Pratite nas

Život

Cjelovita kurikularna reforma je kontaminirana kao i Arbitražni sud u sporu sa Slovenijom i zato ju treba potpuno odbaciti

Objavljeno

na

Uzalud se dr. Boris Jokić upreže prikazati Cjelovitu kurikularnu reformu[1] projektom koji ima nadpolitičnu dimenziju i u kojoj su prije svega poštovana pravila stručnosti i profesionalnosti, a s ciljem uzdizanja obrazovnog standarda na znatno višu razinu, kad jedan veliki dio građana Republike Hrvatske jasno prepoznaje već dobro uočljive elemente lijevo-liberalnog koncepta koji je itekako isprepleten u reformi koja se nudi, a u ovoj je fazi posebno prepoznatljiv u apriornom odbacivanju bilo kakve kritike Cjelovite kurikularne reforme i u etiketiranju onih koji se usude propitkivati o njezinoj vrijednosti, piše na stranici vjeraidjela.com

[ad id=”93788″]

Koncept djelovanja te reforme, naime, uopće se ne čini bitno drugačiji od koncepta na kojemu su izniknuli projekti vezani uz Zdravstveni i Građanski odgoj, a to je uočljivo ne samo u većem broju istih ljudi koji su radili na svim tim projektima, nego i u mnogim drugim elementima, pa tako i u malicioznom pokušaju izigravanja javne rasprave. Takvo izigravanje javne rasprave bio je redovit slučaj za prošle vlasti, koja je svaku primjedbu potpuno ignorirala i donosila nezakonita rješenja po kojima su nam nametnuti mnogi i mnogi protuustavni propisi,[2] a na području obrazovanja omogućeno je pobornicima “antifašističkih tekovina” i pobornicima rodne ideologije nesmetano ulaženje u škole i provođenje indoktrinacije.

Manipuliranje javnošću preko netransparentne javne rasprave

Snježana-Majdandžić-Gladić

Snježana-Majdandžić-Gladić

Čini se kako su isti ljudi zamislili i dobili svojevrsnu i brzinsku, a nedovoljno promišljenu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da se i rasprava o Cjelovitoj kurikuluranoj reformi provede na sličan netransparentan način, a sve s ciljem kako bi bila što prije odobrena i kako bi se što prije započelo s ideologizacijom obrazovnog sustava. Tek, naime, nakon upita gdje je ta javna rasprava, doznajemo način i vrijeme njezina trajanja. Drugim riječima, tjednima se manipuliralo informacijama o vremenu i načinu javne rasprave, odnosno iako su mediji pisali da je stručna rasprava započela 29. veljače, tek sada službeno saznajemo da se rasprava odvija u dva vremenska i načinska okvira, odnosno da se najprije odvija stručna rasprava, i to od 14. ožujka do 1. svibnja, a nakon nje će slijediti javna rasprava, ali bez preciziranja dana dovršenja. Ne treba ni napominjati kako je i nakon te objave ostalo još uvijek mnogo toga nejasnoga.

Manipuliranje javnošću preko nejasnog i dvosmislenog sadržaja dokumenata

Uz mnoge druge netransparentne elemente, kao npr. po kojim su kriterijima birani stručnjaci za rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, a još više po kojim su kriterijima drugi odbijeni, zatim zašto su svi dokumenti istovremeno rađeni, umjesto da se najprije donesu strateški važniji, a tek onda oni niži, kao i zašto se “službena” stranica te reforme – kurikulum.hr – čini kao stranica nekoodriniranog nabacivanja informacija itd., svakako valja upozoriti na rečenične sklopove objavljenih dokumenata, a koji bacaju sjenu na dobronamjernost reforme. Naime, u većini tih dokumenata ne mogu se iščitati jasne i nedvosmislene odrednice koje njeguju temeljne vrijednosti kao što su istinsko dostojanstvo ljudske osobe, uloga i značenje braka i obitelji onako kako ih definira Ustav RH, razvijanje i prenošenje nacionalnog i domoljubnog ponosa utemeljenog na vrijednostima proisteklima iz Domovinskog rata, poštovanje i njegovanje vlastite vjeroispovijesti i prava na djelovanje u skladu sa svojom savješću itd., nego te vrijednosti (namjerno) ostaju visjeti u zraku kako bi ostavile prostora da se u datom trenutku protumače sasvim drugačije, pa tako i vrlo usklađeno s “antifašističkom” i rodnom ideologijom.

S obzirom da se nova vlast percipira kao sušta suprotnost prethodnoj, odnosno kao ona koja želi njegovati naš nacionalni i kulturni identitet, doista se javnost ima pravo čuditi zašto se svaka kritika Cjelovite kurikularne reforme označava kao politikanstvo i desničarenje. Tema je prevažna i svaka primjedba zaslužuje da ju se temeljito preispita, a ne ignorira ili obezvrijedi.[3]

Cjelovita kurikularna reforma je kontaminirana lijevo-liberalnom ideologijom i treba ju ili odbaciti ili dati na ocjenu pravim i temeljitim stručnjacima

Drugim riječima, Cjelovita kurikularna reforma je, bez imalo sumnje, kukavičje jaje, a zbog nebrojenih upitnika i kontaminacije lijevo-liberalnom ideologijom zaslužuje da ju se u potpunosti odbaci. Ili, još bolje, sve što je do sada dr. Jokić učinio sa svojim suradnicima trebalo bi najprije biti podvrgnuto temeljitoj analizi npr. onih znanstvenika, sveučilišnih profesora, drugih nastavnika i drugih stručnjaka koji su marljivo i profesionalno radili na donošenju HNOS-a, ali ih je politika prethodne vlasti jednostavno izbrisala, a projekt nakon 5 godina postojanja i solidnih rezultata potpuno odbacila. Oni bi zasigurno lako znali prepoznati sve zablude i opasnosti Cjelovite kurikularne reforme, ali i njezine dobre strane, te bi tako mogli iznjedriti kvalitetan prijedlog kurikulne reforme, a kojemu bi nakon toga transparentna stručna i vremenski dovoljno duga javna rasprava još više dala na vrijednosti.

Nadati je se da će to moći i htjeti imati u vidu ministar dr. Predrag Šustar, jer davanje blagoslova zbrda-zdola sklepanoj reformi, i to onoj koja tek započinje na kraju mandata Kukuriku koalicije, doista vrijeđa zdravu pamet i dostojanstvo sveg naroda, jer se obrazovna reforma tiče baš svakoga. U ovom slučaju doista vrijedi ona mudra narodna: “Bolje spriječiti, nego liječiti…”

[1] Već sam naziv Cjelovita kurikularna reforma pokazuje da je riječ o nasilju nad jezikom, jer su njezini nositelji potpuno ignorirali savjet jezikoslovaca, koji su jasno upozorili kako izričaji kurikulum i kurikularni ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. O tome je temeljito progovorio mr. sc. Petar Marija Radelj u tekstu Nehrvatski i neustavni naziv mrežne stranice kurikulum.hr. Ovdje će se oblik “kurikularni” koristiti samo u okviru službenog naziva reforme.

[2] Na mnoge i mnoge nelegalno sklepane zakone u mandatu prošle vlasti također je neumorno upozoravao mr. sc. Petar Marija Radelj u nizu tekstova u rubrikama Uskrata planiranja i Narod je zakonotvorac.

[3] Posebnu pozornost zaslužuju neumorna upozoravanja teologa Antuna Budimira, a koja se, uz tekstove drugih autora, mogu vidjeti u izborniku Cjelovita kurikularna reforma.

*mr. Snježana Majdandžić-Gladić je vjeroučiteljica u Osijeku i urednica stranice zlatnadjeca.com

vjeraidjela.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Martina Mlinarić Sopta: ‘Vađenje sise iz kutije, kao da su napolitanke’

Objavljeno

na

Objavio

Martina Mlinarić Sopta/FB

Poznata književnica nakon teške operacije

Martina Mlinarić Sopta, bosanskohercegovačka pjesnikinja, književnica i kolumnistica, jedna od omiljenih spisateljica u Hercegovini, a i šire, nedavno je objavila kako boluje od raka dojke. Operirana je prije tjedan dana, a prilikom mastektomije je zahvaćen i dio pluća. Tada je otvoreno opisala kako je prošla najtežih 24 sata u životu, a u novom snažnom postu opisala je svoj povratak kući:

“Kad dođeš kući iz bolnice i u kartonskoj kutiji doneseš sisu. Bar ono što bi sisa trebala biti, proteza koju ćeš ugurati u grudnjak sa rupom i kupaći kostim sa rupom, napravljenom da bi mogla stati sisa iz kutije, proteza tvog novog života. I mada si kreten kakvog nema i svega se blesavog i nevjerovatnog dogodilo u tvom svijetu življenjem, valjda nikad nisi mogao ni zamisliti da ćeš nekad prisustvovati toj sceni, vađenja sise iz kutije, kao da je kiwi, kao da su napolitanke, kao da je Domaćica keks. De potežaj, de kakva ti je, de stavi je u vitrinu da je ne isprljamo. Kad postaneš doslovno ono s tribina – baci sisu da se igramoooo!

Kad dođeš kući iz bolnice, a bolnica je ličila na sirijsko ratište i osim što su ti zgulili dojku do kosti, zgulili su ti i dio pluća, ‘nako, u prolazu, zajebom, i malo je falilo da se ne zguliš posve sa ivice života ko s perona pod vlak, kad čuješ da te netko zove najhrabrijom na odjelu (dobra je droga u opticaju), i čuješ riječi poput jedna od najtežih operacija zadnjih godina, i čuješ da su te zašili metalnim kopčama umjesto konca (a to ti nisu saopćili prvu noć kad je grmjelo), jedino nećeš moći vjerovati da si to sve prošao baš ti, kao u videoigrici, ali ćeš shvatiti da je čovjek najveća životinja izdržljivosti koja je ikad hodala zemljom.

Dijete te vraća u svijet koji je stao

Kad dođeš kući iz bolnice i dijete ti projuri pored reza kao da je hanzaplast na malom nožnom prstu, ne dajući ni sekunde pažnje za tvoj pakao, stavljajući samim time sve u Svemiru u savršenu ravnotežu, vukući te u igračke, blebećući o plišancima, o jednom dečku s bermudama na dinosaure što ga je srela pokraj rijeke, nastavljajući svijet gdje je točno stao prije tvog odlaska, a u grlu ti srce u jednini viče horski – pa to i jest hanzaplast, samo mali hanzaplast.

Kad dođeš kući iz bolnice i čuješ da u kamenjarskoj žlibini turbovjernika takve poput tebe zovu nakazom, svaki ćeš ubod, rez, ranu i rupu posred sebe pomilovati ponosno kao značke koju su se birvaktile sakupljale pasionirano i kačile na stiropor. Jebo li vas licemjerje iza lažnih instagram fasada. Svaki ste ljudski kompleks iz jazbine svojih praznina i nesigurnosti stvorili. U bolnicama sad negdje pred ogledalima, lica satrvena od pomisli na izlazak pred bijedne oči površnosti. Ljudine, što su upravo prešle sve levele svojih vlastitih videoigrica, izdržljivošću životinje. Sisu bar možeš kupiti u kutijama, mozak jok.”

Martina Mlinarić Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Prevencija – ključ rješavanja problema nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja

Objavljeno

na

Objavio

petir.eu

Na dnevnom redu plenarne sjednice Europskoga parlamenta u Strasbourgu u srijedu, 13. lipnja bio je pregled aktualnog stanja nakon prve godine od potpisivanja Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije.

Pisanu izjavu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir donosimo u cijelosti:

“Neosporno je da EU, baš kao i svaka država članica oštro osuđuje svaku vrstu nasilja te na njega primjenjuje nultu stopu tolerancije. Svaka država članica ima zakonsku regulativu i povezane mehanizme za borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Država članica je ta koja donosi učinkovite mjere i mehanizme koji sprječavaju nasilje, ona je ta koja promptno reagira u slučajevima nasilja jer kada se nasilje događa, nema vremena za čekanje, nema vremena za europske nadzorne mehanizme…

Mnoge države članice već imaju uspostavljene sustave borbe protiv nasilja. Među njima je i Republika Hrvatska koja već ima sve mehanizme koje predviđa Istanbulska konvencija za borbu protiv nasilja ugrađene u  svoje zakonodavstvo. Ključ rješavanja problema nasilja bilo koje vrste, tako i nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, jest u prevenciji.

Republika Hrvatska je 13. travnja 2018. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, no građani Republike Hrvatske nedavno su prikupili 377 635 potpisa za referendum o deratifikaciji Konvencije. Ovo nisu potpisi za nasilje, ovo su potpisi protiv ideologije koja se želi nametnuti pod krinkom borbe protiv nasilja.

Kada uzmemo u obzir da deset država članica nije ratificiralo Konvenciju, moramo se zapitati zašto i pokazati razumijevanje, a ne nametati našim građanima što ne žele te državama članicama određivati kako će postupati u područjima u kojima one imaju isključivu nadležnost.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori