Pratite nas

Hrvatska

Član DIP-a priznao da je primao mito

Objavljeno

na

Pri zemaljskom sudu u Klagenfurtu vodi se sudski postupak protiv bivšeg čelnika Hypo Alpe Adria Banke Josefa Kirhera zbog otuđivanja 1,7 milijuna eura. Slučaj je važan i za Hrvatsku jer je tijekom istrage utvrđeno da je dio novca, 630.000 eura, kao mito završio kod nekoliko hrvatskih političara. Jedan od njih je član Državnog izbornog povjerenstva u dva mandata Josip Vresk. Novinar HRT-a Dražen Majić istražio je kako je moguće da Vresk, unatoč potpisanom priznanju o primanju mita, i dalje odlučuje o izbornim zakonitostima, piše hrt

Josip Vresk u travnju 2014. ispitan je u klagenfurtskoj policiji. Vresk je navedene poslove obavljao kao član Državnoga izbornog povjerenstva. Naime, zakletvu je položio u ožujku 2007., a iz policijskog zapisnika vidljivo je da je novac primio tijekom lipnja i srpnja iste godine. Policiji priznaje da je utjecao na vrh HNB-a pri davanju suglasnosti za prodaju Hypo banke bavarskoj BLB banci tijekom ljeta 2007.

Vresk je očito bio uspješan jer HNB, nakon početnog odbijanja, početkom listopada 2007. ipak daje suglasnost za prodaju Hypo banke Bavarcima. U svjedočenju pred istražnim povjerenstvom Hypo banke 2014. Vresk je banci nudio usluge u vrhu hrvatskog pravosuđa. Pri ulasku u banku lažno se predstavio upotrebivši ime Darko Videš.

Vresk danas tvrdi da je svjedočenje u Austriji potpisao pod pritiskom. S obzirom na to da Sabora nema, pitali smo vodeće domaće stranke može li, nakon ovakva priznanja, osoba Vreskova profila raditi u DiP-u. U SDP-u bez komentara, dok su iz HDZ-a poručili da se o svemu raspitamo kod Kreše Beljaka. Naime, Vresk je u DIP ušao u kvoti HSS-a.

Ipak, Beljak nam je nakon provjere potvrdio da je Petra Vresk, glasnogovornica HSS-a, Vreskova rođakinja. Most i Živi zid smatraju da Vresk više ne bi trebao biti u DIP-u.

No, na klagenfurtskom suđenju bivšem čelniku Hypo banke Kircheru ovih dana dogodio se pravi balkanski preokret. Suđenje je prekinuto na dan donošenja presude jer se utvrdilo da je odvjetnik jednog od optuženih sudu iza leđa dogovarao – promjene iskaza.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Butković: Događa se renesansa na hrvatskoj obali

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina u subotu su uplovljavanjem brodicom u ribarsku luku Klenovica pokraj Novog Vinodolskog obilježili završetak radova na drugoj fazi rekonstrukcije te luke, vrijednosti 16 milijuna kuna.

Ministar Butković je tom prigodom podsjetio da je projekt rekonstrukcije cjelokupne luke u Klenovici počeo prije 12 godina, dok je on još bio gradonačelnik Novoga Vinodolskog.

U prvoj fazi, tijekom 2011. i 2012. godine je izgrađen primarni lukobran, a radovi na drugoj fazi, koja je obuhvatila izgradnju sekundarnog lukobrana i produljenje operativne obale za privez ribarskih brodova, počeli su u rujnu 2017. godine. Ukupna vrijednost tih radova je gotovo 30 milijuna kuna, istaknuo je ministar.

Sve obavljeno, istaknuo je Butković, rezultat je zajedništva svih sudionika, bez obzira na političke opcije. Slični projekti provode se ili su u planu na još 28 lokacija, od Pule do Dubrovnika, a za to je na raspolaganju oko 80 milijuna eura iz eruopskih fondova, rekao je Butković i ocijenio da se, uz dodatnih 60-tak milijuna kuna iz državnog proračuna za te namjene, događa renesansa na hrvatskoj obali.

Luka u Klenovici nema samo značenje ribarske luke, ovo je osiguravanje budućnosti ovog mjesta, koje omogućuje i jačanje turizma, rekao je. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je da je ta luka u Klenovici generacijski projekt. To je dokaz da ono što se počne na vrijeme i u zajedništvu može biti završeno na najbolji način, rekao je.

U velikom investicijskom ciklusu, kojeg je pokrenula županija u suradnji s ministarstvom uređene su ili će se urediti operativne obale i luke u svim mjestima na obali, rekao je Komadina.

U drugoj fazi uređenja klenovarske luke izgrađen je novi sekundarni lukobran u duljini od 56 metara, tlocrtne širine osam metara, koji se proteže do dubine od 12,5 metara, te je dograđena postojeća operativna obala do ovog lukobrana su duljini od 58 metara.

Predviđen je i nastavak uređenja luke, postavljanjem fiksnih pontona za privez brodica za domaće stanovništvo i nautičare, čime će se dobiti novih 65 vezova. Projekt su zajednički financirali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Primorsko-goranska županija, a izvoditelji radova bile su tvrtke GP Krk i Sun Adria.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada odbacuje insinuacije da nema novca za djecu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska Vlada odbacuje netočnosti i zlonamjerne insinuacije iznesene u javnosti proteklih dana kojima se stvara iskrivljena slika da država nema novca za lijekove za djecu, a ima za nacionalni stadion, što je netočna i zlonamjerna teza koja nema uporišta u činjenicama, ističe se u subotu priopćenju te podsjeća da će se ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Vlade u reagiranju napominje kako “ni jedna dosadašnja hrvatska vlada nikada prije nije osigurala više novca u tu svrhu te dodaje kako pitanju djece oboljelih od teških ili rijetkih bolesti Vlada posvećuje najveću pažnju i pristupa odgovorno, pravodobno i angažirano na različite načine i na svim razinama.

Naprotiv, kako se navodi, Vlada i Ministarstvo zdravstva mobilizirani su na svim razinama kako bi se djeci oboljelih od teških ili rijetkih bolesti omogućilo kvalitetno liječenje te dostupnost skupocjenih lijekova.

Služba podsjeća da su financijska sredstva za lijekove osigurana na posebnim pozicijama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Ove godine za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna

“U Hrvatskoj je 2005. uspostavljen Fond za posebno skupe lijekove kako bi se osigurala dostupnost tih lijekova,” stoji u reagiranju te se dodaje kako su od tada do danas sredstva za financiranje posebno skupih lijekova višestruko povećana.

Tako je, ističe Vlada, u 2015. bilo osigurano oko 747,4 milijuna kuna, u 2016. oko 933,5 milijuna kuna, a u 2017. oko 1,15 milijarde kuna.

Taj iznos se kontinuirano povećava te se procjenjuje da će u 2018. godini HZZO za posebno skupe lijekove izdvojiti oko 1,3 milijarde kuna, što je, naglašava se, povećanje od oko 85 posto u odnosu na 2015.

O visini tih sredstava dovoljno govori činjenica da taj iznos premašuje jedan posto državnog proračuna, napominje Služba za odnose s javnošću.

Naglašava kako se posebna pažnja posvećuje liječenju djece oboljele od rijetkih i teških bolesti, pa se, kako navodi, na Popisu posebno skupih lijekova HZZO-a Zavoda nalaze brojni skupi i inovativni lijekovi namijenjeni liječenju djece.

Ističe kako je liječenje onkoloških bolesti kod djece za Vladu na vrhu prioriteta, što se, tvrdi, najbolje pokazalo na primjeru lijeka Dinutuximab beta za liječenje neuroblastoma, u trenutku kada lijek još nije bio službeno dostupan na hrvatskom tržištu, niti je tvrtka podnijela zahtjev za stavljanje na listu lijekova HZZO-a.

Osim toga, Klinici za dječje bolesti Zagreb osigurana su dodatna sredstava u iznosu do 14 milijuna kuna, s tim da su sredstva za liječenje osigurana iz državnog proračuna i u 2018. godini, napominje Služba.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Davosu 2018. održao radni sastanak s predsjednikom švicarske farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. Christophom Franzom te ispitao mogućnost uključivanja pacijenata iz Hrvatske u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije”, podsjeća Služba.

Slijedom tih dogovora Ministarstvo zdravstva je, kako se navodi, nakon provedene procedure odobrilo kliničko ispitivanja za pacijente koji boluju od spinalne mišićne atrofije tip II i III u dobi od 2 do 25 godina.

Uz to, lijek Spinraza (nusinersen) 24. travnja 2018. uvršten je na Osnovnu listu lijekova Zavoda za liječenje spinalne mišićne atrofije tipa I, II i III čime je osiguranicima omogućeno dobivanje lijeka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, za što su također osigurana potrebna financijska sredstva u 2018. i 2019. godini, podsjeća Služba za odnose s javnošću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari