Pratite nas

BiH

Čović i Ljubić objavili poziv Hrvatima da izađu na izbore

Objavljeno

na

Čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović i Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić pozvali su Hrvate u BiH da izađu na predstojeće izbore, a bošnjačke stranke i građane da zajedno s Hrvatima grade stabilnu i funkcionalnu zemlju temeljenu na uvažavanju konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda smatrajući to jedinim ispravnim putem prema ostvarenju ciljeva članstva u EU i NATO savezu.

U svojevrsnom proglasu Čović i Ljubić obraćaju se i svim drugim građanima i narodima te predstavnicima međunarodne zajednice:

Hrvatima u BiH, svim političkim subjektima, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH
Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH na svojoj, vjerojatno, zadnjoj sjednici prije općih izbora u listopadu 2018. u fokusu razmatranja je imalo aktivnosti i postignuća u zastupanju hrvatskih nacionalnih interesa i državnih pitanja u kontekstu ciljeva postavljenih u dokumentima 6. zasjedanja HNS-a.

Pored toga, Glavno vijeće je analiziralo trenutnu političku situaciju i razmatralo aktivnosti koje bi mogle voditi prema harmonizaciji i stabilizaciji političkih prilika u BiH.

Deklaracija šestog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH postavila je strateški i obvezujući politički okvir za djelovanje kako Predsjedništva i Glavnog vijeća tako i svih preko 600 izabranih i imenovanih članova HNS BiH.

Valja priznati kako je Deklaracija samo djelomično realizirana što naravno, spada u odgovornost i Predsjedništva i Glavnog vijeća, ali i svakog predstavnika HNS-a, razmjerno utjecaju i položaju u državnoj hijerarhiji.

Međutim, važno je napomenuti kako bi realizacija zaključaka iz Deklaracije značila uspostavu samoodržive i funkcionalne države Bosne i Hercegovine te kako to pitanje nije nadležnost i odgovornost samo HNS BiH i hrvatskog naroda, nego i legitimnih političkih predstavnika druga dva konstitutivna naroda te institucija međunarodne zajednice zaduženih za provedbu Daytona, Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) i Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR).

HNS BiH je nastojao, a to će činiti i ubuduće, biti konstruktivan i proaktivan partner u procesu izgradnje stabilne, samoodržive i funkcionalne države BiH članice EU i NATO, ali za ostvarenje tih ciljeva nužna je suradnja svih prethodno spomenutih aktera.

Istinska i učinkovita suradnja na izgradnji stabilne i prosperitetne države moguća je samo u onolikoj mjeri koliko su svi spomenuti akteri spremni prihvatiti i u političkoj praksi provoditi temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, načelo konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Svi bitni politički problemi u BiH nastaju zbog relativiziranja, negiranja i kršenja načela konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

Jedini način da se u BIH postigne stvarna jednakost svih građana-državljana je da se prije toga osigura konstitutivnost i međusobna jednakopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba. Konstitutivnost naroda i jednakost svih građana-državljana ne trebaju se međusobno isključivati nego nadopunjavati.

Glavne aktivnosti Glavnoga vijeća, kao i HNS BiH u cijelosti, bile su i bit će usmjerene prema ostvarenju konstitutivnosti i međusobne jednakopravnosti konstitutivnih naroda te jednakosti svih građana-državljana neovisno o njihovoj etničkoj, odnosno, nacionalnoj (ne)pripadnosti, kao i punopravnom članstvu BiH u EU i NATO.

Prihvaćajući ta načela, ali i svjesni konkretnih političkih okolnosti i odnosa u BiH, Glavno vijeće i Predsjedništvo HNS BiH su pripremili te u travnju 2017. godine u parlamentarnu proceduru uputili Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Zbog nemogućnosti postizanja političkoga konsenzusa o dubljim zakonskim i ustavnim promjenama, Prijedlog HNS BiH je sadržavao samo elemente nužne za provedbu odluke Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić, odnosno, minimalne izmjene IZ koje su nužne kako bi se Opći izbori 2018. mogli održati a njihovi rezultati u cijelosti mogli legalno provesti i primijeniti. Prijedlog HNS BiH je, pri tom, bio u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u slučaju Sejdić-Finci.

Da je usvojen, Prijedlog HNS BiH bi omogućio punu provedbu rezultata Općih izbora te otklonio potencijalne blokade institucionalnog i političkog sustava do kojih bi moglo doći nakon izbora u listopadu.

Također, usvajanje Prijedloga predstavljalo bi stabilan temelj za buduće zakonske i ustavne promjene koje bi dovele do pune provedbe svih odluka ESLJP iz Strasbourga koje se tiču BiH, ali i do postizanja pune konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda na svim institucionalnim i administrativno-političkim razinama.

Svjesni smo i činjenice kako se naš Prijedlog u nekim segmentima može poboljšati i spremni smo prihvatiti sve doprinose takve vrste, kao što smo spremni prihvatiti i svaki drugi prijedlog koji omogućuje cjelovitu provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i punu provedbu Općih izbora 2018.

Usvajanje takvog prijedloga bilo bi ogroman i ključni korak u procesu izgradnje stabilne, funkcionalne i samoodržive BiH te, kao što smo već rekli, zdrav temelj za provedbu presuda ESLJP i osiguravanje istinske i praktične jednakosti svih građana-državljana BiH.

Sa žaljenjem ističemo kako u procesu nužnih izmjena izbornoga zakonodavstva i onemogućavanja budućih blokada političkoga sustava, u određenim slučajevima nismo imali iskrene i konstruktivne partnere kako među domaćim tako i među nadležnim međunarodnim predstavnicima i institucijama. Što više, bili smo svjedoci protuustavnog i antidaytonskog djelovanja određenih političkih aktera iz Federacije BiH.

Naime, umjesto da pokušaju implementirati odluku „Ljubić“ u Parlamentarnoj skupštini BiH, kako je u samoj odluci i naložio Ustavni sud BiH, pet stranaka (SDA, SBB, SDP, DF i NS), suprotno Izbornom zakonu BiH i suprotno odluci Ustavnog suda BiH i samom Ustavu BiH, pokušalo je provedbu odluke Ljubić riješiti u Parlamentu Federacije BiH. Stavljajući entitet iznad države, entitetski parlament iznad državnog parlamenta i zakon na entitetskoj razini iznad državnog zakona pet spomenutih stranaka su prijedlogom „Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH“ de iure i de facto izveli pokušaj entitetskog udara na državu, ugrozili ustavno-pravni poredak BiH te prekršili Ustav BiH i Daytonski sporazum.

Dodatnu zabrinutost u ovome slučaju izaziva činjenica da određeni predstavnici međunarodne zajednice u BiH ne samo da nisu oštro osudili i sankcionirali takvo protuustavno i antidaytonsko djelovanje, nego su ga na neki način i ohrabrivali i podržavali. I ovom prigodom, upućujemo snažan i odlučan poziv svim kršiteljima Ustava BiH i Daytonskog sporazuma, kao i svima onima koji ih u tome na bilo koji način podržavaju da prestanu takvim aktivnostima nanositi štetu svim narodima i građanima BiH te opstojnosti, stabilnosti i funkcionalnosti države BiH.

Umjesto toga, pozivamo ih da s nama kao legitimnim političkim predstavnicima Hrvata okupljenima u Hrvatskom narodnom saboru BiH iskreno, proaktivno i konstruktivno rade na izgradnji i jačanju međusobnog povjerenja između konstitutivnih naroda te izgradnji i jačanju ustavno-pravnog poretka i državnih institucija u koje svaki građanin-državljanin ove zemlje treba i može imati duboko povjerenje.

Takva država, među ostalim, mnogo je spremnija i poželjnija za članstvo u EU i NATO nego država koja ne poštuje vlastiti ustav i krši najvažniji međunarodni sporazum kojeg su potpisali njezini predstavnici.

Svim političkim strankama i akterima izvan HNS BiH, kao i svim predstavnicima međunarodne zajednice te svim građanima i cjelokupnoj javnosti u BiH i svijetu još jednom izražavamo i potvrđujemo našu nepokolebljivu odlučnost da gradimo stabilnu, funkcionalnu i prosperitetnu državu BiH po mjeri sva tri njezina konstitutivna naroda i svih njenih građana-državljana, državu članicu EU i NATO.

U tome nas neće omesti ni zaustaviti ni oni koji posljednjih mjeseci prijete oružjem i ratom, kao ni oni koji prema Hrvatima u BiH nastupaju s majorizatorskih i šovinističkih pozicija, koji bi nam htjeli ukinuti konstitutivnost, zanijekati politički subjektivitet i pogaziti dostojanstvo te nas u vlastitoj zemlji i državi napraviti građanima drugoga reda.

S obzirom na predstojeće Opće izbore, pozivamo sve Hrvate u BiH, kao i one koji žive izvan BiH a imaju bosanskohercegovačko državljanstvo da iziđu na izbore i tako ispune svoju nacionalnu i građansku dužnost. Hrvati su konstitutivan narod u BiH, a bit konstitutivnosti sastoji se u mogućnosti da konstitutivan narod slobodno i samostalno izabere svoje legitimne političke predstavnike za ona tijela vlasti koja su Ustavom BiH namijenjena predstavljanju konstitutivnih naroda.

Narod kojemu pripadnici drugoga naroda biraju političke predstavnike nije konstitutivan narod, a tako izabrani politički predstavnici nisu legitimni predstavnici. Ne legitimni predstavnici konstitutivnih naroda ne mogu formirati legitimnu i stabilnu vlast, a ne legitimna vlast nužno cijelu državu uvodi u nestabilnost i nefunkcionalnost te političke i sigurnosne krize.

Stoga pozivamo sve Hrvate da budu svjesni vrijednosti i težine svoga izbornoga glasa. S obzirom da svaki vaš glas može biti presudan za osiguravanje legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama, pozivamo vas i molimo da iziđete na izbore i date svoj izborni glas onima koji ne trguju s hrvatskom konstitutivnošću u BiH i koji kao svoj glavni politički cilj imaju osiguravanje pune konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama u cijeloj BiH.

Ovim putem i svim Bošnjacima, kao i njihovim političkim predstavnicima upućujemo snažan poziv i dobronamjernu poruku da poštuju načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i time doprinesu izgradnji i jačanju povjerenja među konstitutivnim narodima te uspostavi legitimne, stabilne, funkcionalne i učinkovite vlasti u BiH.

Odnosi između Hrvata i Bošnjaka prolazili su kroz različite faze i imali različite učinke i po naše narode i po zajedničku nam državu BiH. Pogrešnih poteza bilo je i na jednoj i na drugoj strani. Žao nam je ako su neki politički potezi hrvatskih predstavnika kod Bošnjaka shvaćeni kao negiranje njihovih konstitutivnih prava, političkog subjektiviteta i nacionalnog dostojanstva, posebice u dijelovima BiH gdje su Hrvati većina. Izražavamo iskreno žaljenje.

Također očekujemo da ne činite Hrvatima ono što ne biste htjeli da Hrvati urade vama, bilo da je riječ o izborima, političkom ili svakodnevnom životu. Ove poruke, pri tom, ne treba smatrati izrazom naše slabosti niti straha, nego izrazom nacionalne i političke zrelosti i snage te odgovornosti prema zajedničkoj nam državi.

Hrvati u BiH su autohton, konstitutivan i državotvoran narod, stoga vas pozivamo da zajedno gradimo državu po mjeri sva tri konstitutivna naroda i svih građana-državljana.

Duboko smo uvjereni kako jedino takva Bosna i Hercegovina može biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna država.

Dragan Čović
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH
Božo Ljubić
Predsjednik Glavnoga vijeća HNS BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Hrvati katolici u BiH još su pod dojmom da su izigrani na izborima

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić izjavio je na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, koja je u srijedu započela u Mostaru, kako se Hrvati u toj zemlji još uvijek osjećaju izigranima, što je posljedica posljednjih izbora na kojima su im drugi narodi birali političke predstavnike.

Kako je u srijedu izvijestila Katolička tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije BiH, kardinal Puljić je rekao kako se “još nije slegla klima koju je prouzročio nepravedni izborni zakon te se Hrvati u BiH doživljavaju prevareni i izigrani u svojim pravima”.

„Posljedica toga je mučna uspostava redovite vlasti u BiH, što dodatno opterećuje javno mnijenje koje je doprinijelo da je mnogima ‘odgorila’ ljubav prema ovoj domovini Bosni i Hercegovini“, istaknuo je Vrhbosanski nadbiskup.

On je izrazio očekivanje da će se na dvodnevnom zasjedanju pokazati veće razumijevanje i solidarnost te glasnije stajalište o ‘opstanku i ostanku, kao i upornoj borbi za ljudska prava, čovjekovo dostojanstvo i jednakopravnost na ovim prostorima’.

Na posljednjim izborima za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka izabran je Željko Komšić.

Veliki broj hrvatskih političkih stranaka, predstavnici Katoličke Crkve i drugih institucija reagirali su na rezultate izbore smatrajući ih nepravednim za Hrvate te su zatražili izmjene Izbornog zakona BiH koji bi omogućile izbor legitimnih političkih predstavnika u tijelima vlasti koje su rezervirane za nacionalno predstavljanje.

Biskupi su na dvodnevnom zasjedanju u Mostaru razmatrali zaključke o zaštiti maloljetnika koji je prošlog mjeseca održan u Vatikanu.

Kardinal Puljić nazvao je ovaj problem velikim iskušenjem za Katoličku Crkvu i pozvao na zajedničko djelovanje protiv njega.

(Hina)

 

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uhićen bivši pripadnik Vojske Republike Srpske osumnjičen za ratne zločine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Pripadnici Državne policijske agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u Bosni i Hercegovini uhitili su u srijedu bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske kojega se sumnjiči za ratne zločine počinjene u zapadnom dijelu BiH nad bošnjačkim civilima na početku rata 1992. godine.

Kako su priopćili iz Državnog odvjetništva BiH, po njihovu nalogu na području Banje Luke uhićen je Duško Suvara.

Osumnjičeni je pod istragom i tereti ga se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH na području općine Glamoč, kao pripadnik Vojske Republike Srpske, postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On je na početku 1992. naoružan i uz prijetnje nasilno odvodio žrtve te počinio višestruka silovanja i seksualna zlostavljanja žena bošnjačke nacionalnosti. Suvaru se tereti i za mučenja, zastrašivanja i nečovječna postupanja nad civilima bošnjačke nacionalnosti.

Nakon uhićenja osumnjičeni će biti predan u nadležnost državnom odvjetniku, koji će ga ispitati i nakon toga donijeti odluku o određivanju pritvora.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari