Pratite nas

Čović i Tihić na pragu dogovora: Objavljena karta novouređene zajedničke države s Herceg-Bosnom

Objavljeno

na

[dropcap]P[/dropcap]rema informacijama sarajevskog portala Sutra.ba šefovi SDA i HDZ-a BiH Sulejman Tihić i Dragan Čović pronašli su rješenje za brojne probleme u BiH. Ovo rješenje bilo bi realizacija davnog sna hrvatskih i bošnjačkih političara o faktičnom postojanju Herceg Bosne i Bošnjačke zajednice, a u nastavku teksta donosimo kartu nove uredbe države Bosne i Hercegovine.
Taj portal podsjeća da su lideri SDA i HDZ BiH Sulejman Tihić i Dragan Čović postigli  sporazum o rješavanju presude Sejdić i Finci prema kojem bi praksa “dvije škole pod jednim krovom” bila primjenjena i za izbor članova Predsjedništva BiH.

Sporazum dva lidera predviđa postojanje jedne izborne jedinice FBiH koja bi imala dva izborna područja sa izraženom nacionalnom zastupljenošću Bošnjaka, odnosno Hrvata. Za člana Predsjedništva BiH bio bi izabran jedan kandidat s najvećim brojem glasova u oba izborna područja i još jedan kandidat s najvećim brojem glasova osvojenih u izbornom području iz kojeg ne dolazi prvorangirani kandidat.

Prema informacijama iz diplomatskih izvora Sutra.ba saznaje da bi u hrvatsko izborno područje ušle tri hercegovačke županije HNŽ, ZHŽ i Livanjski kanton, te USŽ i SBŽ, dok bi bošnjačko izborno područje činili KS, BPK, TK, ZDK i posavski kanton. Iz izvora bliskom vrhu SDA potvrđena nam je ova informacija uz napomenu da je u ovoj raspodjeli ostala sporna Srednjobosanska županija koju SDA želi uključiti u “hrvatsko izborno područje” zbog značajnog broja bošnjačkog stanovništva (oko 140.000), dok je HDZ bliži priključenju ove županije “bošnjačkom izbornom području” čime bi “žrtvovali” oko 90.000 Hrvata sa ovog područja, ali osigurali i značajan udio hrvatskog stanovništva u “hrvatskom izbornom području”.

Sarajevski mediji javljaju da je Sulejman Tihić na mala vrata vratio nekadašnju Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu koja se skoro u potpunosti nalazi u dogovorenom “hrvatskom izbornom području” izvan kojeg bi ostale samo Kakanj i Vareš, ali zaboravljaju podsjetiti da će time prestati zaustavljanje razvitka zajedničke države koja je upravo zbog opstruiranja brojnih strana doslovno počela funkcionirati na rubu.

Prema nekim procjenama u FBiH živi oko 1.680.000 Bošnjaka i 500.000 Hrvata od čega bi prema navedenom sporazumu oko 68% ukupne populacije Bošnjaka živjelo u “bošnjačkom izbornom području” i činili bi preko 80% ukupnog stanovništva na ovom području, dok bi “hrvatsko izborno područje” okupilo preko 70% Hrvata u FBiH koji bi činili oko 60% ukupnog stanovništva na ovom području, piše Sutra.ba.

boboska.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac objavio da sudjeluje u odličnom projektu za razvoj Livna

Objavljeno

na

Objavio

Mate Rimac pažnju skreće na Livno gdje je okupio entuzijaste s kojima će pokušati napraviti zamah s promjenama prema napretku tog gradića.

U kolovozu će se u BiH gradu Livno održati konferencija na kojoj će biti predstavljen Tehnološki park Livno. Na konferenciju je pažnju skrenuo globalno poznati proizvođač autombila, Mate Rimca, postom na Facebooku:

”Moje lijepo Livno se generacijama iseljava – naši djedovi i roditelji išli su tražiti bolji život u sve krajeve svijeta. U zadnjih pet godina je egzodus postao potpun – škole su se ispraznile a Livno skoro postalo grad duhova.

U gradu nema prilika za mlade ili stare, nema proizvodnje, nema firmi. Već duže vremena razgovaramo što možemo napraviti da to promijenimo i da se bar krene u boljem smjeru. Srećom se našlo nekoliko ljudi s voljom i željom za promjene i napredak u Livnu.

Želja nam je pokrenuti tehnološki park i inkubator koji će mentorirati i financirati (malim iznosima) poduzetničke projekte te im dati prostor na korištenje.

Krenut ćemo skromno i malo, ali bitno je krenuti. Ekipa je super i ako nam se još ljudi iz dijaspore pridruži imamo veće šanse za uspjeh. Za mene će biti uspjeh ako bar nekoliko obitelji pomognemo da mogu živjeti u Livnu. Dodatne informacije ćemo dati kroz sljedeće tjedne”, objavio je Mate Rimac na svom Facebooku.

Mali  grad Livno nedavno je veću pažnju javnosti dobio i po tome što je mjesto porijekla izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića, a mogao bi je iskoristiti da privuče inovatore i investitore, alfu i omegu za poticanje suvremenog uspjeha.

Linovate Livno

”Svjesni svakodnevnih događaja i neprilika s kojima se susreću mladi, nedostatkom motiva, volje, mogućnosti te zapošljavanja, grad Livno i okolicu svakodnevno napuštaju obitelji. Jedan od ključnih razloga jest nepostojanje okruženja koje bi potaknulo i podržalo mlade ljude u izgradnji samostalne karijere kroz malo i srednje poduzetništvo.

Proteklih godinu dana pokrenuta je inicijativa uspostave Tehnološkog parka Livno, koja je rezultirala zakladom Linnovate, čiji su osnivači porijeklom iz Livna: Bernardin Ćenan, Božo Perić, Marin Jozić te Mate Rimac.

Pored uloge osnivača, važno za naglasiti jest uloga Mate Rimca kao glavnog donatora koji je osigurao potrebnu financijsku podršku za početak rada, kao i mnoge druge programe i aktivnosti zaklade Linnovate.

Rad zaklade temeljit će se na podršci edukaciji, poduzetništvu, izvozu te financiranju, a na samoj konferenciji prezentirat ćemo javnosti naše planove.

Dolaskom na konferenciju bit ćete u mogućnosti saznati motive inicijative za uspostavu tehnološkog parka, naše usluge i planove, kao i mnoge druge zanimljive teme:

Sudjelovanje na konferenciji je otvoreno za javnost, te ovim putem pozivamo sve zainteresirane s područja grada Livna kao i područja županije. Pored lokalnog stanovništva, na konferenciju pozivamo i sve pripadnike naše dijaspore, koji bi trebali odigrati jednu važnu ulogu, a kojima je posvećen dio same konferencije”, stoji na stranicama Linovate.org.

 

Livnjaci Dalić i Rimac su učinili ponosnima Hrvate cijelog svijeta

 

 

Mate Rimac u Splitu otvorio razvojni ured tvrtke Rimac Technology

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari