Pratite nas

BiH

Čović i Ljubić objavili poziv Hrvatima da izađu na izbore

Objavljeno

na

Čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović i Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić pozvali su Hrvate u BiH da izađu na predstojeće izbore, a bošnjačke stranke i građane da zajedno s Hrvatima grade stabilnu i funkcionalnu zemlju temeljenu na uvažavanju konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda smatrajući to jedinim ispravnim putem prema ostvarenju ciljeva članstva u EU i NATO savezu.

U svojevrsnom proglasu Čović i Ljubić obraćaju se i svim drugim građanima i narodima te predstavnicima međunarodne zajednice:

Hrvatima u BiH, svim političkim subjektima, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH
Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH na svojoj, vjerojatno, zadnjoj sjednici prije općih izbora u listopadu 2018. u fokusu razmatranja je imalo aktivnosti i postignuća u zastupanju hrvatskih nacionalnih interesa i državnih pitanja u kontekstu ciljeva postavljenih u dokumentima 6. zasjedanja HNS-a.

Pored toga, Glavno vijeće je analiziralo trenutnu političku situaciju i razmatralo aktivnosti koje bi mogle voditi prema harmonizaciji i stabilizaciji političkih prilika u BiH.

Deklaracija šestog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH postavila je strateški i obvezujući politički okvir za djelovanje kako Predsjedništva i Glavnog vijeća tako i svih preko 600 izabranih i imenovanih članova HNS BiH.

Valja priznati kako je Deklaracija samo djelomično realizirana što naravno, spada u odgovornost i Predsjedništva i Glavnog vijeća, ali i svakog predstavnika HNS-a, razmjerno utjecaju i položaju u državnoj hijerarhiji.

Međutim, važno je napomenuti kako bi realizacija zaključaka iz Deklaracije značila uspostavu samoodržive i funkcionalne države Bosne i Hercegovine te kako to pitanje nije nadležnost i odgovornost samo HNS BiH i hrvatskog naroda, nego i legitimnih političkih predstavnika druga dva konstitutivna naroda te institucija međunarodne zajednice zaduženih za provedbu Daytona, Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR).

HNS BiH je nastojao, a to će činiti i ubuduće, biti konstruktivan i proaktivan partner u procesu izgradnje stabilne, samoodržive i funkcionalne države BiH članice EU i NATO, ali za ostvarenje tih ciljeva nužna je suradnja svih prethodno spomenutih aktera.

Istinska i učinkovita suradnja na izgradnji stabilne i prosperitetne države moguća je samo u onolikoj mjeri koliko su svi spomenuti akteri spremni prihvatiti i u političkoj praksi provoditi temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Svi bitni politički problemi u BiH nastaju zbog relativiziranja, negiranja i kršenja načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Jedini način da se u BIH postigne stvarna jednakost svih građana-državljana je da se prije toga osigura konstitutivnost i međusobna jednakopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba. Konstitutivnost naroda i jednakost svih građana-državljana ne trebaju se međusobno isključivati nego nadopunjavati.

Glavne aktivnosti Glavnoga vijeća, kao i HNS BiH u cijelosti, bile su i bit će usmjerene prema ostvarenju konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda te jednakosti svih građana-državljana neovisno o njihovoj etničkoj, odnosno, nacionalnoj (ne)pripadnosti, kao i punopravnom članstvu BiH u EU i NATO.

Prihvaćajući ta načela, ali i svjesni konkretnih političkih okolnosti i odnosa u BiH, Glavno vijeće i Predsjedništvo HNS BiH su pripremili te u travnju 2017. godine u parlamentarnu proceduru uputili Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Zbog nemogućnosti postizanja političkoga konsenzusa o dubljim zakonskim i ustavnim promjenama, Prijedlog HNS BiH je sadržavao samo elemente nužne za provedbu odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, odnosno, minimalne izmjene IZ koje su nužne kako bi se Opći izbori 2018. mogli održati a njihovi rezultati u cijelosti mogli legalno provesti i primijeniti. Prijedlog HNS BiH je, pri tom, bio u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju Sejdić-Finci.

Da je usvojen, Prijedlog HNS BiH bi omogućio punu provedbu rezultata Općih izbora te otklonio potencijalne blokade institucionalnog i političkog sustava do kojih bi moglo doći nakon izbora u listopadu.

Također, usvajanje Prijedloga predstavljalo bi stabilan temelj za buduće zakonske i ustavne promjene koje bi dovele do pune provedbe svih odluka ESLJP iz Strasbourga koje se tiču BiH, ali i do postizanja pune konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda na svim institucionalnim i administrativno-političkim razinama.

Svjesni smo i činjenice kako se naš Prijedlog u nekim segmentima može poboljšati i spremni smo prihvatiti sve doprinose takve vrste, kao što smo spremni prihvatiti i svaki drugi prijedlog koji omogućuje cjelovitu provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i punu provedbu Općih izbora 2018.

Usvajanje takvog prijedloga bilo bi ogroman i ključni korak u procesu izgradnje stabilne, funkcionalne i samoodržive BiH te, kao što smo već rekli, zdrav temelj za provedbu presuda ESLJP i osiguravanje istinske i praktične jednakosti svih građana-državljana BiH.

Sa žaljenjem ističemo kako u procesu nužnih izmjena izbornoga zakonodavstva i onemogućavanja budućih blokada političkoga sustava, u određenim slučajevima nismo imali iskrene i konstruktivne partnere kako među domaćim tako i među nadležnim međunarodnim predstavnicima i institucijama. Što više, bili smo svjedoci protuustavnog i antidaytonskog djelovanja određenih političkih aktera iz Federacije BiH.

Naime, umjesto da pokušaju implementirati odluku „Ljubić“ u Parlamentarnoj skupštini BiH, kako je u samoj odluci i naložio Ustavni sud BiH, pet stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS), suprotno Izbornom zakonu BiH i suprotno odluci Ustavnog suda BiH i samom Ustavu BiH, pokušalo je provedbu odluke Ljubić riješiti u Parlamentu Federacije BiH. Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona pet spomenutih stranaka su prijedlogom „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ de iure i de facto izveli pokušaj entitetskog udara na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Daytonski sporazum.

Dodatnu zabrinutost u ovome slučaju izaziva činjenica da određeni predstavnici međunarodne zajednice u BiH ne samo da nisu oštro osudili i sankcionirali takvo protuustavno i antidaytonsko djelovanje, nego su ga na neki način i ohrabrivali i podržavali. I ovom prigodom, upućujemo snažan i odlučan poziv svim kršiteljima Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, kao i svima onima koji ih u tome na bilo koji način podržavaju da prestanu takvim aktivnostima nanositi štetu svim narodima i građanima BiH te opstojnosti, stabilnosti i funkcionalnosti države BiH.

Umjesto toga, pozivamo ih da s nama kao legitimnim političkim predstavnicima Hrvata okupljenima u Hrvatskom narodnom saboru BiH iskreno, proaktivno i konstruktivno rade na izgradnji i jačanju međusobnog povjerenja između konstitutivnih naroda te izgradnji i jačanju ustavno-pravnog poretka i državnih institucija u koje svaki građanin-državljanin ove zemlje treba i može imati duboko povjerenje.

Takva država, među ostalim, mnogo je spremnija i poželjnija za članstvo u EU i NATO nego država koja ne poštuje vlastiti ustav i krši najvažniji međunarodni sporazum kojeg su potpisali njezini predstavnici.

Svim političkim strankama i akterima izvan HNS BiH, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH i svijetu još jednom izražavamo i potvrđujemo našu nepokolebljivu odlučnost da gradimo stabilnu, funkcionalnu i prosperitetnu državu BiH po mjeri sva tri njezina konstitutivna naroda i svih njenih građana-državljana, državu članicu EU i NATO.

U tome nas neće omesti ni zaustaviti ni oni koji posljednjih mjeseci prijete oružjem i ratom, kao ni oni koji prema Hrvatima u BiH nastupaju s majorizatorskih i šovinističkih pozicija, koji bi nam htjeli ukinuti konstitutivnost, zanijekati politički subjektivitet i pogaziti dostojanstvo te nas u vlastitoj zemlji i državi napraviti građanima drugoga reda.

S obzirom na predstojeće Opće izbore, pozivamo sve Hrvate u BiH, kao i one koji žive izvan BiH a imaju bosanskohercegovačko državljanstvo da iziđu na izbore i tako ispune svoju nacionalnu i građansku dužnost. Hrvati su konstitutivan narod u BiH, a bit konstitutivnosti sastoji se u mogućnosti da konstitutivan narod slobodno i samostalno izabere svoje legitimne političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su Ustavom BiH namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda.

Narod kojemu pripadnici drugoga naroda biraju političke predstavnike nije konstitutivan narod, a tako izabrani politički predstavnici nisu legitimni predstavnici. Ne legitimni predstavnici konstitutivnih naroda ne mogu formirati legitimnu i stabilnu vlast, a ne legitimna vlast nužno cijelu državu uvodi u nestabilnost i nefunkcionalnost te političke i sigurnosne krize.

Stoga pozivamo sve Hrvate da budu svjesni vrijednosti i težine svoga izbornoga glasa. S obzirom da svaki vaš glas može biti presudan za osiguravanje legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama, pozivamo vas i molimo da iziđete na izbore i date svoj izborni glas onima koji ne trguju s hrvatskom konstitutivnošću u BiH i koji kao svoj glavni politički cilj imaju osiguravanje pune konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama u cijeloj BiH.

Ovim putem i svim Bošnjacima, kao i njihovim političkim predstavnicima upućujemo snažan poziv i dobronamjernu poruku da poštuju načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i time doprinesu izgradnji i jačanju povjerenja među konstitutivnim narodima te uspostavi legitimne, stabilne, funkcionalne i učinkovite vlasti u BiH.

Odnosi između Hrvata i Bošnjaka prolazili su kroz različite faze i imali različite učinke i po naše narode i po zajedničku nam državu BiH. Pogrešnih poteza bilo je i na jednoj i na drugoj strani. Žao nam je ako su neki politički potezi hrvatskih predstavnika kod Bošnjaka shvaćeni kao negiranje njihovih konstitutivnih prava, političkog subjektiviteta i nacionalnog dostojanstva, posebice u dijelovima BiH gdje su Hrvati većina. Izražavamo iskreno žaljenje.

Također očekujemo da ne činite Hrvatima ono što ne biste htjeli da Hrvati urade vama, bilo da je riječ o izborima, političkom ili svakodnevnom životu. Ove poruke, pri tom, ne treba smatrati izrazom naše slabosti niti straha, nego izrazom nacionalne i političke zrelosti i snage te odgovornosti prema zajedničkoj nam državi.

Hrvati u BiH su autohton, konstitutivan i državotvoran narod, stoga vas pozivamo da zajedno gradimo državu po mjeri sva tri konstitutivna naroda i svih građana-državljana.

Duboko smo uvjereni kako jedino takva Bosna i Hercegovina može biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna država.

Dragan Čović
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH
Božo Ljubić
Predsjednik Glavnoga vijeća HNS BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Oni koji su izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime, priču treba dovesti do kraja

Objavljeno

na

Objavio

”Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. ”

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da pravna država mora pokazati svoju snagu u slučaju Aluminija.

”Sve što ima obilježja kriminalnih aktivnosti mora biti istraženo i procesuirano. Tu nitko ne smije biti zaštićen. Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. Apeliram da se to uradi što prije i da taj proces bude maksimalno transparentan”, kazao je Čović u intervjuu za Fenu.

On ističe da je oživljavanje proizvodnje u Aluminiju i zbrinjavanje radnika prioritet na kojem svi moraju raditi.

”Sad je najvažnije zaštititi radnike i to u smislu reprogramiranja kreditnih obveza koje mnogi od njih imaju te osiguranja primanja i zdravstvenog osiguranja. Svima treba biti jasno da Aluminij ne može i ne treba biti isti kao do sada.

Proces obnove mora ići etapno i zbog tehničko-tehnoloških, ali i ekonomskih razloga. Konkretni planovi i ekonomske računice postoje pa i redoslijed aktivnosti koje treba poduzeti je jasan. Sve to mora biti na zdravim ekonomskim osnovama.

Naravno, sve to uključuje niz pretpostavki, administrativnih, tehničkih i financijskih odluka. Tu je posebno važna uloga Vlade Federacije i ja očekujem da ta uloga bude sve vidljivija”, naglašava Čović.

Govoreći o posjetu Zagrebu i tamošnjim razgovorima o Aluminiju Čović podsjeća da je Aluminij jedan od najvećih proizvođača u BiH te ujedno i jedan od najvećih uvoznika i izvoznika te da je njegovim zaustavljanjem značajno ugroženo poslovanje Luke Ploče, Željeznica Federacije BIH i dijela Hrvatskih željeznica koje povezuju luku Ploče i BiH.

Pored toga, vlasnička struktura Aluminija je takva da 44% čine mali dioničari (radnici), 44% vlada Federacije BiH, a 12 % Republika Hrvatska. Svi oni imaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru, sukladno udjelu u vlasničkoj strukturi.

”Zbog navedenih činjenica jasno je da Aluminij nije samo problem lokalnog karaktera, pa se čak ne tiče samo ni BiH. Sve kratkoročne i dugoročne reperkusije izazova s kojima se suočavamo posljednjih dana sasvim sigurno će jos dugo vremena biti jedan od naših prioriteta u zajedničkom nastojanju da u najvecoj mogućoj mjeri saniramo štetne posljedice prestanka isporuke električne energije Aluminiju, što je dovelo do gašenja proizvodnje.

U ovom trenutku najvažnije je iznaći odgovore kako i kojom dinamikom pokrenuti proizvodnju na tržišnim osnovama i zaštiti prava uposlenika. Uvjerio sam se da sva pitanja vezana za sudbinu Aluminija, osobito nakon ovih susreta, imaju svu potrebnu pažnju, razumijevanje i potporu ”, kaže Čović.

Prokomentirao je i prozivke na njegov račun u smislu odgovornosti za stanje u kojem se našao Aluminij. ” Što se mene osobno tiče, iako sam apsolutno i nedvojbeno bio izvan menadžmenta i bilo kakvog utjecaja na sami rad Aluminija, svjestan sam da kao predsjednik HNS-a i vodeće hrvatske stranke nosim određenu dozu, uvjetno rečeno je možemo nazivati političkom odgovornosti i to kao netko tko je predstavnik i tko govori u ime hrvatskog naroda.

Prvenstveno na način i u smislu potrebe da pružim svoj maksimalan doprinos koracima usmjerenim ka zbrinjavanju radnika i obnovi proizvodnih procesa u Aluminiju.

Naposljetku, od mene je zatražena pomoć od onih kojima je ona zbog nastalih okolnosti potrebita, a to je već samo po sebi dovoljan razlog da se uključim u rješavanje ovog problema u mjeri u kojoj to mogu i u kojoj je to dopušteno”, ističe Čović.

Kaže kako je jasno da postoji i politička zlouporaba slučaja Aluminij, koja je prisutna već godinama, a ova eskalacija problema pokušala se, dodaje, iskoristiti kako bi se, prije svega njega, a onda i hrvatsku politiku u BiH oslabilo u vrlo osjetljivom političkom trenutku.

”Pokušaji da se mene obilježi kao nekakvog glavnog krivca su političke podvale i dio mnogo većih igara za koje je Aluminij samo iskorišten. Na žalost kreatora, takvi pokušaji su već propali i hrvatska politička pozicija u BiH danas nije nimalo slabija. Naprotiv. Ipak, nije tajna da mnogi koji više i ne kriju antihrvatski sentiment, priželjkuju gospodarsko, društveno pa onda i političko osiromašenje i krah Hrvata kao političkog naroda, a situacija s Aluminijem ih je dodatno ohrabrila u takvim razmišljanjima.

S te strane je jako važno da upravo sada, kada je možda i najteže, pokažemo svu ustrajnost, odlučnost, ali i vizionarstvo i prilagodljivost koji će odrediti poslovne poteze za budućnost modernizacije, progresa i snažnog iskoraka ovog podneblja ka Europi ”, poručuje Čović.

Kada je u pitanju politički zaokret koji je nedavno najavio u kontekstu blokade uspostave vlasti i reforme izbornog zakona Čović kaže da se možemo neko vrijeme nakon izbora pretvarati kao da imamo vlast, ali je “prava istina da je nemamo i institucije gube snagu u smislu funckionalnosti, kapaciteta donošenja odluka, ali i političkom smislu“. To se onda, dodaje, odražava i na euroatlantske integracijske procese i aktivnosti s kojima već uvelike kasnimo.

”Kompletna država tone sve dublje u krizu i ne možemo se praviti kao da to ne vidimo. Stoga je i naša obveza, kao odgovornog političkog subjekta, da dignemo glas protiv toga i ukažemo na svu pogubnost svjesnog opstruiranja implementacije izbornih rezultata i provedbe na izborima izražene volje sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH.

Međutim, očito je da ima onih kojima odgovara status quo i neuspostava vlasti, a posebno izbjegavanje reforme izbornog zakonodavstva. Oni koji to rade su krajnje neodgovorni, jer tako obesmišljavaju održavanje izbora, čime ugrožavaju vladavinu prava i demokraciju. Hrvatska strana nije i neće biti dio problema i opstrukcija.

Međutim, za nas je, a uvjeren sam i za cijelu BiH i njen europski put, prevažno da vlast profunkcionira, ali i da konačno riješimo pitanje izbornog zakona, kao važnog stupa vladavine prava te zastite ustavnih načela i općih principa ljudskih prava. Uostalom, to od nas očekuju i prijatelji iz EU.

Nećemo dopustiti da nas se više zavlači i troši vrijeme na produciranje nekakvih kriza. Oni koji uistinu žele s nama ozbiljno surađivati morat će vrlo brzo staviti sve svoje karte na stol. Svi koji žele konkretan napredak imat će partnera u nama, ali alibi za opstrukcije ne želimo davati nikome. Iduće godine su lokalni izbori u BiH i oni konačno moraju biti održani i u Mostaru.

Temeljna pretpostavka za to je izmjena Izbornog zakona. Očekujemo da to, bez daljnjeg nepotrebnog i štetnog odlaganja, prihvate partneri na bošnjačkoj i srpskoj strani s kojima smo ušli u postizbornu suradnju”, zaključuje Čović u razgovoru za Fenu.

Poskok info: ‘Kako su begovi opljačkali Aluminij’

 

 

 

Dodik: Bošnjaci imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Bošnjaci imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon burne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Pelješki most obranio je Milorad Dodik, a htjeli su ga “minirati” bošnjački i “hrvatski” član Predsjedništva BiH.

Tako je preko noći promijenjena percepcija o njemu, a Dodik je postao graditelj novih odnosa. Proglašavajući veto, zaustavio je odluku bošnjačkog i hrvatskog kolege Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koje su pak birali Bošnjaci.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Republici Srpskoj u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom, a ne da tema razgovora bude Pelješki most koji je na hrvatskoj teritoriji.

“Treba da se usmjerimo na rješavanje postojećih problema poput granice kod Kostajnice, izgradnje mosta u Gradišci, odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori. Pelješki most za mene je isključivo unutrašnje pitanje Hrvatske”, rekao je Dodik za Večernji list.

On je napomenuo da su na tom projektu angažirana velika sredstva EU i da je sasvim sigurno da EU ne bi ušla u proceduru odobravanja da sve nije perfektno pravno čisto.

“Sljedeća stvar koja je bitna jeste da to rade Kinezi i kineske kompanije koje su prisutne u Republici Srpskoj. Sve to izaziva negativne konotacije. A od toga Republika Srpska ne bi imala nikakve koristi. Dakle, Republici Srpskoj je u interesu da rješava otvorene probleme sa Hrvatskom”, objasnio je Dodik.

On je napomenuo da se tu ne radi ni o kakvom dugu predsjedniku HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Draganu Čoviću, odnosno da nitko nikom ne duguje, te da upravo zbog toga veoma dobro surađuju o političkim pitanjima, ali je ukazao da taj odnos nikada nije bio protiv interesa Bošnjaka.

“Mi branimo pravo Hrvatske da na vlastitoj teritoriji uređuje odnose kako hoće. Isto to tražimo i za sebe. To je isto kao da se netko nama miješa da u Banja Luci gradimo vodovod”, rekao je Dodik.

“Hrvatska je država hrvatskog naroda, a Srbija srpskog naroda. Republiku Srpsku doživljavam kao državu našeg naroda ovdje, svjestan istovremeno političke uloge i značaja hrvatskog naroda u BiH. U okviru toga mi pokazujemo primjer na koji način ćemo graditi te odnose. Mislim da budućnost upravo pripada odnosima koje smo izgradili Čović i ja, odnosno politički pokret koji nas slijedi”, naveo je Dodik.

Dodik je napomenuo da ima pravo i obavezu da oslušne što su interesi hrvatskog naroda, jer je jedan dominantan broj glasao za njega na izborima, a pri tome je ukazao da konstitucija BiH nije išla u prilog pozicioniranja hrvatskog kolektiviteta u političkom smislu, te da je hrvatska država pristala da Hrvati budu majorizirani u BiH.

On je ocijenio da su Bošnjaci i bošnjačka politička elita jedini koji bi mogli promijeniti stvari u BiH, ali da za to ne postoji spremnost, jer oni imaju neslomljivu želju da u potpunosti dominiraju nad Hrvatima, a kasnije nad Republikom Srpskom i Srbima. Nažalost svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život.

BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Daytonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Daytonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima.

Inače, da je normalno, nikada se ne bi dogodilo ovo da Bošnjaci izaberu hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji glasuje protiv Pelješkog mosta, hrvatskih nacionalnih i državnih interesa. To se nikad ne bi dogodilo, a u tome su propust učinili oni koji su u ime hrvatskog naroda davali suglasnost na Daytonski ustav i Daytonski sporazum.

Prema njegovim riječima, iz Sarajeva uvijek traže novi konflikt, ali se grdno varaju oni koji misle da Srbi jadikuju što tamo nije formirana vlast.

“Svi gubimo vrijeme i BiH se dokazuje kao potpuno neupravljiva i nije dobro mjesto za život. BiH se potvrđuje kao promašen koncept međunarodne zajednice, ne zbog Daytonskog sporazuma, nego zato što je međunarodna zajednica degradirala Daytonski sporazum i stvorila gotovo nemoguće prakse u BiH u pogledu odlučivanja o važnim pitanjima”, precizirao je Dodik.

Dodik je rekao da se fukcioniranje Predsjedništva BiH ne može promatrati van činjenica da nisu konstituirani Vijeće ministara i parlament, te je spomenuo da je kao dosadašnji predsjedavajući činio sve da da pokuša da stvori novu dinamiku u BiH, ali da nije u tome uspio, prvenstveno u vezi sa utvrđivanjem kandidatkog statusa za članstvo u EU.

“U Sarajevu su odlučili da ne uspostave vlast i mi smo izgubili priliku da ove godine dobijemo status kandidata”, rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da nisu prihvatljive europske integracije koje bi značile odustajanje od prava predstavljanja naroda i njihove konstitutivnosti, već da je spreman da pristane poštivanje ustava i prava koja su njime definirana, kao i da se mora garantirati autonomnost odlučivanja naroda o svom statusu.

Na pitanje što je sa tvrdnjama da u BiH mora da vrijedi zakon većine, Dodik je odgovorio da sanjati nije zabranjeno.

Dodik je ocijenio da je Daytonskim sporazumom napravljena greška što je očuvana BiH, te da ovakava sistem odlučivanja, neuvažavanja i preglasavanja, te međunarodni intervencionizam ne daju BiH velike izglede.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari