Pratite nas

BiH

Čović: Hrvati bi doživjeli poraz u BiH da se opredijele između Bošnjaka i Srba

Objavljeno

na

Dragan Čović o europskim izborima i odnosima s Plenkovićem, zastojima u Bosni i Hercegovini i problemima oko ustroja vlasti te obavještajnim aferama

Osam mjeseci prošlo je od izbora, a BiH još nema vlast. Čak i unatoč tome čini se kako je to trajno stanje daytonske države zamrznutog konflikta – podijeljena na dva dijela u kojoj većine čine Bošnjaci i Srbi koji svakim danom jačaju dominaciju i snažnije se vezuju uz Tursku, odnosno Rusiju. Bh. Hrvati uzdaju se u europske integracije i Zagreb. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović posebno važnom smatra ulogu premijera RH Andreja Plenkovića za BiH, napose za bh. Hrvate.

Razgovarao: Zoran Krešić / Večernji list BiH

Iako je teško praviti bilo kakve procjene, kakvom za deset godina vidite Europsku uniju, BiH, Hrvatsku…?

– U pravu ste. Teško je prognozirati u ovome vremenu, pogotovo kad je turbulentno. Posebno što će biti u globalnim okvirima. Ali ja sam duboko uvjeren da će EU-a biti, da će biti sadržajniji. Apsolutno sam uvjeren da će čitav ovaj dio Europe postati dijelom EU-a. Jedino bi izvan toga kruga mogao ostati ovaj dio nekadašnjeg Sovjetskog Saveza. Pitanje je sada samo kakvi će se odnosi graditi među pojedinim zemljama.

Posebno će to biti vidljivo u Njemačkoj, a evidentno ona mijenja svoju politiku, što će se vidjeti u predstojeće dvije godine. Ali što se tiče koncepta EU-a, mislim da će on ući u jednu višu fazu. Sada je samo bitna snaga lidera. Uz to će se pojaviti jedna potpuno nova grupacija ljudi poput Andreja Plenkovića. Očekujem da će ti ljudi stvarati novi ambijent jer s druge strane imamo posve nove izazove, kao što su migrantska kretanja, koji prijete narušiti sve što smo do sada znali.

Na tome će se temelju graditi jedna jaka Europa kako bi se očuvali njezin duh i vrijednosti. Mislim da će za deset godina biti BiH, uz moje očekivanje da ćemo imati jednakopravnu poziciju hrvatskog naroda. Hrvatska će se u sljedeće dvije-tri godine vidno izvući, a to već sada pokazuju rezultati gospodarskog rasta.

Stalno se govori o novim regionalnim rješenjima. Nakon Makedonije, Crne Gore, je li red na Kosovo i BiH?

– Pitanje Kosova trebalo bi se uskoro riješiti. Bio je jedan pokušaj zamjene dvaju prostora. To, očito je, sada više nitko neće prihvatiti. Sada se, rekao bih, ulazi u završnu fazu rješavanja. Nadam se da će se nakon toga uspostaviti posve drukčiji odnosi. Kada se to dogodi, imat ćete čistu situaciju s Makedonijom i Crnom Gorom, bez obzira na određene unutarnje podjele. U Albaniji se također stvari dinamiziraju i tamo će se dogoditi promjene. Očekujem da će se nakon toga i pitanje BiH početi rješavati.

Stječe se dojam iz vaših riječi kako je na izvjestan način Hrvatima u BiH ostavljena pozicija graničara. Hoće li uspjeti izdržati i opstati do očekivanog cilja, članstva zemlje u EU i NATO?

– Mi moramo biti dio EU-a jer nam daje mogućnost da opstanemo kao narod. Mi se možemo politički izboriti za autonomnu poziciju unutar države, ali ako ne stvorimo veću kvalitetu života, mladost će nam odlaziti. Možemo mi to uljepšavati i tješiti se kako odlaze Srbi i Bošnjaci, ali, iskreno, nemamo nikakve koristi od toga. I da odgovorim na vaše pitanje. Da, naša je uloga kroz povijest bila graničarska. No, istodobno, naš pristup i inzistiranje na EU naš su snažan adut. Posebno je važna potpora hrvatskog premijera.

Ako bi BiH postala dio takvih integracija, imamo izglede snažnije graditi svoj opstanak. Ali, ipak, iznad svega ključna stvar na kojoj moramo raditi je gospodarstvo. Ako uspijemo izgraditi sustav koji je u stanju prehraniti ljude ovdje, onda ćemo uspjeti.

No, naš je najveći problem što nema države i što smo u stalnoj borbi za jednakopravnost. S druge strane, imamo utjecaje neeuropskih država, što se ne smije podcijeniti. Tu treba biti najviše svjestan i utjecaja koji pokazuje Turska prema ovome dijelu Balkana. Zatim, tu je i migrantski val koji je dio jednoga projekta kojim se Europa počinje baviti, a nije isključeno i da nama bude još snažnije isporučen.

Često se iz BiH, ali i s desnice u Hrvatskoj, osporava uloga premijera Plenkovića, a to je posebno intenzivirano nakon izbora ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić za glavnu tajnicu Vijeća Europe, da se nije dovoljno učinilo za obranu nacionalnih interesa, a napose Hrvata u BiH. Vaš komentar?

– Kad je gospođa Pejčinović Burić izabrana, odmah sam je zvao i čestitao joj, a nakon toga sam zvao i gospodina Plenkovića. Osobno mislim da je ovo najvrednija stvar nakon onoga što su napravili nogometaši u Rusiji u posljednje vrijeme. Ne može se uspoređivati euforija s nogometašima koja se stvorila kod naroda, ali to je doista te razine. Sada je izvjesno kako ne može nitko iz Hrvatske biti u visokim strukturama EU-a. To je jedan od problema.

E, sada, to stavite u kontekst male Hrvatske koja ima kompetentnu osobu za jednu takvu poziciju. On je bio ključni kandidat za predsjednika Europske komisije, sada je glavni pregovarač u EPP-u. To govori o njegovoj vrhunskoj razini.

Ne ulazim pri tome u ocjene o lokalnim političkim temama i odnosima stranaka. No, na kraju će ispasti kako premijer Plenković genijalno vodi Vladu jer ključne probleme rješava bez velikih potresa. A na kraju će imati BDP oko 4 posto. Onaj tko sve to ne zna cijeniti, ima problema sam sa sobom. U tome vidim golemu prigodu i za nas. U svakoj drugoj kombinaciji mi smo gubitnici. Mi se moramo otvarati i biti dio velikih integracija.

Zašto je vlast u BiH u blokadi?

– Činjenica je da smo i mi sami govorili da ako se ne promijeni Izborni zakon, uslijedit će kriza nesagledivih razmjera. Ali smo učinili sve da do te krize ne dođe zbog našeg utjecaja. Odmah smo se uključili iako smo razočarani načinom na koji su političari iz Sarajeva postavili pravila igre. Izabrali su dva bošnjačka člana Predsjedništva misleći da će time napraviti ogromnu štetu Hrvatima. No sada je jasno da su napravili ogromnu štetu BiH. To se, nažalost, nastavlja.

SDA je, tobože, šest mjeseci tražio partnere za vlast, čak iako im nije trebao nijedan partner jer su imali dovoljno ruku s nama i SNSD-om u Parlamentu. Zatim se nastavilo s odugovlačenjem promjene vlasti. Mislim da će se ovakvo stanje zadržati mjesec, dva, nakon čega SDA više neće moći manipulirati time. Ključna je razdjelnica trenutak kada predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić postane predsjedatelj Zastupničkog doma BiH. Automatizmom bi onda morao podnijeti ostavku na čelu Vijeća ministara.

Kako komentirate špekulacije da navodno SDA ima plan SDS-ovu Mirku Šaroviću prepustiti prvu poziciju u Vijeću ministara BiH?

– To je dio igre jer je SDA razradio vješto jedan model. Pridobio je kod Bošnjaka nekoliko stranaka koje su se predstavljale lijevima. Malo je nedostajalo da i SDP bude dio tog paketa, ali je zbog pritiska unutar stranke to propalo. To je, općenito, dio jedne bošnjačke strategije koja se nastavlja. Istodobno, u Vijeću ministara imaju potporu kroz SDS-ove kadrove, prije svega Mektića, kako bi pravili štetu SNSD-u. I ti ljudi su glasnogovornici takve SDA-ove politike.

Slično je i kod Komšića koji je rezultat jedne takve bošnjačke politike. S druge pak strane, za njih je ključna igra kako držati policijski i obavještajni sektor pod rukom. Taj je sektor danas potpuno u rukama jednog naroda, stranke, a moguće čak i jedne ili dviju osoba. Oni vjeruju da su izgubili “nadzor” nad tužiteljstvima, VSTV-om, sudovima i zbog svega toga sve ove afere proizvode kako bi skrenuli pozornost i uvijek drugog okrivljavali. Sve to radi se u cilju da se kupuje vrijeme kako bi sačuvali te pozicije.

Kada se pak pojednostavljeno sluša odgovor iz takvog Sarajeva, onda se ponavlja mantra kako se to radi da bi se “Bosna sačuvala od osovine zla Dodik – Čović”?

– To prilično vješto rade. Ta kampanja traje stalno i osobito je bila aktualna u vrijeme izbora – a cilj je spriječiti Hrvate i Srbe da izaberu svoje članove u Predsjedništvu. Tobože bi tada bilo 2:1 protiv BiH.

Je li “rezultat” još aktualan?

– Postavljam protupitanje. Je li se ikad do listopada 2018. i izbora u BiH dogodilo da sam ja, kao član Predsjedništva, kada smo imali situaciju 2:1, s kolegom preglasao Bošnjake? Odgovor je – ne. Nijednom u četiri godine. To je jedina institucija u kojoj se nije događalo nacionalno preglasavanje.

Što vam takva poruka Sarajeva govori?

– To je vrlo jasno pozicioniranje prema Hrvatima u FBiH kako bi ih se spriječilo da o bilo čemu odlučuju. Ili da pojednostavim – postaviti nas u status kulturno-umjetničkog društva.

Postavlja se pitanje kakav odgovor mogu ponuditi Hrvati, je li to treći entitet?

– Kada smo nedavno imali posjet izaslanstva SDA u HDZ-u, dobili smo izravan upit o tome. Tada sam izjavio da do takvog promišljanja može doći samo neodgovornom bošnjačkom politikom. Ona je danas više nego neodgovorna.

Naglašava se, tobože, veza između nas i predstavnika srpskog naroda, medijski brutalno i na svaki drugi način. Sjetite se samo kada sam išao u Banju Luku, kakva je to haranga bila! Bio sam i prije četiri godine i to nije bilo ni zabilježeno. Ali, nažalost, sve je to leglo na plodno tlo. Čak i u Hrvatskoj. Stvaralo se ozračje kako smo mi protiv nečega i nekoga, što nema veze s istinom. Mi održavamo korektan odnos i s predstavnicima srpske strane, gdje je pobjednik SNSD s kojim smo partneri. To isto želimo i sa SDA.

Zašto ga nemate?

– To je procjena druge strane. Nedavno smo sjedili u Sarajevu, prva tema bila je Aluminij, ali smo se dotaknuli suradnje dviju stranaka i odnosa dvaju naroda. Predložio sam da se doslovno stavi na papir sve što trebaju Hrvati mijenjati, a mi bismo stavili što mi želimo. No, do toga se ne može doći jer druga strana nađe način da se to ne dogodi.

Što je pet zahtjeva HDZ-a na kojima inzistirate?

– Vrlo jasno – potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda. To se može napraviti na tisuću načina. Ako to imamo, o svemu drugome možemo jednostavno razgovarati. A dio te jednakopravnosti jest da vas predstavljaju legitimni predstavnici u vlasti.

Što je onda sa “Sejdić – Finci” i pravima manjina?

– Ta, kao i još niz drugih presuda iz Strasbourga, da se ugraditi, pa čak i izmijeniti Ustav. No, problem je što je glavna nakana s druge strane izbaciti narod iz Ustava i stvoriti državu jednog naroda.

Hoćete li na takvo što pristati?

– To se nikada neće dogoditi. Hrvatski predstavnici nikada neće prihvatiti taj koncept koji bi značio potpunu izmjenu političkog sustava i društvenog uređenja.

A što ako bi ipak došlo do izmjene Ustava, što tražite?

– Ako se netko želi poigravati brojnošću kako bi ostvario dominaciju, onda se vraćamo na prijedlog po kojemu će u BiH biti tri ili četiri federalne jedinice. Ali to je, prije svega, posljedica politike koja se vodi iz Sarajeva. Možda će netko reći da pretjerujem, ali u jednu takvu politiku uloženo je više stotina milijuna eura, od medija, lobističkog djelovanja, izgradnje raznih mreža koje to pokrivaju.

Daje li to onda za pravo Hrvatima da grade paralelne službe, uključivo i paraobavještajni sektor?

– SDA, a time i bošnjački narod, danas ima potpuno paralelan sustav kada je u pitanju policijska i obavještajna struktura. To nije tajna. Tako djeluju, rade. Srpski narod ima nešto slično, ali njima nijenužan takav oblik organiziranja jer imaju entitet kroz koji mogu sve osigurati.

Kada smo ovih dana razgovarali o imenovanju ravnatelja Federalne uprave policije, jer je cijela natječajna procedura okončana, vrlo jasno nam je kazano da to Hrvati nikada neće dobiti. Rečeno nam je da nam se to “ne smije dati”. Policijska i reforma obavještajnog sektora u BiH nikada nije okončana tako da sva tri naroda imaju utjecaj, kao što je bilo s vojskom i drugim institucijama.

Stječe se dojam da je upravo ovaj paraobavještajni sustav vrlo vješt s manipuliranjem i obmanama, pa čak i dobrog dijela međunarodne zajednice?!

– Vješti jesu. Ali međunarodna zajednica, ili onaj dio koji im treba, stvari vrlo pojednostavljeno gleda. Uzmu ono što im treba…

Mislite na pitanje terorizma i sigurnosti?!

– Naravno. A ostalo im prepuste da misle kako su važni i onda se to zloporabi na mikroprostoru. Ali za nas je to preznačajno. U jednome trenutku taj parasustav mogao je podignuti kaznenu prijavu kome želi i procesuirati osobu koju želi razvlačeći je godinama…

Hoćete li inzistirati na tome da se taj parasustav dokine u BiH?

– To radimo u posljednjih deset godina. Ali nije dovoljno samo inzistirati.

To govorite zato što ne postoji parlamentarno tijelo?!

– Čak i da ga ima, moram vam reći da taj sustav nitko ne nadzire. Apsolutno nitko. Ovo nije pravna država u cjelini da bih odgovorio na ovo vaše pitanje. Da se dogodi u bilo kojoj susjednoj zemlji, znalo bi se čiji je zadatak to riješiti.

Možete li zamisliti situaciju da je američka NSA stavila pod nadzor Washington Post ili NBC?

– Naravno da ne mogu. Ali, ako je netko bio izložen medijskim napisima, obmanama, manipulacijama, onda sam to bio ja. No, nikada nisam ružne riječi rekao o bilo kojem novinaru. Smatram to jako važnim i svetinjom izgradnje demokratskog društva. Za mene je apsolutno neprihvatljivo da na bilo koji način bilo tko može ulaziti u sustav nadzora bilo kojeg novinara.

Uključujući, naravno, Večernji list. To se evidentno radi i čak se jednostavno da uklopiti u zakonske okvire. Ako govorimo o Večernjem listu, te novine nisu vjerojatno službena tema za bilo kakav nadzor. Jedan od poslova agencije jest praviti siže, analize koje se dostavljaju i predstavnicima vlasti. No, kako bi došli do detaljnih informacija, očigledno im se žuri, ne čekaju da vi nešto objavite. Čim vas stave pod nadzor, i sva komunikacijska mreža prema vama je pod nadzorom.

OSA nije opovrgnula navode gospodina Dodika da se pod nadzor stavlja deset medija, ali nijedan nije iz dominantno kruga bliskog bošnjačkoj politici. Što vam to govori?

– To je to. Nastoji se izgraditi ozračje straha te opet, rekao bih, uprijeti prstom u dva “zločesta tipa” (Čović – Dodik) kako bi se legaliziralo ovakvo ponašanje. Slično je bilo i s prisluškivanjem dužnosnika iz RH, vrbovanja selefija, afere s VSTV-om…

Što su stvarni razlozi zašto je vaša zamjenica Borjana Krišto povukla apelaciju iz Ustavnog suda o izmjeni izbornih propisa i kako komentirate identične tvrdnje dijela stranaka koje s vama djeluju u HNS-u i gospodina Komšića da se radi o porazu politike HNS-a?

– U HNS-u imamo stranaka koje su prepoznale svoj interes, ali koje koriste svaku prirodu pokazati da su žive. A jedino u čemu uspijevaju jest u kritikama. Mi smo uvjereni da smo povlačenjem dali šansu za dogovor o izbornom zakonodavstvu. Isto tako, posve sam siguran da u HNS-u o 99% tema imamo zajedničko stajalište. Ne bih čak isključio ni dodatni pritisak na rad HNS-a kao dio igara oko odugovlačenja uspostave vlasti.

Vidite li mogućnost promjene srbijanske i srpske politike oko NATO saveza?

– Ne. Mislim da se u najmanje dvije, tri godine ta politika neće promijeniti iz jednostavnog razloga jer nije riješeno pitanje Kosova, gdje će pokušati izvući maksimum, kakav god bio. Nakon toga svašta je moguće. Čak mislim da će doći do regionalnog približavanja kao dio odgovora na druge pritiske.

Kada su u pitanju naše NATO integracije, ja sam i na posljednjem sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), koje nadzire rad OHR-a, jasno ukazao da je njihova odgovornost što nisu u srpnju prošle godine aktivirali Akcijski plan za članstvo (MAP), nego su kalkulirali zbog naših izbora. Prije toga nam je gospođa Merkel rekla da će to biti učinjeno.

Druga je stvar kandidacijski status s EU. Meni je jedan visoki dužnosnik prošle godine rekao da ga mi imamo i da će nam se otvoriti prostor za pregovore. Mi smo sve formalne uvjete bili ispunili. I zato mislim da je bila pogreška zemalja članica EU-a što nam tada nisu dale status kandidata. Srbija, Makedonija i Crna Gora imaju otvoren proces i jedino je BiH ostala postrani.

Koliko god sada stvari izgledale nerealne, mislim da će se sve u paketu priključivati Uniji. Zato je velika prigoda iskoristiti četverogodišnji mandat u EU, posebno u prvih pola godine 2020. kada će Unijom predsjedati Hrvatska.

Razgovarao: Zoran Krešić / Večernji list BiH

 

ČOVIĆ: Uvjereni smo da SDA kontrolira obavještajni sektor

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik nije podržao Komšićevu i Džaferovićevu odluku za pokretanjem spora s Hrvatskom

Objavljeno

na

Objavio

Održana je sjednica Predsjedništva BiH nakon koje se medijima obratio predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Dodik je kazao da su članovi predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić usvojili odluku o pokretanju spora u vezi sa Pelješkim mostom, ali da on to nije podržao.

Dodik je nakon sjednice u obraćanju medijima kazao da je postojao prijedlog u vezi sa obustavljanjem radova na Pelješkom mostu, koji on nije podržao.

“Bilo je i prijedloga oko obustavljanja radova na Pelješkom mostu i otvaranje spora sa Hrvatskom. Komšić i Džaferović su glasali za tu odluku. U formalnom smislu se smatra usvojenom, ali s obzirom da svaki član ima pravo na vitalni interes, ja sam potegao kao srpski član Predsjedništva pitanje vitalnog nacionalnog interesa i objasnit ću u NSRS zašto to nije dobro. U danu kada smo poslije deset godina potpisali ugovor o izgradnji mosta na rijeci Savi mi usvajamo odluku koja može poremetiti tu vrstu priče”, istaknuao je Dodik, prenosi N1.

Dodao je da je njegov prijedlog bio da se sa Hrvatskom napravi sporazum o granici.

“Moj zahtjev je bio da se sa Hrvatskom napravi sporazum o granici, ali su se oni usmjerili na most Pelješac. Ima i nekih općih koji nisu problem, ali ključno pitanje je da se otvori problem sa Hrvatskom i EU. Mislim da je previše subjekata s kojim bi imali probleme i mislim da je u interesu da se ta odluka ne donese”, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH.

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Borjana Krišto: BiH je u ozbiljnoj krizi

Objavljeno

na

Objavio

Zakonodavna vlast na državnoj razini je u ozbiljnoj krizi, ali i funkcioniranje čitave Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za Anadoliju Borjana Krišto, predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Zakonodavna vlast u BiH je u ozbiljnoj krizi. Nema tu nikakve dvojbe. Čim ona ne funkcionira u punom kapacitetu, a nema pretpostavke za to, onda je to tako”, navela je Krišto.

Ona, zakonodavna vlast, ne da ne funkcionira iz razloga što to netko ne želi samo iz nekakvog stava, naglasila je Krišto, nego jednostavno nema poslovničke pretpostavke za njeno funkcioniranje. “Stoga naravno da je u krizi ne samo zakonodavna vlast nego čitava BiH”, kazala je Krišto.

Istakla je da što se tiče proračunskih sredstava Ustav BiH je jasno definirao na koji način funkcioniraju institucije BiH kada proračun nije usvojen s tim da se donosi odluka o privremenom financiranju.

“On, proračun funkcionira temeljem prošlogodišnjeg proračuna za svaki kvartal. Hoće li biti i kada usvojena odluka o privremenom financiranju institucija BiH za naredno razdoblje (srpanj-rujan) odgovore treba potražiti u Vijeću ministara BiH. Nisam pozvana tu, a s druge strane to nije odluka koju donosi Parlamentarna skupština BiH”, ističe Krišto.

Parlamentarna skupština BiH, navodi, bi trebala odlučiti o izvorima i iznosima sredstava za institucije BiH kada je u pitanju proračun za 2019. “Taj proračun trebamo dobiti od predlagatelja, a to je Predsjedništvo BiH. A, za to trebamo imati ispunjene sve pretpostavke zakonodavne vlasti kako bi ona u punom kapacitetu izvršila svoju zadaću. To je nekakav red veličina koji je nama potreban.

Prije svega nam je potrebna žurna uspostava Vijeća ministara BiH kako bi otkočili zakonodavni postupak i stvorili preduvjete, ne samo financijske za funkcioniranje institucija BiH nego i sve drugo što je potrebno ovoj zemlji kada je u pitanju europski put, reforme i faktički odgovornost prema narodima i građanima na prvom mjestu”, cijeni Krišto.

Predsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH osvrnula se i na najave da bi državna vlast u BiH trebala biti formirana u rujnu. “Obzirom da razne informacije kruže ono što što mogu reći iz političkih razgovora i razgovora unutar institucija BiH jeste da činimo sve da dođe do nekakvog dogovora.

Određeni razgovori su obavljeni, a obavljen je i niz neformalnih sastanaka. Mi znamo da su na potezu Predsjedništvo BiH. SDA kroz sve ove razgovore u kojima je dio vlasti, kada gledamo dio koji se odnosi na formiranje vlasti, kao što je Kolegij odnosno zakonodavna vlast nisu bili zainteresirani za formiranje izvršne vlasti. Mnogi su spekulirali da je to povezano s ovim ili onim”, kaže Krišto. To joj, kako kaže, iskreno kao zastupniku nije jasno, jer ne vidi niti jedan opravdan razlog niti za ovakve niti za onakve spekulacije.

“Osobno mislim ako se radi o bilo čemu, to povezuje s devetim mjesecom ili održanjem Kongresa mislim da to nije dobro prije svega za sve one, pogotovo za onoga tko ima i najveću odgovornost kada je u pitanju demokratski kapacitet. Dao Bog da bude i tada, u devetom mjesecu. Ali, što se tiče nas mi trebamo učiniti sve da se to dogodi prije sutra nego prekosutra”, poručila je Krišto.

Govorila je i o predstojećim godišnjim odmorima zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH za koju u javnosti se cijeni da ih izabrani dužnosnici nisu zaslužili s obzirom kako od rujna prošle godine nisu održali niti jednu sjednicu u punom kapacitetu.

“Kako niste vi, tako nisam ni ja netko tko odlučuje. Svaki zastupnik i svaki uposlenik ima pravo na svoj godišnji odmor. To je pravo koje je definirano zakonom, kao i neka druga prava.

Prema tome mi kao Kolegij smo na posljednjoj sjednici razmatrali jer smo u obvezi donijeti zastupnicima rješenja dok se ne formira Administrativno povjerenstvo koje umjesto Kolegija inače donosi propise. Sada kada ih nema, Administrativnog povjerenstva, Poslovnikom je propisano da su to onda obveze i nadležnosti Kolegija.

Obratili smo se klubovima da nam se jave ukoliko žele jer mi moramo donijeti za prvih šest mjeseci rješenje bez obzira je li netko koristio ili nije koristio godišnji odmor. To zato što temeljem toga o korištenju godišnjih odmora zastupnicima se uskraćuju neka druga prava kada su na godišnjem odmoru”, navodi Krišto.

To rješenje, ističe, se mora odnositi na punih 10 dana, a ostalo je prema pravu zastupnika. “Kolegij je odlučio napraviti preporuku, a to se svake godine tako radi, da se to koristi u nekom vremenu, ako se zastupnik ne odredi da ćemo mi ta rješenje donijeti u tom razdoblju. To je znači preporuka. To ne znači da je kolektivni godišnji odmor, to ne znači da se ne mora raditi, to ne znači da ako se stvore pretpostavke ne mogu sazvati sjednice”, poručila je Krišto.

 

Kardinal Puljić: Stranke u BiH nastoje održati zemlju podijeljenom

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari