Pratite nas

BiH

ČOVIĆ: Ako se uspijemo dogovoriti oko formiranja Vlade FBiH imat ćemo i novi Izborni zakon

Objavljeno

na

Danas je u Mostaru održana sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, a novinarima se nakon sjednice obratio predsjednik  krovnog političkog tijela Hrvata u BiH, Dragan Čović, javlja reporter Hrvatskog Medijskog Servisa.

On je istaknuo kako se na današnjoj sjednici govorilo o političkoj situaciji u BiH s posebnim naglaskom na formiranje vlasti u BiH. Razgovaralo se i o lokalnim izborima 2020. godine, a dogovarao se zajednički nastup stranaka HNS-a u nacionalno izmješanim općinama. Čović se osvrnuo i na formiranje Vlade Federacije BiH kazavši da se ide u ukidanje neustavnih ministarstava najavivši i neka nova, poput onoga koje bi se bavilo pitanjem demografije. Istaknuo je da ekspertni timovi HDZ-a BiH i SDA rade na reformi izbornog zakonodavstva BiH kako bi se ispoštovale presude međunarodnih i domaćih sudova, a da se istovremeno Hrvatima zajamči pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika.

“Razgovarali smo o formiranju vlasti i izmjenama Izbornog zakona BiH koje smo intenzivirali ovih dana. Kroz posebnu točku raspravljali smo i o lokalnim izborima 2020. godine koji će se održati za 10 mjeseci. Govorili smo o tome da HNS ide zajedno na te izbore, ili barem u onim sredinama gdje su Hrvati brojčano izloženi”, rekao je Čović.

” Nekome očito u interesu prepucavati se”

Upitan da razjasni je li u Predsjedništvu BiH usvojen Program reformi ili ANP, oko čega se vrše različita medijska prepucavanja, Čović je kazao da je nekima očito uvijek u interesu prepucavati se te izrazio nadu da takvi događaju neće utjecati na provedbu dogovora koji su postignuti.

“Nadam se da će sutra Povjerenstvo za imenovanje Vijeća ministara imenovati Zorana Tegeltiju za predsjedatelja Vijeća ministara BiH nakon čega će uslijediti proces usuglašavanja imena ministara i zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH. Vraćam se na optimizam iz prethodnog vremena te se nadam da ćemo taj proces završiti do 15. ili 20. prosinca”, istaknuo je Čović dodajući da se koriste spinovi o tome da je netko dobio ili izgubio navodeći da dogovorom u Predsjedništvu BiH nema ni pobjednika ni gubitnika.

“Dogovor je da tog dokumenta nema u javnosti niti u međusobnoj komunikaciji institucija sve dok se ne formira novo Vijeće ministara, a tako i piše u jednom od zaključaka”, napomenuo je Čović.

Je li ANP ili nije ANP?

Ogovarajući na novinarsko pitanje o tome je li BiH u MAP-u, ili nije, s obzirom na oprečna tumačenja drugog bošnjačkog člana Željka Komšića i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Čović je postavio protupitanje kazavši “a što ako jeste i što ako nije”.

“Mi se nalazimo u poziciji da se moramo boriti za svoje mjesto na euroatlantskom putu. Bio sam uvjeren da ćemo u 5. ili 6. mjesecu dobiti kandidatski status za članstvo u EU i aktivirati MAP. Zato sam sada ponovno uvjeren da će BiH ‘biti na stolu’ za kandidatski status za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om, zajedno sa Albanijom i S. Makedonijom.”, rekao je Čović.

Predsjednik HNS-a je istaknuo da će o daljnjem integriranju u NATO savez odlučivati institucije BiH naglasivši da hrvatska strana nema nikakve rezerve prema atlantskim integracijama, za razliku od srpske strane, što će se morati uvažavati.

Odgovarajući na pitanje jesu li poznata imena hrvatskih ministara i zamjenika ministara u novom Vijeću ministara Čović je kazao da će imena biti spremna kada Tegeltija sazove konzultacije na kojima će se dogovarati kadrovska rješenja.

HNS-u tri ministarske i tri zamjeničke pozicije u VM

“Dobro je da se mediji bave kadroviranjem uime HDZ-a. Imat ćemo tri ministarska mjesta; financije, civilne poslove  i pravdu te tri zamjenika ministara; vanjski poslovi, vanjska trgovina i obrana. HDZ će se držati svojih dosadašnjih načela kroz spoj iskusnih ljudi i mladosti te spolne i regionalne zastupljenosti. Čeka nas i imenovanje od približno 30 agencija na razini Vijeća ministara  čiji je utjecaj važniji i od nekih ministarstava”, rekao je Čović.

Komentirajući proces pregovora oko nove Vlade Federacije BiH i izmjenu Izbornog zakona BiH kao uvjet HDZ-a za formiranje iste Čović je kazao da se, zajedno sa SDA traže rješenja za Predsjedništvo BiH, Domove naroda i Grad Mostar kroz zajednički paket.

“Tko god to nazove blokadom kazat ću da nema nikakve veze s blokadama. Mi tražimo partnere isto onako kako smo ih tražili 13 mjeseci možemo li se razumjeti oko jednog dijela puta ka NATO savezu pa smo ga nazvali različitim imenima. Zamislite koliko je za Hrvate prevažno da do 2022. godine imamo izmijenjen izborni zakon i da nam više nitko ne može birati političke predstavnike, i kroz Predsjedništvo i kroz državni i federalni dom naroda”, istaknuo je Čović.

O izmjenama Izbornog zakona i rearganizaciji Vlade FBiH

Dodaje da su HDZ BiH i SDA otvorili paralelan proces reorganizacije Vlade Federacije BiH.

“Nadam se da ćemo kroz sljedećih mjesec dana doći do usuglašenog stava, jer je želja da to učinimo prije formiranja Vlade, kako bi iz Vlade FBiH nestala neustavna ministarstva, a došla neka druga koja su u ovom trenutku potrebnija i značajnija, primjerice ministarstvo mladih, obitelji i demografije”, kaže Čović.

Pojasnio je da ekspertni timovi iz SDA i HDZ-a rade na cjelovitoj reformi.

“Ako se usuglasimo i napravimo novu Vladu FBiH mislim da ćemo tada imati i Izborni zakon. Nema razloga da spominjemo blokade ili neblokade, ono što mi je danas bitno da Vlada FBiH radi za razliku od Vijeća ministara. Bitno je otkloniti međusobna nepovjerenja i postići dogovor za uspostavu vlasti u BiH”, rekao je Čović.

Odgovarajući na pitanje kako Hrvati gledaju na današnji Dan državnosti BiH Čović je kazao da ga čestita onima koji slave kazavši da bi bio sretan kada bi postojao zakon o blagdanima u BiH kako ne bi bilo nagađanja.

“Mi nismo izuzetak; vidite koliko se ljudi u našem okruženju nadmudruju, a nemaju probleme koje mi imamo i ne mogu odrediti neke datume. Kada ćemo doći do te razine da uspostavimo jedan takav režim unutar našeg dogovaranja pa da ubuduće zajednički obilježavamo sve blagdane vidjet ćemo. Volio bih da upravo na tragu današnjeg dana izgradimo takvu BiH gdje se hrvatski narod neće osjećati majoriziranim i da nitko u njegovo ime ne može birati. Referendumsko pitanje kaže da su Hrvati, Srbi i Bošnjaci jednakopravni i volio bih da svi u BiH to prepoznaju kao osnovu njenog funkcioniranja”, rekao je Čović, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

BiH zbog unutarnjih svađa ostaje bez 165 milijuna hitne pomoći MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina u travnju neće dobiti 165 milijuna eura brze pomoći Međunarodnog momentarnog fonda (MMF) jer se u toj zemlji ne mogu dogovoriti kako taj novac podijeliti, potvrdio je voditelj ureda MMF-a u Sarajevu Andrew Jewell.

“Vlasti se i dalje ne mogu dogovoriti kako podijeliti novac. Mi smo im rekli da bez dogovora ne može uslijediti odobravanje sredstava”, kazao je Jewell kako ga u četvrtak citiraju banjolučke “Nezavisne novine”.

Po njegovim riječima, u srijedu navečer je istekao posljednji rok do kojega su se vlasti u BiH morale usuglasiti kako podijeliti novac da bi Izvršni odbor MMF-a, na svojoj sjednici zakazanoj za 14. travnja, mogao donijeti službenu odluku o dodjeli. Taj novac trebao je poslužiti kao pomoć namijenjena prije svega borbi s posljedicama pandemije izazvane koronavirusom.

Gospodarstvo u BiH kao i u drugim državama suočava se s ogromnim problemima i financijskim gubicima zbog blokada koje je donijela pandemija i koji se mjere stotinama milijuna eura pa joj je nužna financijska potpora iz inozemstva da bi preživjela sadašnje krizno razdoblje.

MMF je prvi ponudio konkretnu potporu kroz svoje instrumente za brzo financiranje, uz procjenu kako bi ukupan iznos te pomoći mogao biti najmanje 165 milijuna eura, no ona bi mogla biti i dvostruko veća, odnosno iznositi 330 milijuna, ukoliko Izvršni odbor ocijeni da su ispunjeni potrebni kriteriji.

Kako sada stvari stoje BiH neće dobiti niti jedan od tih iznosa u travnju, a Jewell je kazao kako je neizvjesno kada će zemlja ponovo doći na red za raspravu na Izvršnom odboru zbog njegova prenatrpanog rasporeda.

Novcem koji bi odobrio MMF zapravo uopće ne bi raspolagala BiH kao država nego bi se on podijelio među entitetima, navjerojatnije u omjeru 60 posto za Federaciju BiH i 40 posto za Republiku Srpsku.

Problem je nastao zbog toga što u Federaciji nije bilo moguće usuglasiti o tome kako će se taj novac dijeliti po županijama, a u pozadini je ponovo etnička podjela odnosno pitanje koliko će dobiti županije s hrvatskom, a koliko one s bošnjačkom većinom.

“Mora se dogovoriti raspodjela koja će pružiti pomoć svim razinama vlasti, jer je koronavirus pošast koja je ušla u sve općine i nitko ne može imati neke prioritete. Nije ovo aranžman koji s MMF-om imamo u redovitim okolnostima, ovo je hitna pomoć, a ona je potrebna svima i svakoj županiji u FBiH i svakoj općini u RS”, izjavio je ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda potvrdivši kako će čvrsto inzistirati na ovom stajalištu. (Hina)

Čović: Kanton Sarajevo dobije novca kao šest drugih županija, to je neprihvatljivo i nedopustivo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U FBiH povećanja mirovina neće biti u ovom mjesecu

Objavljeno

na

Objavio

Umirovljenici koji su korisnici Zavoda MIO FBiH idući mjesec neće dobiti uvećane mirovine, kao što je to bila praksa posljednje dvije godine. Iako se Zakonom o MIO, koji je u FBiH na snazi od ožujka 2018., predviđa usklađivanje mirovina 15. travnja svake godine na temelju dvaju parametara – realnog rasta BDP-a te indeksa potrošačkih cijena, ovog mjeseca, kako sada stvari stoje, do toga neće doći, piše u četvrtak Večernji List BiH.

U prijedlogu zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica prouzročenih pandemijom koronavirusa, koji je usvojila Vlada FBiH, definiran je i članak koji se odnosi na uvećanja, odnosno usklađivanja primanja.

Spomenutim člankom stavlja se moratorij na povećanja, odnosno usklađivanja, između ostaloga, i mirovina sve dok su na snazi izvanredne mjere izazvane pandemijom koronavirusa. Iz čega proizlazi zaključak da će umirovljenici, ako se prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica prouzročenih pandemijom koronavirusa u obliku u kojem je usvojen na Vladi ne bude mijenjao amandmanima na sjednici Zastupničkoga doma Parlamenta FBiH, na povećanje mirovina još sačekati. Budući da je moratorij privremen, a Zakon o MIO nalaže usklađivanje mirovina, neminovno je da će do povećanja doći, ali ne zna se kada.

Prema riječima našeg izvora iz Vlade FBiH, usklađivanje mirovina moglo bi se vršiti u srpnju. “Usklađivanje mirovina može se provesti i u sedmom mjesecu, ako do tada prestanu mjere koje su na snazi zbog koronavirusa. Važno je naglasiti da se usklađivanje radi za cijelu godinu. Tako bi u tom slučaju umirovljenici, prilikom isplate mirovina u kolovozu, dobili razliku za prvih sedam mjeseci, kao što im je dosadašnjih godina u svibnju isplaćivana razlika za prva četiri mjeseca”, piše Večernji List pozivajući se na svoje izvore.

Podsjeća kako je prije usklađivanja potrebno utvrditi postotak rasta. Točan iznos, odnosno postotak za koji će mirovine biti uvećane, bit će poznat kada Federalni zavod za statistiku objavi službene podatke o kretanju BDP-a i potrošačkih cijena, a predviđanja su da će povećanje iznositi oko 3,5 posto.

Za toliki postotak mirovine u Federaciji BiH uvećane su posljednje dvije godine te je za očekivati da će tako biti i ove. Ako UO Zavoda za MIO, na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku, usvoji odluku o povećanju od 3,5 posto, to će značiti da će ubuduće minimalna mirovina u FBiH biti 384 KM, a zajamčena 482,17 maraka. Povećanje će opet najviše osjetiti oni s velikim mirovinama. Tako će umirovljenik koji prima 2000 KM ubuduće imati 2070 KM. Sukladno zakonu, najviše mirovine, koje u Federaciji BiH iznose 2174,48 KM, neće rasti. Kako navode iz Zavoda MIO, takvih je više od 600, od ukupno 422.343 umirovljenika.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari