Pratite nas

BiH

Čović: Dogovorili smo s RH stalni protok robe i uključenost BiH u sve fondove EU

Objavljeno

na

Dogovorili smo s vlastima Republike Hrvatske centraliziran vid komunikacije oko osiguranja stalnih koridora, ali i sve drugo kada je pitanju razmjena roba, dotok pomoći i potrebe gospodarstva, kako niti jednog trenutka ne bismo bili odsječeni, izjavio je za Fenu predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

On je jučer u Zagrebu imao susrete s predsjednicima Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Andrejom Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem, kojima je izrazio solidarnost zbog nedavnog potresa u Zagrebu, ali prvenstveno razgovarao o suradnji u razdoblju pandemije koronavirusa.

-Ta suradnja je strateška stvar koju je trebalo dogovoriti kako nam se ne bi dogodilo da s pooštravanjem mjera zaštite u narednih desetak dana u smislu kretanja, imamo bilo kakve probleme. Mislim da smo uspostaviti odličnu komunikaciju koja će funkcionirati 24 sata dnevno, – kazao je dr. Čović u telefonskom intervjuu za Fenu iz svog doma u Mostaru, gdje je otišao odmah nakon povratka iz Zagreba, a kako bi i sam radeći od kuće, pokazao društvenu odgovornost i poštivanje preporuka zdravstvenih institucija.

Govoreći o razgovorima koje je imao s dužnosnicima RH, dr. Čović kaže da je sretan što je premijer Plenković prihvatio da BiH bude uključena u svih desetak fondova koji se uspostavljaju na razini EU, a gdje će biti i sve druge zemlje naše regije.

-Mi nismo u statusu kandidata i pregovora i mogli smo ostati skroz izvan te pomoći. Međutim, obećana je potpuno naša uključenost u sve fondove koji se odnose i na zdravstvo i na gospodarstvo, što je značajno, jer će se sve više morati razmišljati o gospodarskim i socijalnim mjerama dok se struka bavi zdravstvom.

Mislim da struci treba prepustiti da što više koordinira stvari oko koronavirusa, a da im mi s druge strane logistički pomognemo. Sva pomoć mora biti koordinirana i pravično dijeljena po potrebama kako bi sve naše zdravstvene ustanove bile spremne. S te strane smo stavljeni u prioritete Republike Hrvatske.

Posebno razumijevanje i potporu smo tražili za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar i bolnicu u Orašju, koje je pogranični grad i jedan značajan broj naših ljudi je bio vezan za vinkovačku, županjsku ili osječku bolnicu i tu nam je važno da i u ovom vremenu zatvorenih granica imamo određenu fleksibilnost – istaknuo je dr. Čović.

Pojavio se, kaže, i problem u Republici Srpskoj, gdje mnogi povratnici imaju zdravstveno osiguranje regulirano u RH. Dogovoreno je da se to u najvećoj mjeri riješi s vlastima u Banja Luci, a da oni koji moraju ipak odgovarajuću skrb dobiju u Hrvatskoj.

U ovom trenutku je važno, naglašava dr. Čović da gospodarske mjere i prioriteti unutar BiH budu jasno definirani, kako bi, kad sve ovo prođe, gospodarstvo podigli na noge. Također je značajno da osnovne životne namirnice, bez obzira na imovno stanje ljudi, budu dostupne svima. Međutim, i mi unutar BiH moramo motivirati naše ljude da ožive poljoprivrednu proizvodnju te je stoga dr. Čović pozvao eksperte da se uključe kako bismo i sami mogli što više proizvoditi.

-Ja sam izuzetno zadovoljan načinom kako pojedine razine, kada su u pitanju krizni stožeri, dogovaraju komunikaciju s okruženjem. Na početku je bilo nerazumijevanja zbog podijeljenih ustavnih nadležnosti, ali to je bilo i za očekivati. Naravno, nismo svi ravnomjerno podijelili ovaj teret aktivnosti i odgovornosti i sad je vrijeme da se to izbalansira – kaže dr. Čović.

Dodaje da ključne institucije, a to su policijske službe, zdravstvo, vojska, moraju imati jedan poseban status u ovom vremenu i to mora biti prepoznato i kroz odluke koje se donose.

-Trebat će nam rebalansi proračuna i zato je moje nastojanje bilo da što prije dobijemo i državni proračun, bez obzira na naša politička nadmudrivanja. Samo nam to omogućava da mi odmah raspišemo natječaj za veći broj novih graničnih policajaca, jer to znači da ćemo te ljude tek za godinu dana imati na terenu, a trebaju nam – naglašava dr. Čović.

Kada je u pitanju gospodarstvo, ovo je, kaže, jedna velika šansa, a ne samo opasnost i iskušenje.

-Vjerujem da danas ima toliko poduzetnih ljudi koji imaju kreativnosti i ideje i koji mogu preuzeti mnoge poslove o kojima do jučer nisu razmišljali, od proizvodnje zaštitnih odijela do svega drugog što je sada potrebno BiH. Zašto davati novac nekome vani ako možemo novac iz proračuna usmjeriti na nabavu tih proizvoda od domaćih tvrtki – kaže dr. Čović.

Naglašava da je ova godina zbrinuta kada je u pitanju opskrba BiH osnovnim životnim namirnicama i proizvodima i da nema razloga za paniku.

-Sve ovo što radimo i kolega Dodik u Beogradu, ja u Zagrebu, kolega Izetbegović u komunikaciji s nekim trećim i svi drugi, dat će rezultate i mislim da naši proizvođači osnovnih namirnica imaju u svojim planovima dovoljno za bh. populaciju pa i za znatno veći broj ljudi od onog kojeg mi imamo danas u BiH.

Slično je i s higijenskim potrepštinama i potrebno nam je samo malo mudrije, ali transparentno upravljanje financijama, kako bismo u narednih desetak dana imali sve pod kontrolom. Gospodarstvo će se morati prilagoditi ambijentu i biti uz naše građane, ali kada sve ovo prođe bit će to jedna osnova za bolji početak – zaključuje dr. Dragan Čović u razgovoru za Fenu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan i Mladenko Marijanović napustili P.E.N. Centar u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Nakon šestorice sada već bivših članova P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, Dragan Marijanović i Mladenko Marijanović postupili su kao i njihove kolege te zatražili da se iz članstva P.E.N Centra BiH izbriše i njihovo ime.

”Ovim vas putom molim da izbrištete moje ime s popisa članova P.E.N. Centra u BiH, s današnjim nadnevkom iz razloga koje više ni samome sebi ne mogu i neću prešućivati a koji su, evo, zadnjih dana vidljivi svakomu tko prati ove rasprave, a koje su se od najave mise za stradale tijekom blajburških zbivanja pa do današnjeg dana pretvorile u nešto s čim P.E.N. i nema toliko veze, baš kao ni ta misa, a prostor su, uz neke dobronamjerne intelektualce, dijelom zaposjele i osobe, barem mi se tako čini, željne samopromocije.

Možda će sve biti lakše kada se, i ako se, za fašizam i antifašizam nađu neki noviji pojmovi.

Ideologiziranje će se dotad očito vrtjeti po starim matricama”, poručio je Dragan Marijanović. Istaknuo je kako P.E.N. mora preuzeti dio odgovornosti za mučnu situaciju koja je je uslijedila ”i koja će, nadam se brzo utihnuti. No, javit će se slična sljedeća, pa ćemo valjda opet proživljavati isto. Ja neću”. Podsjetimo, ranije su Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Željko Ivanković, Ivica Đikić, Milo Jukić i Mirko Marjanović zatražili su da ih se briše iz članstva P.E.N. Centra u BiH zbog njihovog priopćenja na temu Bleiburga.

Naime, članovi PEN centra BiH objavili su prosvjedno pismo povodom komemorativne mise za Bleiburg.

”Mi, doljepotpisani članovi i članice P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini, povodom europskog Dana pobjede nad fašizmom, potvrđujemo svoju odanost antifašističkim vrijednostima slobode, jednakosti i tolerancije među ljudima, koje su istovremeno i vrijednosti koje zagovara Povelja Međunarodnog P.E.N.-a. Zbog toga smatramo da je ideja da se u Sarajevu organizira komemorativna misa za fašiste i njihove simpatizere koji su nastradali u povlačenju fašističkih i nacističkih snaga prema Bleiburgu sramotna za ovaj grad i za ovu zemlju. Antifašistička pozicija koju zastupamo je bolja i humanija strana povijesti, i u to ime, iz poštovanja prema brojnim nevinim žrtvama ustaških zločina, zahtijevamo da se planirana misa otkaže”, navodi s eu pismu.

Pismo potpisuju Adisa Bašić, Aleksandra Čvorović, Amir Brka,Amira Sadiković, Andrea Lešić, Andrej Nikolaidis, Anisa Avdagić, Asmir Kujović, Bjanka Alajbegović, Damir Arsenijević, Darko Cvijetić, Elma Porobić, Elvedin Nezirović, Emina Žuna, Enver Kazaz, Ervin Mujabašić, Fadila Nura Haver, Ferida Duraković, Goran Sarić, Goran Simić, Izet Perviz, Jasmina Husanović, Jasna Šamić, Lejla Kalamujić, Ljubica Ostojić, Mirsad Sijarić, Mustafa Zvizdić, Nedžad Ibrahimović, Nidžara Ahmetašević, Predrag Finci, Sanja Šoštarić, Selvedin Avdić, Senada Kreso, Senadin Musabegović, Senka Marić, Šejla Šehabović, Tanja Miletić Oručević, Tanja Stupar Trifunović, Tarik Haverić, Vladimir Arsenić, Zlatko Dizdarević i Zvonimir Radeljković. 

Nino Raspudić: Jergoviću i drugovi, dobro došli u klub ‘fašista’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Afera ‘Respiratori’ ne može se zataškati – Ugovor u banci krunski dokaz

Objavljeno

na

Objavio

Strategiju koju je u javnost iznio Kadrija Kolić, odvjetnik kompromitiranog direktora Uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, da se najbesprizornija poslijeratna korupcijska afera “Respiratori”, povezana s predstavnicima Stranke demokratske akcije, pokuša fakturirati drugima, počeli su u javnim istupima koristiti svi njezini dužnosnici. Naime, pokušava se “krivnja” sada usmjeriti na Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH kako bi se u javnosti stvorio dojam kako je, eto, udružena kriminalna skupina morala nabaviti bilo kakve respiratore jer je to od njih traženo u vremenu krize.

Čak je Kolić u javnome istupu pokušao obmanuti javnost da je “Zavod naručio respiratore, a Fikret (Hodžić) htio ispasti faca!”. 
No, kako je za Večernjak potvrdio izvor iz državnog Tužiteljstva, ovaj pokušaj medijsko-obavještajnog spina neće imati puno utjecaja na daljnji tijek istražnog procesa jer su više nego dovoljni dokazi da se upletene u ovu pljačku javnoga novca pošalje na dulje vrijeme iza rešetaka.

Izvješće koje je uputio Zavod za javno zdravstvo FBiH bio je ustvari popis želja zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, nevažno je li to UKCS kojemu je na čelu Sebija Izetbegović ili pak SKB Mostar na čelu s Antom Kvesićem. No, ništa od toga ne dokazuje niti je bilo kakvo odobrenje za pljačku koja je uslijedila, tvrdi sugovornik.

Istodobno, dokaz koji najviše kompromitira vlasnika “Srebrene maline” Hodžića te Solaka, ali i vladine dužnosnike, a moguće i najviše političke dužnosnike, jest zapravo ugovor koji su njih dvojica potpisala, a zatim deponirala u banci kako bi se mogla prebaciti tranša od 10 milijuna maraka. No, kako se utvrdilo da Hodžićeva kompanija, inače bez ikakvih referencija, nije u stanju nabaviti respiratore koji stoje u ugovoru deponiranom u banci, napravljen je novi antidatiran ugovor s posve novim karakteristikama. Da istražna tijela nisu došla u posjed toga ugovora, gotovo bi bilo nemoguće utvrditi zloporabe. No, ovako je na široka vrata otvorena ova afera.

Još jedan detalj koji je zapeo istražiteljima za oko je činjenica kako je na dan kada je Agencija za lijekove i medicinska sredstva naknadno “Srebrenoj malini” dala odobrenje za uvoz prijepornih respiratora, njezin vlasnik Hodžić podigao 100.000 maraka. 
“Očito se radilo o mitu koji je isplaćen u ovome ‘poslu’ s respiratorima”, tvrdi naš sugovornik. Po njegovim riječima, teško je vjerovati kako je ova pljačka mogla proći bez blagoslova na najvišoj razini. U međuvremenu je ovu aferu komentirao i šef SDA Bakir Izetbegović, stranke čija je većina dužnosnika umiješana u aferu.

“Prije nekih mjesec ili dva dana panično se išlo s nabavama, dajte testove, ne pitajte koliko košta, dajte respiratore, ne pitajte koliko koštaju. Obavještajne službe moćnih zemalja hrvale su se, otimale jedna drugoj respiratore. I onda je prošao vlak svima. Napravili su jedan strašan previd. Nije se pitala struka. I otkud Fadil Novalić zna da se nije pitala struka”, rekao je Izetbegović i nastavio. 
“Događaju se pogreške, i mislim da će se sad utvrditi još pogrešaka. Bez obzira iz koje stranke dolaze kad pustite ljude da nabavljaju kako hoće i od koga hoće…”, rekao je Izetbegović, piše Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori