Pratite nas

Pregled

CN Traveller uvrstio Hrvatsku među sedam europskih zemalja za najbolji odmor uz plaže

Objavljeno

na

Jedan od utjecajnijih globalnih magazina za turistička putovanja, Conde Nast (CN) Traveller uvrstio je ove godine Hrvatsku među sedam europskih zemalja za najbolji odmor uz plaže, preporučujući turistima istraživanje i posjetu plažama na udaljenijim hrvatskim otocima.

U članku na svom portalu CN Traveller ističe da je Europa “blagoslovljena nekim od najsenzacionalnijih svjetskih obala” te da se “malo tropskih rajeva može natjecati s magnetskom kulturom, poviješću, gastronomijom i zabavom europskih ‘enklava’ na moru”.

Također, izdvaja zemlje u Europi u kojima se to, kako smatra, najbolje može iskusiti, a turistima preporuča i plaže u tim zemljama – Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Portugalu, Grčkoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Za Hrvatsku napominje, iako se nautičari i ‘jahtaši’ svakog ljeta na dalmatinskoj obali u potrazi za noćnom zabavom na plažama upućuju ponajviše na otoke Pag i Hvar, da bi ipak za otkrivanje najboljih plaža na trebalo otploviti dalje od obale.

“Drevni primorski gradovi Zadar, Split i Dubrovnik imaju vrlo lijepe, ali prilično zauzete i napučene plaže, no ti su gradovi vrata za hrvatske tajne otoke”, kažu iz Condea, navodeći pritom da se za samo sat vožnje trajektom iz Dubrovnika dolazi do osamljene plaže Sunj na otoku Lopudu.

Vrijednim za posjetu preporučuju i najudaljeniji otok Vis, gdje se nalazi, kako kažu, spektakularna plaža Stiniva, nedavno proglašena najboljom u Europi, uz napomenu da se do Visa dolazi za samo tri sata trajektom iz Splita. Ističu i da nikako ne bi trebalo zaobići izvanrednu plažu Zlatni rat u Bolu na otoku Braču.

Od ostalih šest europskih zemalja za najbolji odmor uz plaže, u Francuskoj tako primjerice izdvajaju plaže uz obale Atlantskog oceana, na Francuskoj rivijeri i Korzici, u Španjolskoj plaže u Kataloniji, na Ibizi, Mallorci i Kanarimama, a u Italiji na Sardiniji i Siciliji te u blizinama Kalabrije i Toskane i druge.

U Portugalu preporučuju odmor uz plaže Algarve, na zapadnoj obali zemlji i otocima Azori te Cape Verde, u Grčkoj na brojnim otocima poput Mykonosa, Milosa, Krete i drugih, a u Crnoj Gori plaže na Svetom Stefanu i Budvi uz obvezan posjet bokotorskom zaljevu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sanaderu danas dvije presude

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na zagrebačkom Županijskom sudu danas će biti objavljene dvije presude bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu – za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud te za prodaju jeftine struje Diokiju u čemu optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupocijskih postupaka.

Oba postupka vodila je ista sutkinja Jasna Galešić koja će presudu u tzv. aferi Hypo objaviti u 13, a presudu u slučaju HEP-Dioki u 14 sati.

Milijunska provizija u vrijeme Domovinskg rata

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter.

“Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter”, rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo, pak, smatra suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.

Jeftina struja Diokiju

U drugom slučaju tzv. HEP-Dioki uz bivšeg premijera i Ježića na Uskok je teretio i bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka koji je u međuvremenu preminuo. Kako Mravka za života Sanaderovi odvjetnici nisu uspjeli ispiti, a on je u iskazu tužiteljstvu teretio bivšeg premijera, obrana je ustraju u tvrdnji da postupak treba obustaviti.

Još u ožujku, nakon potvrđivanja optužnice koju je tužiteljstvo moralo doraditi, Sanaderovi odvjetnici isticali su da Mravkov istražni iskaz ne može biti temelj za osuđujuću presudu. To su ponovili i u završnom govoru ističući da protiv Sanadera ne postoji ni jedan materijalni dokaz.

U ovom slučaju Sanader je još 2012. optužen da je Mravka poticao da Ježićevoj tvrtki isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.

Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je prvi put potvrdio još u rujnu 2013. Gotovo ista optužnica i ranije je bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.

Sanader nepravomoćno presuđen samo u slučaju Planinska

Od niza korupcijskih postupaka Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna ‘provizije’ nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio ‘pokajnik’ Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.

Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.

Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada li Hrvatskom Žikina dinastija?

Objavljeno

na

Objavio

U PODCASTU VELEBIT razgovor s Draženom Stjepandićem koji je napravio monodramu prema tekstovima kolumni Zvonimira Hodaka. Pogledajte i ulomke iz predstave ‘Žikina dinastija u lijevoj našoj’ u izvedbi dramaturga, redatelja i glumca Dražena Stjepandića.

Imaju li desničari smisao za humor?  Zašto Žikina dinastija? Koja je razlika između antifašista i Žikine dinastije?

Vlada li Hrvatskom Žikina dinastija?
Jesu li Hrvatsku napali radnici Heinekena s petokrakam na čelu?
Hoće li Ministrastvo kulture financirati predstavu s desnim predznakom?
Hoće li Dražen Stjepandić, autor predstave, postati desni Oliver Frljić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari