Pratite nas

BiH

Čović: HDZ traži šest pozicija u Vladi FBiH i to je minimum ispod kojeg nemamo o čemu razgovarati

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da će ova stranka u Vladi Federacije BiH tražiti šest ministarskih pozicija, odnosno pet hrvatskih i jednu srpsku. “HDZ-u može pripasti pet hrvatskih i jedna srpska pozicija i to je minimum ispod kojeg nemamo o čemu razgovarati. Šest pozicija, od 17 u Vladi FBiH, je minimum”, rekao je Čović novinarima u Sarajevu.

On je najavio da će o preraspodjeli ministarskih pozicija u Vladi FBiH i Vijeću ministara BiH razgovari u ponedjeljak ili utorak, 29. ili 30. prosinca, sa zamjenikom predsjednika SDA Bakirom Izetbegovićem i drugim koalicijskim partnerima.

Čović je ocijenio da ne postoje nikakve prepreke da 29. ili 30. prosinca bude konstituiran Dom naroda FBiH, ali da to ovisi od koalicije stranaka koje su dominantne u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Goraždu i Bihaću.

Lider HDZ-a je podsjetio da je u županijama s hrvatskom većinom vlast konstituirana prije 15 dana i da ne vidi nijedan razlog da to ne bude učinjeno i u drugim kantonima, bez obzira što se kao izgovor nalaze problemi u organiziranju koalicija.

“Prije nekoliko dana razgovarao sam sa Izetbegovićem i ostala je mogućnost da u ponedjeljak ili utorak imamo Dom naroda FBiH, koji bi mogao izabrati predsjednika FBiH i dva zamjenika”, rekao je Čović.

Ako se to dogodi, dodao je on, FBiH bi formalno imala barem nositelje vlasti.

“Predsjednik FBiH mogao bi odmah predložiti mandatara za sastav Vlade, a isti dan Predsjedništvo BiH ima ovlaštenje da predloži mandatara Vijeća ministara BiH, pošto ime već znamo”, kazao je Čović

Kao krajnji rok za konstituiranje vlasti na svim razinama Čović je naveo kraj siječnja naredne godine.

Čović je kao član Predsjedništva BiH rekao da europska inicijativa za revitalizaciju reformskih procesa predstavlja ohrabrenje svima da što prije formiraju vlast.

“Predsjedništvo BiH već je pripremilo okvir izjave, a dogovorili smo tko će s kim razgovarati s predstavnicima političkih stranaka. Uvjeren sam da ćemo predstavnicu EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federiku Mogherini izvijestiti da smo to u većem dijelu pripremili”, rekao je Čović.

On je ocijenio da izjava nije problem, jer je to “nekoliko rečenica obveza koje se moraju provesti”, a koje je pred BiH stavio Bruxelles

“Problem je sačiniti opći plan za 2015. godinu gdje će, osim obveza prema Bruxellesu biti obveze da ljudi koji danas idu prema granicama ostanu živjeti ovdje i da se konačno obvežemo da ćemo napraviti ekonomski projekat koji može povući BiH naprijed”, rekao je Čović.  Srna

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nova optužnica zbog terorizma i veza s tzv. Islamskom državom

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u utorak je podignulo optužnicu protiv državljanina te zemlje Amira Hasića kojega tereti za terorizam odnosno pokušaj pridruživanja terorističkoj organizaciji Islamska država (IS), potvrđeno je iz sjedišta tužiteljstva u Sarajevu.

Kako se navodi u priopćenju, Hasić (63) je optužen da je osigurao sredstva i stvorio plan za pridruživanje terorističkoj organizaciji.

Istragom je utvrđeno kako je on u studenome 2017. preko mrežne aplikacije stupio u kontakt s pripadnikom IS-a koji se nalazi u Siriji. U prepisci je izrazio želju pridružiti se teroristima i sudjelovati u oružanim sukobima u Siriji kao pripadnik tzv. Islamske države.

Njegove planove otkrile su sigurnosne agencije u BiH, a Hasić je nakon toga uhićen i od tada se nalazi u pritvoru.

U BiH su, zbog terorizma uglavnom povezanog s islamskim radikalizmom, do sada su optužene 42 osobe, od kojih su 23 osuđene na zatvorske kazne, pretežito do godinu dana zatvra i to na temelju sporazuma o priznanju krivnje.

Prema procjenama sigurnosnih agencija u BiH, barem 137 državljana te zemlje i sada je u inozemstvu i uključeno je u strukture terorističkih organizacija.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Migrantska kriza: Europa vraća u BiH 30 tisuća azilanata

Objavljeno

na

Objavio

Oko 30 tisuća “azilanata” bit će iz EU deportirano u BiH. Njihovi azili nisu prihvaćeni jer se zapadni Balkan smatra sigurnim područjem.

Većina njih je u BiH sve rasprodala prije odlaska u europske države i nema se gdje vratiti. Bit će to u jeku azilantske krize novi udar na ovu državu, osobito jer se u Bosni i Hercegovini događa velika seoba naroda, piše Jozo Pavković / Večernji list

Sve više njezinih građana je napušta, a umjesto njih dolaze stranci iz dalekih zemalja. Zbog toga nitko ne zna koliko trenutačno BiH ima stanovnika. Svakodnevno se evidentiraju odlasci, uglavnom mladih i obrazovanih. Protjeruju ih neimaština, nezaposlenost, male plaće, ali i beznađe. Uz ekonomske nevolje, kontaminirani politički ambijent također ih motivira na bijeg iz nesigurne države.

Upravo takav prostor idealan je za useljavanje stranaca. Na sumnjiv način mnogi kupuju zemlju u BiH. Arapski investitori, zaobilazeći zakon, već odavno su napravili svoja naselja. U nekim mjestima, poput Ilidže, izrazito su promijenili nacionalnu strukturu. Tragični ratovi u Siriji i Iraku pokrenuli su izbjeglički val. Zanimljivo je kako je njegova balkanska ruta naglo promijenjena.

Putovi, zbog čvrstih granica prema EU, sve više vode preko BiH. Neki će tu ostati, a neki će preko Bihaća, Čapljine ili Grahova u Hrvatsku. Nekako odjednom BiH im je postala zanimljiva, kao i mudžahedinima koji su u BiH stigli tijekom rata. I tu ostali. Podaci iz Granične policije pokazuju kako je tijekom protekle godine, u odnosu na 2016., sedam puta povećan broj ulazaka ilegalnih imigranata u BiH iz država visokog migracijskog rizika. Nitko previše i ne propituje jesu li oni putnici prolaznici ili namjernici.

Uklapaju li se oni možda u projekcije nekih stratega koji žele promijeniti nacionalnu i vjersku strukturu države? Smišljeno ili ne, ovakve promjene mogu imati nesagledive posljedice na krhko bh. društvo. Najveći broj nesretnika, koje kao žrtve trgovine ljudima i ilegalnih migracija pronalaze bh. policajci po cestama, šumama i selima u blizini granice, pojma nema gdje je došao.

Tko i kako živi u BiH, koji su njihovi problemi, uzroci i posljedice međusobnih sukoba? Ne znaju da i građani BiH, doduše legalnije i dostojanstvenije nego oni, traže put do Zapada i boljeg života. Jedan od otkrivenih migranata izjavio je kako se u BiH “dobro živi”. Najavio je kako će tu tražiti azil. Čuju li u Bruxellesu izjavu migranta, mogli bi doći na ideju da od BiH naprave trajni europski kamp za afričke i azijske izbjeglice i tako riješe svoj problem.

Tada hrvatsko pitanje, konstitutivnost naroda, Izborni zakon i europski put BiH više ne bi bili tema. Naseljavanje jednih te iseljavanje drugih mogli bi usmjeriti fokus na druge probleme, osobito na to kako se promijenjena nacionalna i vjerska slika reflektira na državu i regiju. Europa za sada ravnodušno promatra seobu naroda. Kao da je BiH dvorište Bliskog istoka, a ne europskog zapadnog Balkana.

Viktor Orban: Migranti su muslimanska invazivna sila

 

Orban: Imigracija će biti kraj Europe, neće ni shvatiti da je okupirana

 

facebook komentari

Nastavi čitati