Pratite nas

Reagiranja

Cirkus ide dalje: Danica Ramljak na Facebooku postavila 10 pitanja i za Ivu Josipovića

Objavljeno

na

Nakon što je sa svojih 10 pitanja upućenih HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović podigla veliku prašinu, bivša ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak sada je na svom Facebook profilu postavila i 10 pitanja za Ivu Josipovića. Ipak, ovaj cirkus nastao je nakon pto se njezin brat ogradio od nje na Facebooku, podržao Grabar Kitarović.

– Poštovani Predsjedniče Josipović, kako sam iznijela na Vašem predizbornom skupu u Sinju, prije nekoliko dana sam gospođi Kolindi Grabar Kitarović kao građanka ove zemlje postavila 10 pitanja. Mislim da svi skupa imamo pravo bolje upoznati njen rad i rezultate rada u SAD gdje je bila veleposlanica, a koji je hrvatskim građanima do sada poprilično nepoznat. Postavljanje pitanja predsjedničkim kandidatima tijekom kampanje uobičajena je praksa u civiliziranim zemljama, posebice SAD-u gdje sam živjela i radila 25 godina. Za očekivati je da građani imaju priliku dobiti odgovore na tražena pitanja.

Politički dijalog je kao forma jednako važan kao sadržaj. U zemljama s kratkom demokratskom tradicijom možda i važniji. Na moje duboko iznenađenje Vaša protukandidatkinja do sada se oglušila na moja pitanja. Dobila sam samo javne napade i defamiranje. Još se nadam da demokratska razina političkog dijaloga koju sam očekivala nije izostala.

Kad se radi o sadržaju politike posebno su mi važni odnosi izmedju Hrvatske i SAD-a. Moja pitanja Vama fokusirana su uglavnom na taj odnos i to kroz područja vanjske, sigurnosne i ekonomske politike. Zbog toga Vas ljubazno molim da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Dojam je u javnosti i Vaši kritičari ističu da ste se u svom mandatu prečesto sastajali s čelnicima država u regiji, a premalo s liderima zemalja EU, SAD i ostatka svijeta. Kako to komentirate i zašto Vam je regija fokus?

2. Kako vidite status Hrvata u Bosni i Hercegovini i što ste kao Predsjednik poduzeli da u toj susjednoj zemlji njihov položaj bude zadovoljavajući? Podrzavate li reviziju Daytonskog sporazuma u kojem je SAD pod vodstvom predsjednika Clintona odigrao ključnu ulogu?

3. Što ste kao Predsjednik RH poduzeli da međunarodna zajednica nađe kvalitetno dugoročno rjesenje za BiH i koji je rezultat?

4. Koliko ste Vi i Vaši suradnici i na koji način aktivno radili da se ojačaju hrvatsko-američki odnosi, posebice na polju gospodarstva, zastite okolisa , znanosti i tehnologije?

5. Što je konkretni rezultat Vaše nedavne posjete SAD-u, susreta s podpredsjednikom SAD-a Bidenom u Washingtonu?

6. Zašto ste nakon razgovora s bivšim potpredsjednik SAD Al Gorom promijenili svoje stavove prema ekspolataciji nafte i plina u Jadranu? Jeste li ekonomske interese stavili ispred političke suradnje s Orahom i gospođom Mirelom Holy?

7. Mnogo je kritika na rad naše diplomacije. Što ste kao Predsjednik poduzeli da u diplomaciju odu kompetentni diplomati koji će adekvatno predstavljati Hrvatsku u svijetu?

8. Vodili ste u inozemstvo nekoliko gospodarskih delegacija. Koje zemlje ste posjetili i koji je konkretan rezultat a ne samo politička obećanja?

9. Sigurnosna politika i međunarodna borba protiv terorizma važno je područje za SAD i za Hrvatsku. Neugodno pitanje koje se s pravom ističe je pitanje je li Lex Perkovic poremetio inače tradicionalno dobre hrvatsko-njemačke odnose i na koji način ste Vi doprinijeli da se ti odnosi poprave?

10. Hrvatska je na samom europskom dnu po ulaganju u obrazovanje, znanost i tehnologiju, a SAD je vodeća sila upravo u tim područjima . Zašto ništa ne učimo od prijateljske zemlje i od naše snažne dijaspore?

BONUS PITANJE: I imam jedno dodatno pitanje koje izlazi iz fokusa hrvatsko-američkih odnosa, i pitanja vanjske politike, ali je teško, pa ću Vam ga postaviti kao bonus: Zašto izbjegavate dati ocjenu rada Vlade Zorana Milanovića iako od Vas to traži gospođa Kitarović a naravno zanimalo bi i gradjane?

Srdačno zahvaljujem na Vašim odgovorima – napisala je Ramljak.
izvor: Tinolovka.news

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Sramota!? Dernek vojvođanske „Šokadije“ na obljetnicu pokolja u Vukovaru i Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

fotografija: fb stranica Ivana Andrašića

U ORGANIZACIJI KPZH ‘ŠOKADIJA’ U VELIKOJ SALI DOMA KULTURE U SONTI U SUBOTU, 18. STUDENOG ODRŽANA JE MANIFESTACIJA PISME, IGRE, TAMBURE I IKAVICE, ‘ŠOKAČKO VEČE 2017’, ŠESNAESTO ZAREDOM

Upravo tako piše na fb stranici „hrvatskog književnika“ Ivana Andrašića (https://www.facebook.com/ivan.andrasic.5), uz prilog od ukupno 63 fotografije sa sinoćnjeg derneka (18.11.2017.), uz (za sada) 96 lajkova oduševljenih posjetitelja koji su vijest popratili prigodnim komentarima, a prenio ju je  i „Vojvođanski ETNO portal“.

Dok Hrvati diljem svijeta i posebno u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini s dubokim pijetetom prema nevinim žrtvama Vukovara i Škabrnje tiho koračaju u kolonama sjećanja i pale svijeće u prozorima, na trgovima i uzduž gradskih prometnica, pripadnici „naše“ manjine u Sonti (Vojvodina, općina Apatin) održavaju dernek i „njeguju nacionalnu kulturu“.

Kulturno-prosvjetna zajednica Hrvata ‘Šokadija’“ – Sonta ili ne zna što Hrvatima znači taj 18. studeni, ili ih nije briga, trećega nema. Osobno sumnjam da ne znaju. Ali, neću nagađati dalje. Prepuštam to savjesti organizatora i sudionika zabave.

Nisam ljut, ogorčen, pa čak niti iznenađen, ali tužan jesam.

Do svoje trideset sedme godine živio sam nedaleko od Sonte, nekih 60-ak kilometara jugo-istočno u selu Plavni, općina Bač. Svoju kuću sam s obitelji napustio 27. kolovoza 1991. godine, nakon što je prvi VBR (višecijevni bacač raketa) počeo preko našeg sela ispaljivati plotune na Vukovar (udaljen oko 6 kilometara zračne linije). I više se nisam vraćao. Niti imam namjeru ikad posjetiti kraj u kojemu sam odrastao. I što vrijeme više prolazi, sve sam uvjereniji kako sam donio ispravnu odluku.

Vojvodina je te 1991. godine bila poligon za velikosrpsku agresiju i s prostora vojvođanskog podunavlja (od Bačke Palanke do Bezdana) na Hrvatsku su kretale kolone „JNA“ (tehnika i ljudstvo), otuda je okupirana Baranja, svom silinom je topništvom tučena istočna Slavonija, iz Vojvodine su mobilizirani deseci tisuća rezervista koji su s četnicima i „JNA“ išli u rat za „veliku srbiju“  (a među njima je bilo i Mađara i „Hrvata“ – od kojih su tada mnogi sebe zvali „bunjevcima“ ili „šokcima“). Zanimljivo je također, da je u Vojvodini odziv u pričuvu „JNA“ bio između 80 i 90%, čak i u zimu i proljeće 1992. godine, kad su u Šumadiji na djelu opstrukcije mobilizacije i masovno odbijanje odlaska u rat.

Ovdje ću stati, iako bi se moglo reći još dosta toga što šira javnost ne zna.

To je, naravno, samo djelić istine koju jako dobro znamo svi mi koji smo u to vrijeme živjeli u podunavskom dijelu Vojvodine. Gledali smo kako se prije pokolja u Borovu Selu okupljaju četnici po salašima koji su im bili „baze“, bili smo svjedoci dovlačenja tehnike (tenkova, haubica, topova, minobacača, raketnih sustava) i ono što je najbolnije, preko naših sela letjele su rakete i topnički projektili ubijajući naš narod na drugoj obali Dunava. Mnogi nisu mogli izdržati taj golemi psihološki pritisak i napustili su svoje kuće, uglavnom zauvijek.  Mnogi su i ostali. No, to je stvar izbora.

Mi u Hrvatskoj ne očekujemo da Hrvati u Vojvodini i Srbiji u ove dane bola i ponosa pale svijeće, niti da se priključe Ženama u crnom koje su se i jučer okupile u Beogradu s porukom „Nikada ne smemo zaboraviti žrtve Vukovara“, jer znamo gdje žive i znamo kako bi to bilo protumačeno.

Ne pada mi na pamet očekivati to od njih, niti ih osuđujem što javno ne manifestiraju pijetet prema žrtvama u Hrvatskoj, ali taj osjećaj (pod uvjetom da ga čovjek ima), može se dostojanstveno iskazati i šutnjom, pa i uzdržavanjem od terevenki bilo kakve vrste.

Ne rijetko čitamo i slušamo u medijima oštre kritike na račun Republike Hrvatske koju se s najviših instanci DSHV-a ili Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata proziva kako nedovoljno izdvaja za vlastitu manjinsku zajednicu u Vojvodini i Srbiji.

Ne znam je li to tako ili nije.

Ali, kakvi su to Hrvati koji upravo NA TAJ DAN prave dernek i zabavljaju se? Imaju li oni ikakvoga osjećaja prema svojoj Matici i smatraju li sebe uopće dijelom hrvatskoga naroda?

Čisto sumnjam.

 Zlatko Pinter

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Marko Ljubić: Zahtjevam stegovni postupak protiv Aleksandra Stankovića!

Objavljeno

na

Objavio

“Zbog teških profesionalnih pogrešaka očekujem pokretanje stegovnog postupka protiv Aleksandra Stankovića, javnu ispriku HRT-a hrvatskoj javnosti u istome terminu te službeni odgovor na ovo pismo o Vašim namjerama.”, dio je zahtjeva koji upućuje kolumnist Marko Ljubić HRT-u povodom današnje emitirane emisije ‘Nedjeljom u 2’ urednika Aleksandra Stankovića. Pismo Marka Ljubića prenosimo u cijelosti:

“Poštovani,
u emisiji „Nedjeljom u 2“, urednik i voditelj, vaš novinar Aleksandar Stanković više je puta opetovano izrazio duboko elementarno neznanje ili namjerne pogreške s kojima je dezinformirao hrvatsku javnost. Ističem kako je neprostiva pogreška i neznanje i namjera, jer to urednik na HRT- u ne smije raditi ni u jednom slučaju.

1. Postavljajući pitanje gostu Predragu Mišiću Peđi, uspoređujući pojmove nacionalne manjine i tzv. dijaspore s očitom namjerom segregacije političkih prava hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske, iako mu je Predrag Mišić Peđa jasno odgovorio da svaki hrvatski državljanin mora imati potpuno isti status u ostvarivanju svojih političkih prava, Stanković je tom pravu eksplicitno suprotstavljao stav da bi dijaspora morala imati isti status kao i srpska nacionalna manjina na segregacijski način. Stanković je krivo naveo kolokvijalni naziv dijaspora za preko petsto tisuća punopravnih hrvatskih državljana i prema državnim statistikama još više od dva i pol milijuna onih koji imaju sve uvjete na državljanstvo, ali zbog proceduralnih razloga još nisu ostvarili svoja pripadajuća politička prava. Podsjećam da novinari informativnoga programa HRT-a ne smiju u službenoj komunikaciji koristiti kolokvijalne i netočne političke termine, pogotovo kad se radi o tako osjetljivim političkim pitanjima, jer se na taj način umjesto informiranja dezinformira javnost.

To je višekratnim ponavljanjem značilo jasnu poruku da hrvatski državljani koji ne žive u Republici Hrvatskoj ne trebaju imati svoja ustavom zajamčena politička prava koja proizlaze iz prava na državljanstvo, a temeljno političko pravo koje proizlazi iz prava na državljstavo je – izborno pravo.

Usporedbom temeljnog političkog prava dijela hrvatskoga naroda s realno povlaštenim političkim pravom nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Stanković prikriva realnu diskriminaciju oko petsto tisuća hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske, uspoređujući, s jedne strane, pogodovanje koje ne postoji nigdje u tom obimu u Europi, s oduzimanjem prava, koje također ne postoji nigdje u Europi. To je težak profesionalni propust koji HRT ne bi smio tolerirati u svojim programima.

Stanković je pitanjima i usporedbama namjerno ili iz neznanja, na što ni u prvom ni u drugom slučaju nema ni on ni HRT pravo, osporio to pravo dijelu hrvatskoga naroda. Takav postupak zavrjeđuje pokretanje hitne odgovornosti protiv Aleksandra Stankovića.

2. S druge strane, inzistirajući na usporedbi broja glasova koje je na izborima dobila lista srpske nacionalne manine, s brojem glasova u XI. izbornoj jedinici, Stanković je dezinformirao javnost ne ističući da hrvatski državljani koji imaju pravo sudjelovati u izborima u XI. izbornoj jedinici jednostavno nemaju ni blizu jednake usporedive tehničke mogućnosti ostvarivanja svoga prava, s pripadnicima nacionalnih manjina, koje to pravo mogu ostvariti na svakome izbornome mjestu u Republici Hrvatskoj, dok glasači u XI. izbornoj jedinici često moraju za ostvarivanje svojih prava putovati i po tisuću kilometara.

3. Stanković je zatim ili iz neznanja ili namjerno, ponavljam da je nedopustivo i prvo i drugo, falsificirao prirodu Domovinskog oslobodilačkog rata inzistirajući na tome da je to djelomično bio građanski rat, na temelju netočne teze da su se dio građana Hrvatske pobunili protiv Republike Hrvatske. Činjenica je da zbog prirode državnoga uređenja SFRJ nitko u tadašnjoj Republici Hrvatskoj nije izravno ostvarivao politički status hrvatskoga građanina, nego građanina – SFRJ. Od trenutka proglašenja političke i državne samostalnosti Republike Hrvatske, koju su odbili priznati Srbi na hrvatskom teritoriju, odbijajući građanski i politički status državljana i građana u Republici Hrvatskoj, nemoguće je u bilo kojoj formi teorijski i praktično te Srbe proglašavati građanima Republike Hrvatske, a prije proglašenja samostalnosti države, nije uopće bilo moguće biti hrvatski državljanin, pa ni građanin. Proglašavati tadašnje Srbe u Hrvatskoj hrvatskim građanima uz ostalo bi bilo nasilje nad njihovim pravom opredjeljivati i izjašnjavati se o svojim građanskim i političkim identitetima.

Da su Srbi koji su su usprotivili progašenju samostalne Republike Hrvatske bili hrvatski građani, ili htjeli pod bilo kakvim uvjetima postati hrvatski građani – rata ne bi bilo.

To je još jedna opasna manipulacija Aleksandra Stankovića kojom se pokušava relativizirati prirodu rata i odgovornost za rat u Hrvatskoj, usprkos tome što je dio nasrtaja na Republiku Hrvatsku –proglasio agresijom. Utoliko je to opasnije i podmuklije u kontekstu obilježavanja Dana sjećanja na tragediju Vukovara i Škabrnje, te hrvatskog naroda u cjelini iz 1991. godine tijekom srpske agresije. To je nedopustivo i očekujem javno očitovanje HRT-a s tim u vezi, nadajući se da ravnateljstvo HRT-a, te urednička hijerarhija ne dijele to netočno i politički izopačeno stajalište.

S obzirom na sve izneseno, ovdje se očito radi o manipulaciji s ciljem dezinformiranja hrvatske javnosti s opasnim implikacijama.

Zbog teških profesionalnih pogrešaka očekujem pokretanje stegovnog postupka protiv Aleksandra Stankovića, javnu ispriku HRT-a hrvatskoj javnosti u istome treminu, te službeni odgovor na ovo pismo o Vašim namjerama.”, napisao je u pismu Marko Ljubić, prenosi narod.hr.

Kratko pismo Ravnateljstvu HRT-a uputilo je i uredništvo Kamenjara:

Nadzorni odbor HRT

                                                                                                                                              Programsko vijeće HRT

                                                                                                                                              Saborski odbor za medije

 

Dana 19 studenog u emisiji NU2 koju vodi i uređuje Aleksandar Stanković, voditelj je na osnovu osobne tragedije sugovornika Predraga Peđe Mišića, hrvatskog branitelja iz Vukovara Srpske nacionalnosti, pokušao plasirati tezu o građanskom ratu u Hrvatskoj.

Molimo Vas da nam odgovorite, čije stavove iznosi i nameće voditelj emisije i jesu li to stavovi uredništva HRT!?

Uredništvo portala Kamenjar

Vrijeme je da se kaže DOSTA!!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari