Pratite nas

Gospodarstvo

Cijene novih stanova 5 posto skuplje od onih u Beču i 16 posto skuplje od onih u Ljubljani

Objavljeno

na

Još četiri dana traju prijave za subvencioniranje stambenih kredita mladima. Iz godine u godinu interes je sve veći. No, s druge strane, državne subvencije potaknule su rast cijena nekretnina, ponajprije u Zagrebu i na obali. Kako do stana? Zašto cijene kvadrata lete u nebo, zašto se gradi toliko stanova, tko su kupci, zašto se ulaže u nekretnine? Kako regulirati tržište najma?

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno gostovali su: Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Denis Ćupić, predsjednik Udruge developera pri HUP-u te Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Uhlir demantira da su subvencije potaknule rast cijena

– Tržište je počelo rasti puno ranije. Puno više faktora utječe na cijenu nekretnine. Samo pomažemo ljudima da se snađu u tim naglim cijenama. Do danas zahtjev je podnijelo 2900 osoba. Računamo to kao 2900 obitelji. Do petka očekujemo 3500 tisuća prijava i nije problem da svi uz valjanu dokumentaciju dobiju subvenciju. Tako je bilo i prijašnjih godina, kazao je Željko Uhlir.

– Najviše su zainteresirani za Zagreb i Split. I nopravili smo gradaciju tako da ne pomažemo tamo gdje je dobra situacija, gdje su viši prihodi, nego tamo gdje imamo problem i demografski i gdje treba poticati na ostajanje u tom kraju, istaknuo je.

Vujović je rekao da je ovih dana u agencijama jako puno posla. Najveći broj kupaca želi iskoristiti subvencije.

Što dalje od centra, više subvencija

– Broj kupoprodaja i transakcija sigurno će biti rekordan u ovom mjesecu. Najviše se prodaju stari stanovi jer su novi uglavnom ili unaprijed prodani ili još nemaju papire pa ne mogu biti predmet subvencija. U Zagrebu je vidljivo da što idete dalje od centra to je veći postotak kupaca koji koriste subvencije. Inače je odnos 50:50 kupaca koji kupuju gotovinom ili na kredit, a sada je to 70 do 75 posto u korist onij koji kupuju na kredit, ustvrdio je Boro Vujović. Dodao je da su najveći problem uporabne dozvole, posebice kod starih zgrada.

Problemi s dokumentacijom o vlasništvu

– Mi već dugo propagiramo da svi trebaju srediti vlasničku dokumentaciju, istaknuo je Uhlir. Poručio je svim građanima za ubuduće: “Bilo kakvo poslovanje s nekretninama morate imati sređenu dokumentaciju”.

“Cijene jednim dijelom porasle radi subvencija”

– One su jedan od, ali nisu pretežiti razlog. Svjedoci smo da je u zadnje 4 godine, posebice u Zagrebu i Splitu, postala pomama za kratkoročnim najmovima. Činjenica je da su kamate u bankama pale. Ljudi u našim krajevima su skloni štednji u cigli i betonu. Jednostavno svatko tko je imao neki keš na raspolaganju je počeo razmišljati da uloži u nekretninu. Činjenica je i da se na moru i u Zagrebu gradi sve više hotelskog smještaja. I mišljenja sam da će se ovaj balon polako ispuhati. Samo će kvaliteteni stanovi na kvalitetnim lokacijama biti atraktivni na dugi rok. To je sigurno diglo cijenu nekretnina za 30 posto, istaknuo je Denis Ćupić.

– Najveći problem subvencija je što su mjera ograničenog trajanja, istaknuo je Boro Vujović.

– Traju mjesec dana. Morate sada kupiti nekretninu. Nemate vremena tražiti ni pregovarati. To dovodi do toga da su neki stanovi prodani po nebuloznim cijenama. Cijene stanova u toj zgradi će i nakon subvencija ostati tako visoke. To je najveći problem. Subvencije bi bile dobre kada bi trajale cijele godine. Dobra je stvar što je najavljeno da će biti opet u 3. mjesecu, naglasio je.

Uhlir je rekao da ne može prihvatiti tu argumentaciju jer ne možemo reći da bi bilo bolje bez subvencija, da bi građanima bilo bolje.

– Ono što je definitivno prouzročilo rast cijena traje od 2015. kada nije bilo subvencija. Niti 2016. a cijene rastu i u Europi.  Potražnja je veća nego građevinari mogu izgraditi, a to ima neke druge uzroke. Potrebu stvaraju visoke plaće, niske kamate, svi si mogu priuštiti kupnju stana. A mi imamo turizam, ljudi kupuju stanove da bi zarađivali na njima. To diže cijenu, istaknuo je.

Novotny: Ulaganje u nekretnine nije štednja

–  Problem je dublji i taloži se već nekoliko desetljeća. Ima izvorište u ponašanju potrošača, psihologiji, antropološkim pitanjima. Hrvatski građani su tradicionalno skloni ulaganju u nekretnine. To nije štednja. A ne bi se složio niti da će oni ti stanovi sutra imati veću cijenu. Dolazimo do jednog ozbiljnog problema nekoliko desetljeća pogrešnih ekonomskih politika koje su promovirale, poticale i promicale ulaganja u nekretnine. Sadašnji balon će se ispuhati, ustvrdio je Novotny.

– Beč primjerice gradi stanove u prigradskim naseljima. Seli preko Dunava. Kao i u Ljubljani i Muenchenu. U prigradskim naseljima se stvaraju urbanistički povoljne okolnosti za izgradnju novih stanova koji su naravno jeftiniji. To bi kod nas bili Zaprešić, Velika Gorica, Samobor…, rekao je.

– Zaprešić je odličan za zagrebačku spavaonicu, ali onda kad će biti dobro povezan s centrom. Autobusom koji vozi do centra, brzom željeznicom. Tada će širi prsten Zagreba postati atraktivan, smatra Ćupić.

– Slovenija ima odličan sustav subvencioniranja. U Sloveniji se stanovi do 120 kvadrata oporezuju s 9,5 posto PDV-a, kao i kuće do 250 kvadrata. I ako vi kao privatna osoba ili kao tvrtka želite ulagati u najamne stanove imate pravo na odbitak od poreza, rekao je.

Vujević: Stanovi u Zagrebu, stanovi za odlikaše

Vujević je rekao da je najviša cijena stanova u Zagrebu 4000 eura – stanovi za odlikaše. Nema puno, ali ima dovoljno ljudi koji si to mogu priuštiti. Rekao je i da je njegovo Udruženje predlagalo ravnomjernu raspodjelu subvencija po županijama. Da svaka županija dobije jednak iznos sredstava.

– Mi ne smatramo da je dobra metafora balon jer on puca i ponovilo bi se ono iz 2008. Mi ne mislimo da će se to dogoditi. Smatramo da će cijene doći u neku ravnotežu i neće više rasti uz korekciju cijena starih stanova, rekao je.

Najviše se gradi na Jadranu

Ćupić je rekao da se počelo u zadnje vrijeme puno graditi, najviše na Jadranu. U Zagrebu se počelo graditi, ali pitanje je u kojim kvartovima. Bojim se da za dostupnije stanovanje moramo imati veće mjere u poreznom smislu.

Uhlir je rekao da lokalna uprava može puno napraviti. Porezima nema više mjesta. Gradovi su popuno zatajili. Novotny je rekao da umjesto da investirano u poduzetnički sektor mi investiramo u nekretninski sektor koji ne donosi one prinose, barem ne u kratkom roku.  Ćupić je rekao da moramo ozbiljno razmisliti o tome da su nama cijene novih stanova 5 posto skuplje od onih u Beču i 16 posto skuplje od onih u Ljubljani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Stigao prvi turistički vlak s Česima i Slovacima – unaprijed prodano 30.000 karata!

Objavljeno

na

Objavio

U Rijeku je stigao prvi turistički vlak iz Češke preko Slovačke s oko 550 putnika. A već je prodano 30.000 karata samo za tu posebnu željezničku liniju! Pristigli strani turisti kreću dalje autobusima po jadranskim destinacijama.

Gari Cappelli: Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna & odgovorna. Ne smijemo se više zatvarati, turizam i gospodarstvo moraju ići dalje – što god o tome „mislio“ Bernardić!

Uoči dolaska prvoga specijaliziranoga turističkog vlaka iz Češke i Slovačke, u Rijeci su potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić održali konferenciju za medije pod naslovom „Održivi turizam, prometno povezana i konkurentna Hrvatska“.

Donosimo njihove ključne poruke:

BUTKOVIĆ: Da, sve je spremno za gradnju autobusnog kolodvora u Rijeci! Ali čekamo gradsku upravu!

Autobusni kolodvor u Rijeci? EU novac za gradnju je raspoloživ, ali gradska uprava treba dostaviti dokumentaciju za otvaranje postupka. U više sam navrata to rekao riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu – da Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pošalju potrebnu dokumentaciju za novi kolodvor, a država će sve riješiti u stopostotnom iznosu: 85 posto iz europskih fondova, a ostalo iz proračuna. Model financiranja sličan je onome za lučku infrastrukturu ili nabavu autobusa za javni gradski prijevoz u Rijeci.

Znači, ovo nije predizborni potez, riječki autobusni kolodvor ne bi bio jedini koji se gradi na taj način, tako se već radi u Pazinu, Sinju i Vinkovcima. Ponavljam, očekujem da Grad Rijeka pripremi dokumentaciju kako bismo mogli raspisati javni natječaj i zatvoriti priču o autobusnom kolodvoru.

20 mlrd kn za željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most i zračne luke!

Što se tiče prometne infrastrukture, u ovom je mandatu na razini Hrvatske uloženo više od 20 milijardi kuna u željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most te u obnovu triju zračnih luka. Zahvaljujući tim velikim investicijama, i Istra i Rijeka i cijela Primorsko-goranska županija su razvijenije nego 2016. godine.

CAPPELLI: Investicija, prihoda i dolazaka u turizmu više nego i u jednom mandatu prije!

Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna, odgovorna. Ne možemo se više zatvarati, turizam, gospodarstvo moraju ići dalje. Rezimirajući protekli mandat, u turizmu je bilo 50 posto više investicija nego ikada prije. Ostvareno je 35 posto više prihoda i 30 posto dolazaka više nego ikada do sada! Pomažemo životu na otocima potičući investicije oslobađanjem od poreza u prve dvije gode te povećanjem stipendija studentima s otoka kako bi se nakon školovanja na njih i vratili.

STANIČIĆ: Hrvatska – svjetski poznata destinacija!

Hrvatska je postala vrhunska destinacija na međunarodnom tržištu, a i produljili smo sezonu, među ostalim zahvaljujući ulaganju više od 150 milijuna kuna u zračnu povezanost i u mrežu turističkih predstavništava na udaljenijim tržištima.

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatsku je u prvih šest mjeseci došlo 1,6 milijuna turista, koji su ostvarili 7,6 milijuna noćenja, što je oko 30 posto od lanjskog rezultata za isto vrijeme, dok je nešto bolji postotak od 32 posto lanjskih noćenja ostvaren u lipnju, rekao je za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

U lipnju ove godine 892 tisuće turista koji su došli u Hrvatsku ostvarilo je 4,8 milijuna noćenja, što je 32 posto od noćenja ostvarenih u lipnju 2019., što pokazuje da je i u lipnju i na razini šest mjeseci ove godine minus u noćenjima oko 70 posto.

“S obzirom na okolnosti u cijelom svijetu i Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni ostvarenim turističkim prometom, koji je i na tragu naših procjena. Važno je da od 1,6 milijuna turista koji su od početka ove godine boravili u Hrvatskoj, nismo imali nijedan slučaj zaraze turista”, kaže Staničić.

Domaći turisti u šest mjeseci s najviše noćenja

Domaći su turisti u prvoj polovici ove godine ostvarili 31 posto od ukupnih noćenja, što je najviše među svim tržištima i rijetkost u zadnjih više od deset godina.

Strani su turisti ostvarili 69 posto od ukupnih noćenja, pri čemu najviše ili 26 posto Slovenci, potom 25 posto Nijemci, te Austrijanci 9 posto, a turisti iz BiH i Češke po 7 posto.

Po vrstama smještaju najviše noćenja ili 73 posto turisti su ukupno ostvarili u komercijalnom smještaju, od čega u objektima u domaćinstvu 30 posto, u hotelima 20 posto, a u kampovima 16 posto. U nekomercijalnom smještaju ostvareno je 24 posto od ukupnih šestomjesečnih noćenja, a u nautičkom charteru 3 posto.

U kontinentalnom dijelu zemlje ostvareno je 12 posto od ukupnih noćenja, od čega najviše u Zagrebu, koji je po tome vodeći među svim destinacijama u Hrvatskoj, ispred Rovinja, Vira, Medulina i Poreča.

Jadranske županije su i dalje vodeće s ukupnih 88 posto noćenja u prvih šest mjeseci, a među njima najviše noćenja ili 25 posto ostvareno je u Istri, koju s udjelom od 21 posto slijedi Primorsko-goranska te sa 15 odnosno 13 posto u ukupnim noćenjima Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

U lipnju ponovo najviše noćenja Nijemaca

Od ukupnih 892 tisuće dolazaka turista i 4,8 milijuna noćenja u lipnju ove godine, 80 posto ostvarili su strani turisti, među kojima su, a i ukupno među svim tržištima, Nijemci opet na prvom mjestu, s udjelom u ukupnim noćenjima od 25 posto, a slijede ih Slovenci s 29 posto noćenja te domaći turisti s 20 posto.

Austrijanci su ostvarili 10 posto lipanjskih noćenja, a Česi 9 posto.

Najviše turista ili 32 posto za smještaj u lipnju biralo je objekte u domaćinstvu, potom 25 posto kampove, a hotele 11 posto.

Istra je i u lipnju vodeća s 30 posto od ukupnih noćenja, druga je s 24 posto Primorsko-goranska, a treća s 18 posto Zadarska županija, dok su vodeće destinacije po noćenjima u lipnju bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag.

U ljetu pojačana potražnja iz srednje Europe i za hotelima više kategorije

Najavljujući kako se u srpnju i kolovozu očekuje porast i turističke potražnje i prometa, posebice iz Srednje Europe, Staničić dodaje da su to tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, kao i da se očekuje jača potražnja za hotelima više kategorije.

“Iako se epidemiološka situacija na globalnoj razini stalno mijenja, turistički tijekovi su pokrenuti i ljudi su počeli putovati u skladu s novim okolnostima i slijeđenjem epidemioloških mjera, a Hrvatska je u tome dijelom i u prednosti u odnosu na konkurenciju, jer je dostupna automobilom s velikih europskih emitivnih tržišta , nudi raznoliku strukturu smještaja, a i dalje je s povoljnom epidemiološkom situacijom”, ističe Staničić.

Do kraja godine bar trećina prometa iz 2019., a u ljetu dolasci i avionima, vlakovima i autobusima

Zbog svega toga Staničić procjenjuje da se ove godine u hrvatskom turizmu može ostvariti najmanje trećina prošlogodišnjeg rekordnog rezultata, ali i očekuje daljnji oporavak turističkih tijekova i postupno jačanje prometa unutar Europe, uz privikavanje građana na promijenjene okolnosti u kojima se putuje i provodi odmor, kao i prilagodbu turističke industrije okolnostima pandemije te uspostavljanje bolje zračne povezanosti emitivnih tržišta i destinacija.

“Nadamo se dobrim rezultatima i posezone, u rujnu i listopadu, kada bismo mogli ostvariti rezultate bolje od trećine prometa istog lanjskog razdoblja, a ako okolnosti dozvole, krajem godine bi mogao početi i prvi val turističkih putovanja s dalekih tržišta”, smatra Staničić.

Očekuje i da se u srpnju i kolovozu, kada s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivni turistički trendovi pokažu u cijeloj Hrvatskoj, s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije, jer i najviše letova avioprijevoznici za ljeto najavljuju prema zračnim lukama Split i Dubrovnik, te za Zadar, Pulu, Zagreb i Rijeku.

“Najviše najavljenih letova imamo iz Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i sa Velikom Britanijom, Poljskom, Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera poput TUI-a, easyJeta, Jet2, ID Rive, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta, koji će od srpnja svakodnevno vlakom prevoziti turiste iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Gosti stižu i autobusima svaki vikend, posebice iz Češke i Slovačke”, kaže Staničić.

Kampanje za strana tržišta daju rezultate, kreće promocija i na domaćem tržištu

Naglašava i da do kraja kolovoza HTZ provodi intenzivne promotivne kampanje na ključnim europskim tržištima pod nazivom “The vacation you deserve is closer than you think”, čije se rezultati, kako kaže, već vide po dolascima turista iz Austrije, Slovenije, Njemačke i Češke, dok se na dalekim tržištima vidljivost Hrvatske održava komunikacijskom platformom “Enjoy the view from Croatia”.

“Početkom srpnja kreće i brend kampanja na domaćem tržištu, kako bi što veći broj domaćih turista potaknuli da odmor provedu u Hrvatskoj i istraže njezine destinacije koje nude sve što turisti u ovoj situaciji, ali i inače traže – sigurnost, visoku razinu higijenskih standarda, očuvanu prirodu i zdravu hranu”, kaže Staničić.

Dodaje i da za jesen HTZ planira kampanju za domaće tržište “Tjedan odmora vrijedan”, kojom želi što više produžiti sezonu te uz iznimno povoljne ponude smještaja i drugih turističkih usluga domaćem stanovništvu učiniti putovanje po Hrvatskoj što pristupačnije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari