Connect with us

Politika

Ćosić: Mi danas nemamo Izborni zakon po kojemu se mogu provesti zakoniti izbori u BiH

Objavljeno

-

Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, u srijedu 16. veljače bio je gost emisije „U mreži politike“ koja je emitirana u programu zagrebačke televizije „Mreža TV“. Tema emisije bila je politička situacija u Bosni i Hercegovini u svjetlu pregovora o reformi Izbornog zakona BiH, a urednika i voditelja emisije Miljenka Milanovića posebno je zanimalo nalazi li se Bosna i Hercegovina u najdubljoj političkoj krizi još od 1995. i potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog ugovora.

Predsjednik Ćosić je kazao da trenutačna politička situacija doista podsjeća na događaje s konca prošloga stoljeća, ali je mišljenja da nije dobro povlačiti paralele u tom pogledu jer je rasplet krize iz 90-ih godina bio tragičan.

„Mislim da danas krvavi rat ne prijeti Bosni i Hercegovini, odnosno da su danas puno drugačije okolnosti unatoč sličnosti političkih kriza u BiH. Na koncu, sve su krize na neki način slične, ali mislim da nitko ne priželjkuje takav rasplet te da nitko nema taj ratni krizni potencijal kojim bi prijetio svojim suparnicima ili političkim neistomišljenicima. Prema tome, takav rasplet krize nije realno očekivati“, rekao je predsjednik Ćosić.

On pojašnjava da je Bosna i Hercegovina sazdana od tri segmenta odnosno tri konstitutivna naroda, a politička kriza je rezultat toga što jedan narod (bošnjački narod, op.a.) želi dominirati u BiH odnosno u Federaciji BiH. To je, prema mišljenju predsjednika Ćosića, uzrok svih političkih kriza u BIH.

„Ta ‘matematička većina’ na neki način potiče u političarima potrebu da se ta većina eksploatira na takav način da se ovlada prostorom na kojem se živi. Međutim, zaboravlja se da tu žive oni koji su matematički malobrojniji, ali su isto tako ustavno ravnopravni – u praksi naravno ne. Oni neće dopustiti dominaciju drugima kao što Bošnjaci nisu dopustili srpsku dominaciju 90-ih godina kada su se pozivali na svoju većinu. Tako danas ni Hrvati ni Srbi neće dopustiti dominaciju brojnijih Bošnjaka, tim više što su ta tri identiteta još dublje podijeljena nakon rata“, kazao je predsjednik Ćosić.

Ćosić, koji je i dopredsjednik HDZ-a BiH kazao je da bi BiH već danas popucala po šavovima da nije vanjskih autoriteta u vidu predstavnika međunarodne zajednice.

„BiH funkcionira isključivo kao međunarodna zadanost“, istaknuo je Ćosić napomenuvši da je vrhovni autoritet u BiH, i izvršni i zakonodavni, Ured visokog predstavnika, koji može mijenjati što god poželi te smjenjivati dužnosnike. On dodaje da takva pojava nije nimalo dobra jer se BiH pretvara u protektorat, a visoki predstavnik opstaje isključivo na sukobu unutarnjih politika jer ga jedni žele, a drugi ne žele.

Odgovarajući na pitanje voditelja o mogućem preustroju Bosne i Hercegovine kako bi ona postala održiva zemlja, predsjednik Ćosić podsjeća ne prijedlog tadašnje Kontaktne skupine Europske zajednice o ustroju BiH kao unije triju republika koji je potpisao i Alija Izetbegović.

„Na tom tragu treba tražiti rješenje jer samo ono jamči opstanak BiH kao samoodržive zemlje jer ona neće biti pod međunarodnim protektoratom. Drugim riječima, narodi u BiH moraju iznaći unutarnje rješenje tj. moraju naći društveni dogovor te stvoriti novi ustav“, rekao je predsjednik Ćosić pojasnivši da se na bazi tog novog dogovora mora zajamčiti stvarna ravnopravnost konstitutivnih naroda koju će prihvatiti sve politike, jer kada se takva stvarnost prihvati onda nema razloga za konflikte.

Predsjednik Vlade ŽZH pojašnjava da konstitutivnost naroda znači ravnopravnost, ali da se ta ravnopravnost operacionalizira na način da jedan narod bira predstavnike u politička tijela koja su namijenjena predstavljanju naroda.

„Legitimni predstavnik je neka vrsta pleonazma, dovoljno je reći samo predstavnik. Mi nemamo predstavnike. Ako je predstavnik, onda se podrazumijeva da je on i legitiman. Mi imao nametnute predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda“, rekao je predsjednik Ćosić te povukao paralelu između člana Predsjedništva BIH Željka Komšića i Sejde Bajramovića koji je bio nametnuti predstavnik Kosova od strane Slobodana Miloševića.

Predsjednik Ćosić pojašnjava da je problem u BiH nastao i zbog različitih tumačenja Daytonskog sporazuma od strane nekih pojedinaca i političkih centara kako član Predsjedništva BiH ne treba biti predstavnik naroda nego pripadnik.

„Izmislili su formulaciju da je on ‘iz reda hrvatskog naroda’, ili bošnjačkog. To nigdje ne postoji ni u Ustavu ni u zakonu; nikakvi se redovi ne spominju“, rekao je Ćosić istaknuvši da je potpuno besmisleno tročlano Predsjedništvo BiH ako članovi tog kolektivnog tijela nisu predstavnici triju konstitutivnih naroda.

Upitan je li realno da se do 5. svibnja, do kada bi trebali biti raspisani Opći izbori u BiH, postigne dogovor o izmjeni Izbornog zakona u BiH, Ćosić kaže da po onome kako sada stvari stoje to nije realno.

„Treba znati da je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić jasno potvrdio da je konstitutivnost naroda krovni ustavni princip i da svi drugi principi i tumačenja moraju biti u skladu s tim principom. Nemoguće je provesti izbore ako izborna pravila ne osiguravaju taj princip, ako ne jamče da će konstitutivni narodi izabrati svoje predstavnike“, rekao je predsjednik Ćosić dodajući da mi danas nemamo Izborni zakon po kojemu se mogu provesti zakoniti izori u BiH.

-Mi smo ona strana koja zagovara održavanje izbora i nemamo ni jedan razlog bojkotirati izbore. Međutim, kažemo da sada ne postoje uvjeti za održavanje izbora te da je potrebno ispuniti te preduvjete; prije svega izmjenu Izbornog zakona, da bi izbori uopće bili legitimni. Nećemo bojkotirati legitimne izbore, naravno, rekao je predsjednik Ćosić obrazlažući da međunarodna zajednica ima mogućnosti odgoditi izbore za nekoliko mjeseci kako bi se mogli nastaviti pregovori oko reformi izbornog zakonodavstva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari