Pratite nas

Reagiranja

Cirkus ide dalje: Danica Ramljak na Facebooku postavila 10 pitanja i za Ivu Josipovića

Objavljeno

na

Nakon što je sa svojih 10 pitanja upućenih HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović podigla veliku prašinu, bivša ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak sada je na svom Facebook profilu postavila i 10 pitanja za Ivu Josipovića. Ipak, ovaj cirkus nastao je nakon pto se njezin brat ogradio od nje na Facebooku, podržao Grabar Kitarović.

– Poštovani Predsjedniče Josipović, kako sam iznijela na Vašem predizbornom skupu u Sinju, prije nekoliko dana sam gospođi Kolindi Grabar Kitarović kao građanka ove zemlje postavila 10 pitanja. Mislim da svi skupa imamo pravo bolje upoznati njen rad i rezultate rada u SAD gdje je bila veleposlanica, a koji je hrvatskim građanima do sada poprilično nepoznat. Postavljanje pitanja predsjedničkim kandidatima tijekom kampanje uobičajena je praksa u civiliziranim zemljama, posebice SAD-u gdje sam živjela i radila 25 godina. Za očekivati je da građani imaju priliku dobiti odgovore na tražena pitanja.

Politički dijalog je kao forma jednako važan kao sadržaj. U zemljama s kratkom demokratskom tradicijom možda i važniji. Na moje duboko iznenađenje Vaša protukandidatkinja do sada se oglušila na moja pitanja. Dobila sam samo javne napade i defamiranje. Još se nadam da demokratska razina političkog dijaloga koju sam očekivala nije izostala.

Kad se radi o sadržaju politike posebno su mi važni odnosi izmedju Hrvatske i SAD-a. Moja pitanja Vama fokusirana su uglavnom na taj odnos i to kroz područja vanjske, sigurnosne i ekonomske politike. Zbog toga Vas ljubazno molim da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Dojam je u javnosti i Vaši kritičari ističu da ste se u svom mandatu prečesto sastajali s čelnicima država u regiji, a premalo s liderima zemalja EU, SAD i ostatka svijeta. Kako to komentirate i zašto Vam je regija fokus?

2. Kako vidite status Hrvata u Bosni i Hercegovini i što ste kao Predsjednik poduzeli da u toj susjednoj zemlji njihov položaj bude zadovoljavajući? Podrzavate li reviziju Daytonskog sporazuma u kojem je SAD pod vodstvom predsjednika Clintona odigrao ključnu ulogu?

3. Što ste kao Predsjednik RH poduzeli da međunarodna zajednica nađe kvalitetno dugoročno rjesenje za BiH i koji je rezultat?

4. Koliko ste Vi i Vaši suradnici i na koji način aktivno radili da se ojačaju hrvatsko-američki odnosi, posebice na polju gospodarstva, zastite okolisa , znanosti i tehnologije?

5. Što je konkretni rezultat Vaše nedavne posjete SAD-u, susreta s podpredsjednikom SAD-a Bidenom u Washingtonu?

6. Zašto ste nakon razgovora s bivšim potpredsjednik SAD Al Gorom promijenili svoje stavove prema ekspolataciji nafte i plina u Jadranu? Jeste li ekonomske interese stavili ispred političke suradnje s Orahom i gospođom Mirelom Holy?

7. Mnogo je kritika na rad naše diplomacije. Što ste kao Predsjednik poduzeli da u diplomaciju odu kompetentni diplomati koji će adekvatno predstavljati Hrvatsku u svijetu?

8. Vodili ste u inozemstvo nekoliko gospodarskih delegacija. Koje zemlje ste posjetili i koji je konkretan rezultat a ne samo politička obećanja?

9. Sigurnosna politika i međunarodna borba protiv terorizma važno je područje za SAD i za Hrvatsku. Neugodno pitanje koje se s pravom ističe je pitanje je li Lex Perkovic poremetio inače tradicionalno dobre hrvatsko-njemačke odnose i na koji način ste Vi doprinijeli da se ti odnosi poprave?

10. Hrvatska je na samom europskom dnu po ulaganju u obrazovanje, znanost i tehnologiju, a SAD je vodeća sila upravo u tim područjima . Zašto ništa ne učimo od prijateljske zemlje i od naše snažne dijaspore?

BONUS PITANJE: I imam jedno dodatno pitanje koje izlazi iz fokusa hrvatsko-američkih odnosa, i pitanja vanjske politike, ali je teško, pa ću Vam ga postaviti kao bonus: Zašto izbjegavate dati ocjenu rada Vlade Zorana Milanovića iako od Vas to traži gospođa Kitarović a naravno zanimalo bi i gradjane?

Srdačno zahvaljujem na Vašim odgovorima – napisala je Ramljak.
izvor: Tinolovka.news

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Kako se gradi i posluje u Jakovčićevoj prćiji Istri

Objavljeno

na

Objavio

“Kad bi se bar istarski ekonomsko-kulturni model preslikao i primijenio na Hrvatsku, mi bismo bili zemlja iz snova!”

– Ivan Jakovčić, 11. kolovoza 2018

Poznato je kako je na brijunskom priobalju najmanje četiri tisuće nelegelanih objekata a veliki dio njih se i ‘na crno’ iznajmljuje tijekom sezone. Gradnja nije stala ni posljednjih mjeseci, neprestano niču novi objekti, pisao je nedavno portal koji se poglavito bavi Istrom, iPresshr.

Upravo je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović upozoravao kako je posljednji val legalizacije potaknuo i novu bespravnu gradnju uz samo more jer se vlasnici nadaju legalizirati nastambe. Sada je vidljivo i na koji način, krivotvorenjem dokumenata ili ‘dokazivanjem’ kako je nekada davno tu bilo nešto izgrađeno.

Slična, teška situacija je i na rubu zaštićenog krajolika Kamenjak u Premanturi gdje svakog dana niču ili se nadograđuju bespravne nastambe uglavnom slovenskih građana. Devastacija šumskog zemljišta već je godinama problem i Marčane.

Ni Vodnjan, Ni Medulin, ni Marčana kao ni drugi gradovi i općine u obalnom istarskom pojasu još uvijek nemaju rješenje za zaustavljanje divlje gradnje koja već prijeti i njihovom drživom razvoju, a posebice turizmu. Riječ je o tisućama objekata u svakom od ‘napadnutih’ mjesta.

O Jakovčiću oni koji ga odlično poznaju

Kamenjar.com-u i novinaru Anti Rašiću jučer je dao intervju Damir Kajin, za kojega se sigurno ne može reći da dobro ne poznaje stanje u Istri i Ivana Jakovčića, s kojim je niz godina bio u IDS-u. Izdvajamo dio njegovih odgovora:

Kako vlada Istrom?

Kao i ostalim krajevima u Hrvatskoj. Preko zaposlenika u javnim servisima, a u Istri lokalna vlast isplaćuje 11000 plaća. U Buzetu, npr. 400 na 6000 stanovnika. Potom, preko proračunskog novca, a proračuni lokalne samouprave i komunalnih poduzeća dostižu 4. mlrd.kn. I konačno, gotovo stopostotnom kontrolom medija, počev od Glasa Istre koji je u rukama Jakovčićeva poslodavca Končara pa nadalje. Najslobodniji medij u Istri je Radio Pazin pod patronatom rimokatoličke crkve.

Govori li se u medijima o tome?

Mediji su definitivno preuzeti 2009. god. Mediji koji su do recimo 2007 bili stvarna opozicija IDS-u i koji su nas tjerali da se korigirani jednostavno su zakupljeni. Drugo, ne manje bitno 2004/2005 preuzet je i DORH. G. Nuić pričao mi je kako ga se smjenjivalo. Riječ je o šefu istarskog DORH-a. Nakon toga DORH su preuzeli ljudi koji danas zastupaju istarske općine i gradonačelnike.

U javnosti se spekulira o jakovčićevim ogromnim kreditima. Znate li što o tome?

Ne znam, ali znam da je imao na iznos od 800.000 € godišnju ratu od nekih 90.000 €.

Sada je izašao iz Afarake finske tvrtke gdje je bio u nadzornom odboru pa bi mogao imati problem servisirati obveze. Šalim se, ali 90.000 € nije mali novac.

No, evo kako se radi! Preuzmeš od države 6.5 hektara poljoprivrednog zemljišta za 148.000 kn ili 20.000 €, platiš prvu ratu 12.000 kn ili 1.500 € i podigneš kredit od 300.000 €.

To ti je Istra.

Ovo što govorite je utuživo i inače vas mnogi tuže!

E pa hvala. Tko me tuži?

Npr. bivši talijanski ministar koji je dobio najviše istarsko priznanje, ali koji je u talijanskom kućnom zatvoru proveo 3 godine i koji je morao ITL državi vratiti cca.3.mil.€.

Tuži me i čovjek kojemu je Jakovčić dodijelio jednu koncesiju pa ju je ovaj koji ju je dobio “preprodao ” za 100.000 €, a usput ce godišnje primati 20-25.000€ i tako nekih 16-17 god. A tuži me se jer sam rekao da je tu riječ o pogodovanju.

Ili, čovjek koji je dobio nekih 400.000 kn za traktor, koji je trebao imati dva sudužnika-jamca, koji je trebao plaćati kamatu 8%, a ne 4% dobio je spor zbog tipfelera kojeg su stvorili novinari jer da sam rekao da je kao jamstvo za 400.000 kn prodao svoju parcelu Županiji. Rekoh, on je predao ne prodao, a dan nakon presude ispostavilo se, ako mi je dostavljena dokumentacija točna, da je taj novac koristio, ne za poljoprivredu, već poduzetničku aktivnost koju je naplaćivao Pazinu i drugima.

O ovome nema ni slova u medijima, zašto?

Ne. Ne smiju. To je Istra danas. Špilja razbojnička, ali to je glavni razlog našega zaostajanja.

***

Sve što smo naveli zorno pokazuje kako neki u Hrvatskoj umjesto da su, kako bi većina očekivala, u zatvoru, dalje vedre i oblače kao u komunistička vremena i nitko im ništa ne može. Štoviše, pojedini „slobodni“ hrvatski mediji takvim pojedincima izdašno ostvaraju svoj prostor, da bi moralizirali dodatno naciji. Primjerice, na početku citirani Ivan Jakovčić, u dva dana dobio je intervju na televiziji N1, Jutarnjem listu i Večernjem listu.

(hkv)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Smrt mladića u Zaprešiću – Tko je odgovoran!?

Objavljeno

na

Objavio

Mladić M. R. (21) iz Zaprešića umro je nakon što mu je pozlilo, a prema izjavama svjedoka koji su mu prvi pristigli u pomoć, nesreća se mogla spriječiti da zdravstveni sustav nije zakazao.

Do nesreće je došlo jučer oko 19 sati u ulici Stanka Vraza u Zaprešiću, a jedan od svjedoka koji mu je među prvima pristigao u pomoć, na društvenim mrežama opisao je što se dogodilo. Kaže da je mladiću pozlilo na ulici. On mu je, zajedno s još dvoje ljudi koje je naišlo, krenuo pomagati jer se mladić gušio.

Držao mu je jezik pod prstima da se ne bi ugušio, a prstima mu je opipavao puls koji je iz minute u minutu bio sve slabiji. Drugi koji su pristigli u pomoć zvali su Hitnu pomoć dva puta, a kad je vozilo konačno došlo, u njemu nije bio doktor. Osim toga, u kolima nisu imali ni defibrilator pa su prvu pomoć davali tehničar, sestra i slučajna prolaznica koja je medicinska sestra. Nakon nekog vremena stiglo je i drugo vozilo Hitne pomoći iz Jaske. I oni su krenuli u reanimaciju, ali nažalost, prekasno.

Zašto gradonačelnik Zaprešića skida svaku odgovornost sa sebe i prebacuje na one koji su postupili sukladno propisima.

Gradonačelnik Zaprešića Turk krivi Ministarstvo i hitnu medicinsku pomoć za smrt mladića u Zaprešiću. Grad Zaprešić je hitnom medicinskom pomoći pokriven preko Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Kontinuiranim ugovorom od 2011. godine između HZZO-a i Zagrebačke županije za županija je pokrivena s pet timova od kojih svaki ima liječnika. Nikad do sad nitko se nije žalio niti od HZZO-a tražio povećanje broja timova. Zašto Turk nije tražio drugačiju organizaciju ako je znao da ovakva ne valja?

Povodom ovog nesretnog događaja, javnosti se obratio i Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije te njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.:

Iz ispisa poziva hitne medicinske službe, kako stoji u izjavi ravnatelja, utvrđeno je kako je telefonski poziv upućen putem broja 112 u 17,25 sati, a predan je u Zaprešić u 17,25 sati. U dojavi je navedeno kako je osoba astmatičar i teško diše te se nalazi u ulici Stanka Vraza 5.

Na teren je izišao tim sanitetskog prijevoza iz Zaprešića, koji je činila medicinska sestra prvostupnica i vozač, što je zakonski propisano kako se navodi u izjavi u 17,28 sati jer je zaprešićki tim T1, koji se sastoji od doktora, sestre i vozača, bio na intervenciji zbog alkoholizirane djevojke bez svijesti. Također je na intervenciji bio i samoborski tim T1 radi prometne nesreće u Kalinovici na Staroj Karlovačkoj. Istovremeno je i obavješten najbliži slobodan T1 tim u Jastrebarskom o potrebi za intervencijom.

Tim sanitetskog prijevoza došao je u 17,30 sati na mjesto intervencije s punom opremom i započeo s reanimacijom. Oko dvadeset pet minuta kasnije, točnije u 17,54 stigao je i tim T1 iz Jastrebarskog koji pomogao u reanimaciji, ali unatoč svim naporima, mladić je preminuo. No, mladić nije bio jedini jer je u Jastrebarskom u isto vrijeme preminula jedna osoba zato što je njihov tim otišao pomoći u Zaprešić.

Sukladno Mreži hitne medicine (NN 49/16,67/17) rad je organiziran na način da u smjeni radi jedan tim. Propisano je po pet timova T1 za područje ispostave zajedno sa pripadajućim općinama, a to su Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Samobor, Vrbovec i Zaprešić te 10 timova u Velikoj Gorici. Nastavno na Mrežu, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije sklopio je ugovor sa HZZO-om za navedeni broj timova u svakoj ispostavi.

‘Ovom prilikom ističem da su svi djelatnici stručno osposobljeni sa svim potrebnim tečajevima te posjeduju valjane licence. Također, Zavod za hitnu medicinu posjeduje svu propisanu opremu, Zaprešić ima pet defibrilatora’, objašnjava ravnatelj te dodaje kako je iz svega navedenog razvidno da je za ovakva područja broj od pet timova T1 nedostatan.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari