Pratite nas

Čović kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Kukić odustao

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ BiH   bit će kandidat koalicije koju predvodi njegova stranka, a koju čine još četiri stranke članice Hrvatskog Narodnog Sabora, a podržavaju i ostale članice HNS-a i bivši dužnosnici HDZ 1990, za hrvatskog člana predsjedništva BiH, saznaje Hrvatski Medijski servis od izvora bliskih vrhu HDZ BiH.

Covic-Ne-moze-Bosnjak-odlucivati-kako-ce-se-birati-hrvatski-clan-predsjednistva_ca_large

Odluku o Čovićevoj kandidaturi, kako navodi HMS,   Predsjedništvo HDZ BiH donijet će na sjednici u petak 11. srpnja.

Nedavna istraživanja javnog mjenja pokazala su kako je lider HDZ BiH političar koji uživa najveću podršku među hrvatskim biračima u BiH.

Prema najavama u medijima za hrvatskog člana Predsjedništva kandidirat će se još i predsjednik HDZ 1990.Martin raguž, koji je na prošlotjednoj sjednici Predsjedništva “Devedesetke” prihvatio kandidaturu za ovu dužnost, te Živko Budimir, predsjednik Stranke pravde i povjerenja, kojeg podržava šest minornih bošnjačkih stranaka.

Kako saznaje HMS, prof. dr Slavo Kukić, koji je nagovještavao kako bi mogao prihvatiti biti kandidatom Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odustao je od te namjere, iako je najavljivao kako će istaknuti svoju kandidaturu, ukoliko se kandidira predsjednik HDZ Bih Dragan čović.

Kukic1

Još uvijek je nepoznato tko će biti kandidat Demokratske fronte (DF) Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva, budući je vrh te stranke “jednoglasno odlučio” kako će za Predsjedništvo BiH imati kandidata “iz reda hrvatskog naroda”. Lider DF-ae Željko Komšić, koji je kao kandidat SDP-a u dva navrata biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima, u nedavnoj izjavi za Federalnu televiziju, nije isključio mogućnost da njegova stranka kandidira Damira Marjanovića, bivšeg ministra obrazovanja Sarajevskog kantona, za člana predsjedništva BiH “iz reda hrvatskog naroda”, mada nije bio siguran “kako se Marijanović izjašnjava.”

Rok za prijavu kandidata  središnjem izbornom povjerenstvu BiH, za predstojeće opće izbore u našoj zemlji, koji će se održati 12. listopada, istječe 14. srpnja. Na listopadskim izborima građani BiH s biračkim pravom birat će članove Predsjedništva BiH, predsjednika i dva dopredsjednika Republike srpske, zastupnike Parlamentarne skupštine BiH, zastupnike Narodne Skupštine Republike Srpske i Skupštine Federacije BiH, te zastupnike u deset županiskih parlamenata u F BiH. /HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica: Treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje

Objavljeno

na

Objavio

Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade.

Paljenjem svijeća od strane učenika vukovarskih osnovnih škola započeo je središnji dan obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu domovinskoga rata 1991. godine.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović stigla je u Vukovar.

Držim da treba osigurati budućnost Vukovara, da ljudi ostanu ovdje – poručila je predsjednica. – Svaka deklaracija prijateljstva je dobar korak naprijed, već su učinjeni neki koraci, ali svako veliko putovanje tako počinje.

Rekla sam rekla nekoliko puta  još će puno vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija mogu govoriti da su prijateljske države, ali trebamo rješavati naša otvorena pitanja, prije svega naših nestalih – rekla je Grabar-Kitarović o odnosu Hrvatske i Srbije.

Vukovar umire da Hrvatska živi, cijelog sebe Domovini dade

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari