Pratite nas

BiH

Cijena litra dizela u BiH mora pasti na 1,50 KM!

Objavljeno

na

Treći tjedan zaredom na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini bilježi se pad cijena goriva što je rezultat nižih cijena na svjetskom tržištu nafte. Za nepuni mjesec cijene su pale za oko pola marke, pa se ovih dana, u ovisnosti o vrsti goriva, cijene po litru kreću uglavnom oko dvije marke.

S obzirom na slobodno formiranje cijena, u ovoj oblasti vlada velika šarolikost, a na nekim pumpama vozači litar dizela plaćaju i manje od dvije marke.
Set mjera

S obzirom na to da barel nafte na svjetskom tržištu košta oko 55 dolara, što je upola jeftinije nego sredinom ljeta, ekonomski stručnjaci tvrde da itekako ima prostora za još veći pad maloprodajnih cijena. Potkrepljuju to podatkom da je, naprimjer, 2009. godine, kada je barel sirove nafte prodavan za oko 70 dolara, litar eurodizela koštao 1,28 KM.

Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, istakao je da bi cijene dizela u našoj zemlji trebale pasti na 1,50 KM!

– Očekuje se da u narednom periodu dođe do većeg pada cijena i na svjetskom tržištu, a tako i u BiH, s obzirom na to da je usvojen novi set mjera vezano uz sankcije SAD i Evrope prema Rusiji. U skorije vrijeme cijena po barelu past će na 45 dolara. A ako bi naftni distributeri i kod nas pratili pad cijena, onda litar dizela ne bi trebao biti iznad 1,50 KM. Ako ne bude korekcija cijena shodno padu cijena na svjetskom tržištu, bit će potrebna intervencija Konkurencijskog vijeća – kazao je Hasić.

Teška odluka

Pojeftinjenje goriva na bh. tržištu predstavlja osnovu za snižavanje cijena onih vrsta robe i usluga gdje taj energetski faktor ima značajnu stavku u njihovoj proizvodnji, odnosno prometu, tvrde u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.

– Takvih proizvoda je mnogo, prije svega riječ je o većem broju prehrambenih proizvoda. Pad cijena goriva trebao bi utjecati i na snižavanje cijena prijevoza. Iako postoji valjana osnova i razlog za pojeftinjenje, proces pada cijena robe i usluga, koje ovise o cijeni goriva, nije tako brz, traje i po nekoliko mjeseci. Jer, trgovci se teško i dosta sporije odlučuju za obaranje cijena, a spremni su ih povećati kada se dogodi rast cijene goriva – kazala nam je Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana.

Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftom i naftnim derivatima FBiH, rekao nam je da bi sutra trebalo doći do novog pojeftinjenja goriva.
Konstantan pad

– Imam informaciju da su u utorak Ministarstvu prijavljene korekcije, tako da bi od petka trebale biti niže cijene. Praktički smo ušli u period da svaki tjedan pojeftinjujemo gorivo iz razloga što padaju rafinerijske cijene nafte na tržištu. Imamo najavu da će te rafinerijske cijene idući tjedan ponovo pasti, tako da bi ponovno trebalo biti pojeftinjenje i u BiH – kazao je Bošković.

U Ministarstvu trgovine FBiH rekli su nam da „imaju posla preko glave”, s obzirom na to da im stalno stižu zahtjevi za snižavanje cijena svih derivata.

– Skoro pa svi distributeri prijavili su promjenu, neki za pet, neki za deset feninga po litru – kazala nam je Lela Glibo, šefica Odsjeka za cijene, analizu i razvoj tržišta.

Dnevni Avaz/Kamenjar.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Stjepan Šterc: BiH bi uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina bi, ukoliko se nastave ovakvi trendovi iseljavanja, uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika, kao i brojne zemlje iz regije, upozorava demograf Stjepan Šterc iz Zagreba.

On je takva predviđanja napravio prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za zemlje iz regije, nakon što su objavljeni zabrinjavajući podaci da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo najmanje djece u posljednjih 100 godina, javlja Anadolija.

Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva s ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja.

Stjepan Šterc, koji je demograf na Sveučilištu u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. “Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije jeste da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

Problem iseljavanja

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju s prirodnim padom, a i s negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija. Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

“Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati s jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je velik i poprilično sebičan, a na kraju, nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc. Smatra kako je problem iseljavanja ozbiljan za cijelu regiju, jer povlačenje na godišnjoj razini može premašiti 100, možda čak i 200 tisuća ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji, Poljskoj, Portugalu itd.

“Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne poduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, bit će ugroženi osnovni sustavi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sustav radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.

On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regije, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika. “Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset tisuća stanovnika, vjerojatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko 500 tisuća, a Srbija preko milijun ili milijun i 200 tisuća stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje: “To su vrlo ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije.

Iznenađuje muk hrvatske politike s obzirom da godišnje osamnaest tisuća ljudi više umire nego što se rađa, što nam godišnje odlazi grad veći nego Poreč.“

Demografska revitalizacija

Šterc poručuje svim vladama u okruženju da je demografska problematika temelj gospodarskog i ukupnog razvitka, te da onome tko ne shvati da je to ključna razvojna priča, budućnost neće biti izvjesna.

U političkom djelovanju treba shvatiti da je to strateško pitanje i da je bitno preusmjeriti sredstva sa manje važnih segmenata na demografsku revitalizaciju, poručuje. “Europska paradigma dohvaćanja jeftine radne snage kroz emigraciju, na koju se u kasnijoj fazi puno više troši kroz socijalne programe iz državnih proračuna nego što bi to bila sredstva potrebna kroz klasičnu populacijsku revitalizaciju, ta paradigma će se morati promijeniti i sve će zemlje morati krenuti dohvaćati radnu snagu kroz klasičnu populacijsku politiku“, upozorava Šterc.

Stjepan Šterc: Marin Strmota je moj heroj

 

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Nije postignut dogovor o reformi Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na pregovorima koji su danas održani u Sarajevu između predstavnika parlamentarnih stranaka iz FBiH i međunarodne zajednice o reformi Izbornog zakona BiH nije postignut dogovor.

Nakon sastanka novinarima je rečeno da nisu usvojeni nikakvi zaključci. Najavljeno je da će pregovori biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD, javlja Fena.

Sastanku su nazočili specijalni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, uime SDA Šefik Džaferović, HDZ-a Borjana Krišto, SBB-a Damir Arnaut, DF-a Damir Bećirović, te SDP-a Damir Mašić.

Šefik Džaferović iz SDA rekao je novinarima nakon sastanka da je razgovarano o izborima za Dom naroda Parlamenta FBiH, Predsjedništvo BiH, Grad Mostar i o provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali da nije pronađeno rješenje.

– Pregovori će biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD-a – rekao je Džaferović i dodao da nisu usvojeni nikakvi konkretni zaključci. Borjana Krišto iz HDZ-a navela je da je dogovoreno da razgovori o Izbornom zakonu budu intenzivirani u smislu dostavljanja prijedloga i traženja zajedničkih rješenja.

Damir Bećirović iz DF-a izjavio je da je najviše razgovora bilo o izborima za Grad Mostar i Dom naroda Parlamenta FBiH, te da su izneseni prijedlozi koje ća na narednim sastancima pokušati usaglasiti. Damir Mašić iz SDP-a istaknuo je da su stajališta prilično različita i da je pitanje koliko se može uraditi budući da vrijeme ističe, posebno ako se rješenja budu tražila kako odgovara samo “određenoj političkoj stranci”. 

– Mi nećemo sudjelovati u stvaranju privida i farse dok se u pozadini pokušavaju uraditi neke druge stvari – kazao je Mašić. Damir Arnaut iz SBB-a naglasio je da na ovim sastancima nitko ne treba iznositi liste želja već da treba raditi na iznalaženju kompromisnog rješenja. Datum održavanja narednog sastanka bit će određen naknadno, piše vecernji.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati