Pratite nas

Politika

ČIKO KOJI JE UBIJAO “U IME NARODA”: Umra Jovo Kapičić, šef Golog otoka i UDBA-e

Objavljeno

na

Preminuli komunistički general Jovo Kapičić je tijekom svog života izazivao mnoge kontroverze.

Dok su ga jedni slavili kao junaka i heroja Jugoslavije, drugi tvrde da je mnoge obitelji zavio u crno jer je on osobno bio zadužen za ozloglašeni zatvor Goli otok u kome su stradali Titovi neistomišljenici.

Rođen je 2. rujna 1919. godine u gradu Gaeti, u Italija, gdje je tada bila velika baza izbjegle crnogorske kraljevske vojske nakon Božićne pobune 1919. godine protiv dinastije Karađorđević.

Travnja 1941. godine postaje član Okružnog komiteta KPJ za Cetinje gdje je aktivno je radio na organizovanju prikupljanja oružja, formiranju gerilskih skupina, jačanju organizacije KPJ i općim pripremama za ustanak.

Sudionik je Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije, sudjelovao je u bitkama na Sutjesci i Neretvi, na Igmanskom maršu.

Kao general Udbe, iz Višegrada je koordinirao hvatanje Draže Mihailovića, a potom je bio upućen u Crnu Goru, gdje je kao ministar unutarnjih poslova riješio pitanje oko 650 tadašnjih odmetnika.

Nakon rezolucije Informbiroa, kao zamjenik ministra unutarnjih poslova Jugoslavije, Aleksandra Rankovića, bio je na zapovjednim dužnostima vezanim za Goli otok.

Početkom 2010. godine Jovo Kapičić je ponovno dospio u žižu javnosti povodom objavljivanja knjige “Goli otoci Jova Kapičića”, autorice Tamare Nikčević.

Knjiga se sastoji od serije intervjua sa Kapičićem o Golom otoku i drugim kontroverznim temama jugoslavenske prošlosti. U ovoj knjizi Kapičić negira da je na Golom otoku bilo maltretiranja i ubojstava zatvorenika, što je izazvalo burne reakcije javnosti. On priznaje da je tamo bilo nevinih ljudi, ali napominje da su za to krivi sudski i drugi državni organi, a ne uprava zatvora.

Tamara Nikčević je razgovorala s Jovom Kapičićem io prvim danima Narodnooslobodilačke borbe, kada je upoznao Davorjanku Paunović. Ona je od 1942. godine već u vezi s Titom, s kojom je Kapičić bio u vezi od 1939. godine, ali ih je rat rastavio.

“Kasnije su mi ljudi prigovarali: ‘Kako si mu je dao?!’ Ljudi, nisam mu je dao. Izabrala ga je “, svjedoči Jovo Kapičić.

Prema raznim svjedočanstvima, njegova uloga na Golom otoku je izrazito negativna.

“Jovo Kapičić, tadašnji pomoćnik Aleksandra Rankovića, bio je zadužen za Goli otok. Ne samo za Goli otok, već i za ostale logore, kojih je bilo sedam-osam. Jovo Kapičić je bio toliko snažan da su od njega drhtali svi upravnici. Od njega je ovisila sudbina ljudi. Mogao je kazni, smijeni, pa čak i da pošalje na Goli otok ili naredi nečije linčovanje kako bi zaplašio ostale. O njemu se može govoriti kao o glavnom zlikovcu – izvršitelju Titovih i Rankovićevih zamisli “, izjavio je Vlado Dapčević, bivši logoraš.

Kapičić priznaje da je predložio da Goli otok bude mjesto na kojem će biti organiziran zatvor, ali da je to uradio na zahtjev njegove države i vlasti.

“Mislim da je Goli otok bio uspješna stvar”, rekao je on, negirajući bilo kakve masovne zločine na Golom otoku.

Zoran Ašanin, predsjednik Udruženja golootočana Srbije, tvrdi da je Jovo Kapičić odgovoran za ubojstva više od 10.000 ljudi.

“Kapičić nije čovjek, već monstrum! Taj izlapeli i pokvareni starac, koji države Srbije uživa sve moguće privilegije, i danas, s pozicije novokomponovanog Milovog Crnogorca, iz svog četvorosobnog generalskog stana u centru Beograda, koristi svaku priliku da ocrni i izvređa sve Srbe . Čak ni pred kraj života on ne želi priznati strašne zločine u kojima je sudjelovao. Što na Golom otoku, što u svojoj Crnoj Gori, gdje je također bio zadužen za likvidaciju političkih protivnika Titovog režima, Kapičić je izravno naredio ubojstva više od 10.000 ljudi ! Da postoji pravna država ovakav monstrum bi svoje posljednje dane još davno čekao iza rešetaka, guleći doživotnu robiju “, tvrdi Ašanin.

Jovo Kapičić je tijekom 2009-2010, kada je vođena velika državna potraga za grobom Draže Mihailovića, izjavio: “I da znam, ne bih rekao gdje je Draža”, da se od njega ne bi pravio kult ličnosti.

Nakon njegovih priča u javnosti o ubojstvima četnika i njemačkih ratnih zarobljenika, u Srbiji se oglasilo čak i Tužilaštvo za ratne zločine, koje je reklo da će provjeriti navode i da se nitko ne može nekažnjeno hvaliti zločinima.

Mira Mandić je podnijela kaznenu prijavu u Srbiji protiv Kapičića za ubistvo svog oca i još petero ljudi 1947. godine.

“Kapičić je osobno, kao tadašnji ministar unutarnjih poslova, naredio da se ubije šest ljudi na vrhu Vratlo, na planini Sinjajevini u veljači 1947. godine, a jedan od ubijenih je bio moj otac, predratni sudac Vojnog suda Kraljevine Jugoslavije Miljan Mandić. On je za vrijeme rata bio zapovjednik kolašinske brigade Jugoslavenske vojske u otadžbini “, priča Mandićeva.

poskok

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari