicom da domoljubna Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ne vlada sama, nego srdačno dijeli vlast s Hrvatskom narodnom strankom (HNS) Ivana Vrdoljaka i domomrznim „nacionalnim manjinama“ koje predvode suvereni srpski knez Milorad Pupovac i još suvereniji talijanski conte Furio Radin.

– Što jest, jest! – rekoh sebi nakon tih argumenata. I već se htjedoh posuti pepelom, kadli me u zadnji čas spriječi predsjednik Vlade Andrej Plenković. On me iznenada prosvijetli kao munja nebeska. Reče, odlučno odbijajući građanske referendumske inicijative o izmjenama izbornoga sustava, da je spomenuta Šeksova i Grbinova „ustavna spoznaja“ bila dio cijene koju je država morala platiti za hrvatsko članstvo u Europskoj Uniji!

– Bože! – pomislih. – Pa on ne vjeruje „popravljačima“ hrvatskoga Ustava i teško ih optužuje! – To me je u prvi mah prenerazilo. Kada se malo zatim pribrah, jasno vidjeh ciničnu zbilju. Što je Plenković rekao, rekao je. Nevažno je vjeruje li on komu ili ne vjeruje; nevažno je govori li on istinu ili laže; nevažno je vjeruje li tko njemu ili ne vjeruje. Takve dvojbe ne mogu prikriti bit stvari. Plenković je tom tvrdnjom uvrijedio hrvatsku naciju, a svoju je „dičnu činjenicu“ koaliranja sa svakojakim juganima njome raskrinkao kao otrovan plod bruseljske iznude!

Tako se to vidi sa suverenističkoga vidikovca. To je, reći će tkogod, jednostrano viđenje. A treba razumjeti i „drugoga i drukčijega“. Pa pogledajmo. Plenković je, po svojem sudu, ponajprije eurohrvat, „cijepljen od populizma“. Ako su Šeks i Grbin svoju „ustavnu spoznaju“ stekli onako kako Plenković tvrdi, sadašnjemu Griču – ni Saboru ni Vladi – u tom slučaju nema prigovora.

Eurohrvati se tamo „viteški“ drže. Čega? Europskog shvaćanja časti. To je Hrvatima malo neobično. Eurohrvati u nevolji, a često i bez nevolje, tako reći po naravi, ostentativno lažu. To je po hrvatskomu shvaćanju nečasno. Ali, Bože moj, koliko svjetonazora toliko vrsta časti! Ipak, gleda li se dijalektički, eurohrvati paze i na hrvatsku narodnu čast. Najbolje se to ogleda u njihovu odnosu prema međunarodnom pravu. Eurohrvati, kao što se vidi na svakom koraku, malo drže do hrvatskoga nacionalnog prava, ali međunarodni su im ugovori – osobito kada su sklopljeni u zloj vjeri na štetu hrvatskoga naroda i njegove države – nešto što se mora bespogovorno provoditi, nešto sveto i vječno! To je „viteštvo“ pogibeljno. I za državu i za narod. Ali pojmovno nije nečasno, ni po hrvatskomu shvaćanju časti.

Takvo stanje stvari nameće mnoštvo teških pitanja na koja je eurohrvatska vlast zasad na njih gluha. Stoga ta pitanja, intonirana sudbinski, razdiru dušu politički osviještena Hrvata.

Hoćemo li ikada izjednačiti sve hrvatske državljane u političkim pravima? Hoćemo li ikada, mi pobjednici u Domovinskom ratu, prestati plaćati danak poraženom neprijatelju? Hoćemo li ikada jednim i jedinstvenim izbornim zakonom potvrditi moderno demokratsko republikanstvo Republike Hrvatske? Hoćemo li zaustaviti masovno iseljivanje Hrvata iz Hrvatske? Hoćemo li odbiti najezde ilegalnih migranata na naše granice? Hoće li nam naši saveznici (Talijani, Nijemci i Austrijanci) Hrvatsku pretvoriti u rezervat (hot spot) nepoželjnih azijskih i afričkih azilanata? Tko će uzdržavati taj rezervat? Hrvatska država ili milostinja bogatih zapadnoeuropskih država? Jesu li sve te nepogode, pa i „inkluzivna“ protunarodna vladavina Andreja Plenkovića – samo zasad vidljiv dio cijene koju smo platili za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji?

Eurohrvatska vlast na ta pitanja – šuti. Stoga je narod počeo sam tražiti odgovore. I naišao na nevjerojatan otpor. Vlast grdi narod: To, svjetino, nije tvoj posao! Narod se smije: Nije naš posao, ali naša je koža na bubnju! Moja neznatnost sa simpatijom gleda taj „hod za život“ Republike Hrvatske. I toplo se nada da ne će klonuti.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

KOŽUL: U BiH nastupio raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini nastupio je raspad sustava kada je u pitanju priliv migranata, kazao je danas zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul. Podsjetio je da je u ovoj godini u BiH ušlo nekoliko tisuća migranata te rekao da HDZ traži od nadležnih institucija sve relevantne podatke i o broju migranata, ali i o kapacitetima s kojima država raspolaže “u cilju sanacije posljedica ove krize”.

Iznio je podatak da Služba za poslove sa strancima ima 230 zaposlenih, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) 789, Granična policija 2.500 zaposlenih, ali i upitao što je sve urađeno u rješenju ovog pitanja.

Napomenuo je da BiH nedostaju i zakoni koji će tretirati ovu oblast te je naglasio da će HDZ predložiti set zaključaka kojima će zatražiti sveobuhvatnu informaciju o tome, a u kojoj će biti podaci o ovoj situaciji u operativnom dijelu, ali i sigurnosnom smislu. Zatražit će da se onda o njoj kvalitetno vodi rasprava na sjednici koja je planirana za početak idućeg mjeseca, međutim, rasprava je nastavljena kada je zastupnik Nezavisnog bloka Senad Šepić naglasio da je situacija u Unskoj županiji preteška.

Napomenuo je da osim problema sa smještajem postoje socijalni i politički problemi u sredinama u kojima migranti najviše borave, podsjećajući da je s početka godine tražio da se donesu mjere i napravi kvalitetna akcija nadležnih kako se ovo ne bi dogodilo.

Tijekom rasprave zastupnicima se obratio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić koji je upozorio da nedostaje kapaciteta za adekvatan odgovor kada je u pitanju povećan priliv migranata te da nedostaju sredstva za osiguranje većeg broja policajaca koji bi štitili granicu. Zastupnik SDP-a Saša Magazinović podsjetio je da ministar nije govorio o strukturi migranata kao ni o bezviznom režimu kojeg je Srbija uspostavila s Iranom odakle u BiH najviše dolazie nelegalnih migranata.

Zastupnik HDZ-a BiH Nikola Lovrinović je upozorio na reakciju ministra Mektića kada je u pitanju bilo zaustavljanje kolone migranata na putu do Mostara i Izbjegličkog centra u Salakovcu prije mjesec dana, kada su najavljena uhićenja. Na to je ragirao dopredsjedatelj Doma Šefik Džaferović (SDA) koji je kazao da su sve institucije na ono što se dogodilo u tom konkretnom slučaju na Ivan-sedlu trebale reagirati, a ne samo Mektić. – To što se dogodilo na Ivanu taj dan najgrublji je napad na ustavni poredak zemlje jer je lokalna odnosno kantonalna policija zaustavila izvršenje odluke institucija BiH i neka se presaberu i razmisle oni koji su to učinili – kazao je.

Za njega je to bila teška povreda Daytonskog mirovnog sporazuma i predstavlja kazneno djelo jer je sloboda kretanja temeljni princip Daytonskog mirovnog sporazuma zbog čega bi se počinitelji trebali pripremiti na odgovornost. Potom je reagirala dopredsjedateljica Borjana Krišto (HDZ) upitavši postoji li u konkretnom slučaju odluka Vijeća ministara te postoji li pravilnik kako i na koji način se upućuju migranti. Ultimativno je nakon toga Gasal-Vražalica tražila pauzu uime Kluba DF-a dok se zastupnicima ne dostavi materijal, a njenom zahtjevu udovoljio je predsjedatelj Doma Mladen Bosić (SDS). Raspravu o Informaciji o provođenju Plana hitnih mjera i realiziranju aktivnosti vezanih za migrantsku krizu zatražili su zastupnici HDZ-a BiH Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori