Pratite nas

BiH

Čović i Izetbegović: Moguće izmijeniti izborni zakon kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata

Objavljeno

na

Čelnici vodeće hrvatske i bošnjačke stranke u BiH HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović izrazili su u četvrtak uvjerenje kako je moguće postići dogovor o reformi izbornog zakonodavstva kojim bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata i provele presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu o pravima manjina o čemu će razgovore stranački eksperti započeti već sljedećeg tjedna.

Nakon dvosatnoga sastanka u središnjici HDZ-a BiH Mostara, Izetbegović je istaknuo kako su obje strane spremne za kompromise, te da se stvara bolje ozračje u odnosima.

“S obzirom da se radi o provedbi presuda ustavnog suda BiH i Suda iz Strasbourgu, tu će nam trebati dvotrećinske većine. Mogu vam kazati danas da nije nemoguće to postići … optimist sam da možemo naći rješenje”, rekao je Izetbegović na konferenciji za novinare. Pri tome je pojasnio kako su predstavnici njegove stranke zajedno s HDZ-om BiH započeli raditi na načelima za uspostavu nove Vlade Federacije BiH u kojemu će se naći i Izborni zakon.

“Mislim da se približavamo tome da se definiraju načela. Nisam optimist da se može tako brzo napraviti izmjene Izbornog zakona u sljedećim danima, jer to nismo napravili godinama, ali mogu se dogovoriti načela. Postoji spremnost za kompromis”, istaknuo je Izetbegović.

Predsjednik HDZ-a BiH dodao je kako su ove dvije stranke i prijašnjih godina bile nadohvat rješenju izmjene Izbornoga zakona.
“Činjenica je da se rješenja mogu naći i da su bila na stolu zadnjih nekoliko godina. Bili smo često puta blizu dogovora. Nadam se da ćemo ovoga puta prijeći tu barijeru kako bi stvari cjelovito riješili”, rekao je Čović.

Po njegovim riječima već sljedećeg tjedna će ekspertni timovi dvije stranke početi razgovore o pronalaženju zajedničkog rješenja o izmjeni Izbornog zakona koji bi zadovoljio načelo da Hrvatima drugi ne biraju člana državnog vrha, te izaslanika u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Čović je pri tome naveo primjer Željka Komšića koji je izabran u državno Predsjedništvo glasovima Bošnjaka.

“Što se tiče gospodina Komšića, on je za nas nelegalan, nelegitiman, drugi bošnjački član BiH Predsjedništva i naš odnos prema njemu je takav kakav jest”, dodao je Čović.

Izetbegović je na konferenciji za novinare naveo i kako su dvije stranke spremne na suradnju u sredinama gdje su Hrvati i Bošnjaci u manjini, što praktično znači uglavnom na području Republike Srpske.

“Dogovorili smo se kada su lokalni izbori u pitanju, da u općinama gdje Hrvati i Bošnjaci čine manjinu, da koordinirano aktivnosti, odnosno da faktično zajednički nastupimo na lokalnim izborima”, rekao je predsjednik SDA.

Dvije stranke razgovarale su i o uspostavi vlasti, pri čemu su opetovali identična stajališta o ustroju ministarskoga vijeća BiH.

SDA i dalje inzistira da prihvaćanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) bude uvjet za ustroj Vijeća ministara, a čemu se protivi SNSD Milorada Dodika, dok pak HDZ BiH smatra kako ANP treba odvojiti od provedbe izbornih rezultata iz listopada prošle godine.

Čović je uvjeren kako bi uspostavom Vijeća ministara BiH dobila prigodu sljedeće godine dobiti pozivnicu za otvaranje pregovora o članstvu s Europskom unijom.

“Brza uspostava vlasti na razini BiH daje nam prigodu da se u vrijeme predsjedanja Hrvatske EU-om u petom mjesecu, kada će ponovo na dnevnom redu biti kandidatski status Sjeverne Makedonije i Albanije, Bosna i Hercegovina nađe u tom paketu. Jedina prepreka da budemo u tome paketu je uspostava vlasti i prihvaćanje planova koji definiraju našu europsku budućnost”, rekao je Čović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari