Pratite nas

Reagiranja

Cirkus ide dalje: Danica Ramljak na Facebooku postavila 10 pitanja i za Ivu Josipovića

Objavljeno

na

Nakon što je sa svojih 10 pitanja upućenih HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović podigla veliku prašinu, bivša ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak sada je na svom Facebook profilu postavila i 10 pitanja za Ivu Josipovića. Ipak, ovaj cirkus nastao je nakon pto se njezin brat ogradio od nje na Facebooku, podržao Grabar Kitarović.

– Poštovani Predsjedniče Josipović, kako sam iznijela na Vašem predizbornom skupu u Sinju, prije nekoliko dana sam gospođi Kolindi Grabar Kitarović kao građanka ove zemlje postavila 10 pitanja. Mislim da svi skupa imamo pravo bolje upoznati njen rad i rezultate rada u SAD gdje je bila veleposlanica, a koji je hrvatskim građanima do sada poprilično nepoznat. Postavljanje pitanja predsjedničkim kandidatima tijekom kampanje uobičajena je praksa u civiliziranim zemljama, posebice SAD-u gdje sam živjela i radila 25 godina. Za očekivati je da građani imaju priliku dobiti odgovore na tražena pitanja.

Politički dijalog je kao forma jednako važan kao sadržaj. U zemljama s kratkom demokratskom tradicijom možda i važniji. Na moje duboko iznenađenje Vaša protukandidatkinja do sada se oglušila na moja pitanja. Dobila sam samo javne napade i defamiranje. Još se nadam da demokratska razina političkog dijaloga koju sam očekivala nije izostala.

Kad se radi o sadržaju politike posebno su mi važni odnosi izmedju Hrvatske i SAD-a. Moja pitanja Vama fokusirana su uglavnom na taj odnos i to kroz područja vanjske, sigurnosne i ekonomske politike. Zbog toga Vas ljubazno molim da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Dojam je u javnosti i Vaši kritičari ističu da ste se u svom mandatu prečesto sastajali s čelnicima država u regiji, a premalo s liderima zemalja EU, SAD i ostatka svijeta. Kako to komentirate i zašto Vam je regija fokus?

2. Kako vidite status Hrvata u Bosni i Hercegovini i što ste kao Predsjednik poduzeli da u toj susjednoj zemlji njihov položaj bude zadovoljavajući? Podrzavate li reviziju Daytonskog sporazuma u kojem je SAD pod vodstvom predsjednika Clintona odigrao ključnu ulogu?

3. Što ste kao Predsjednik RH poduzeli da međunarodna zajednica nađe kvalitetno dugoročno rjesenje za BiH i koji je rezultat?

4. Koliko ste Vi i Vaši suradnici i na koji način aktivno radili da se ojačaju hrvatsko-američki odnosi, posebice na polju gospodarstva, zastite okolisa , znanosti i tehnologije?

5. Što je konkretni rezultat Vaše nedavne posjete SAD-u, susreta s podpredsjednikom SAD-a Bidenom u Washingtonu?

6. Zašto ste nakon razgovora s bivšim potpredsjednik SAD Al Gorom promijenili svoje stavove prema ekspolataciji nafte i plina u Jadranu? Jeste li ekonomske interese stavili ispred političke suradnje s Orahom i gospođom Mirelom Holy?

7. Mnogo je kritika na rad naše diplomacije. Što ste kao Predsjednik poduzeli da u diplomaciju odu kompetentni diplomati koji će adekvatno predstavljati Hrvatsku u svijetu?

8. Vodili ste u inozemstvo nekoliko gospodarskih delegacija. Koje zemlje ste posjetili i koji je konkretan rezultat a ne samo politička obećanja?

9. Sigurnosna politika i međunarodna borba protiv terorizma važno je područje za SAD i za Hrvatsku. Neugodno pitanje koje se s pravom ističe je pitanje je li Lex Perkovic poremetio inače tradicionalno dobre hrvatsko-njemačke odnose i na koji način ste Vi doprinijeli da se ti odnosi poprave?

10. Hrvatska je na samom europskom dnu po ulaganju u obrazovanje, znanost i tehnologiju, a SAD je vodeća sila upravo u tim područjima . Zašto ništa ne učimo od prijateljske zemlje i od naše snažne dijaspore?

BONUS PITANJE: I imam jedno dodatno pitanje koje izlazi iz fokusa hrvatsko-američkih odnosa, i pitanja vanjske politike, ali je teško, pa ću Vam ga postaviti kao bonus: Zašto izbjegavate dati ocjenu rada Vlade Zorana Milanovića iako od Vas to traži gospođa Kitarović a naravno zanimalo bi i gradjane?

Srdačno zahvaljujem na Vašim odgovorima – napisala je Ramljak.
izvor: Tinolovka.news

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Ured predsjednice se oglasio oko prijetnje upućene telefonom

Objavljeno

na

Objavio

Iz Ureda predsjednice oglasili su se vezano za prijetnju upućenu telefonom 18. veljače.

Priopćenje poslano iz Ureda predsjednice prenosimo u cijelosti:

“Vezano uz slučaj poziva g. Dragana Dolenca Uredu Predsjednice, potvrđujemo da je u ponedjeljak, 19. veljače 2018. godine, u Kabinetu Predsjednice Republike zaprimljen telefonski poziv nepoznate muške osobe koja je zatražila razgovor s predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović, ne navodeći osobne podatke o sebi i razlog poziva. Obzirom da je izrekao prijetnje da bi mogao ugroziti život i sigurnost građana, obaviještena je policija koja je dalje postupala prema svojim nadležnostima.

U međuvremenu, nakon što smo saznali identitet osobe koja je uputila poziv Uredu, provjerili smo dokumentaciju u Uredu koja bi mogla biti vezana uz taj slučaj, te Vas u tom smislu izvješćujemo kako su nam se pismom od 16. kolovoza 2017. obratili supružnici Kruna i Dragan Dolenec moleći pomoć vezanu uz nastavak liječenja svoje teško bolesne kćeri Vanese u inozemstvu.

Vodeći računa o ozbiljnosti zdravstvenog stanja malene Vanese, te uvažavajući iskazanu molbu supružnika Dolenec za pomoć Predsjednice Republike u nastavku njezina liječenja, Ured je promptno uputio dopis Ministarstvu zdravstva i HZZO-u moleći odgovarajuća postupanja nadležnih službi u okviru propisa na temelju kojih se odobrava liječenje u inozemstvu.

Dana 29. kolovoza 2017. Direkcija HZZO-a uputila je gospođi Kruni Dolenec, majci malodobne Vanese, dopis kojim je izvješćuje o postupku koji je potrebno provesti u svrhu odobravanja liječenju u inozemstvu, te je o istom izviješten i Ured Predsjednice. Ističemo da Ured Predsjednice ne može utjecati na specijalističko mišljenje liječnika, a koje je bilo potrebno da se odobri nastavak liječenja u inozemstvu. U međuvremenu nismo dobili nikakvih novih upita o liječenju male Vanese sve do poziva g. Dolenca ovoga ponedjeljka.

Zabrinuta za zdravstveno stanje male Vanese, Predsjednica Republike Hrvatske prati odluke liječničkog konzilija, te donošenje potrebnih mjera za nastavak liječenja. Također, informirala se i o zdravstvenom stanju njezina oca.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

ZPH: Pupovčeve izjave dio šire politike prema istoku Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) ocijenila je u srijedu kako su izjave Milorada Pupovca i zahtjev Vladi da se Srpskom narodnom vijeću (SNV) i Zajedničkom vijeću općina (ZVO) odobri manjinska samouprava dijelovi “šire politike i širega plana prema istoku Hrvatske”, te je zatražila da se odgovarajućim zakonskim rješenjima i mjerama otkloni svaka opasnost koja izvire iz takvih inicijativa.

Predsjednik ZPH-a Josip Kompanović rekao je na konferenciji za novinare da se SNV poziva na Erdutski sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema iz 1995. godine, te Vladino pismo namjere o dovršetku procesa mirne reintegracije iz 1997. godine.

Upozorio je da Erdutski sporazum govori o prijelaznim rješenjima za završetak procesa mirne regintegracije Podunavlja i određuje će ta prijelazna rješenja trajati godinu dana, s mogućnošću produljenja za još godinu dana.

Radi se o potpuno konzumiranom pravnom aktu pa ZPH od Vlade traži da otvoreno kaže kako Erdutski sporazum više ne postoji i da se više nitko ne može pozivati na bilo kakva prava iz toga sporazuma, poručio je Kompanović.

Što se tiče Vladina pisma namjere o dovršetku mirne reintegracije iz siječnja 1997. godine, predsjednik ZPH ističe kako su sva prava, koja proistječu iz toga pisma, ugrađena u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, pa stoga i to pismo smatra bespredmetnim.

Kompanović smatra da se zahtjevi za manjinskom samoupravom odnose na hrvatsko Podunavlje, odnosno područja uz granicu sa Srbijom, na kojima su demografski pokazatelji katastrofalni, posebice zbog velikog iseljavanja Hrvata.

“Na graničnom području sa Srbijom mi ostajemo bez Hrvata, a sada se traži politička i svaka druga autonomija Srba na tome prostoru”, rekao je Kompanović ocijenivši kako je to pitanje nacionalne sigurnosti.

ZPH traži donošenje zakona o ratom stradalim područjima da se ta područja ojačaju naseljavanjem mladih ljudi, kako bi se jednom zauvijek otklonila svaka opasnost koja izvire iz takvih inicijativa, rekao je Kompanović.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati