Pratite nas

BiH

Čović: Do kraja siječnja novo Vijeće ministara i Vlada FBiH

Objavljeno

na

Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, na kojoj bi bilo izabrano rukovodstvo Doma, izaslanici za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik i dopredsjednici Federacije mogla bi biti održana prije Nove godine, najavio je u intervjuu za Fenu član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Istakao je kako je temeljni preduvjet za to da preostalih pet županijskih parlamenata do kraja ovog tjedna izvrši izbor izaslanika u entitetski dom naroda.

– Ja sam ovih dana i s Bakirom Izetbegovićem dva puta razgovarao na tu temu i imamo uvjeravanja kako bi do petka mogao biti završen izbor izaslanika za Dom naroda u svih pet županija gdje to još nije urađeno. Ako bi se to dogodilo vjerujem da ponedjeljak i utorak možemo iskoristiti i da do 30. prosinca imamo sazvanu konstituirajuću sjednicu Doma naroda na kojoj bi se izabrali izaslanici za državni Dom naroda, kao i rukovodstvo Doma naroda te predsjednik i dopredsjednici Federacije. Ako to uspijemo mi smo ispoštovali rok koji smo zadali, a to je da u ovoj godini imamo izabrane barem nositelje vlasti. Mislim da isti dan, paralelno s tom odlukom, možemo imati i odluku Predsjedništva BiH o mandataru, odnosno kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara , kazao je Čović.

Džentlmenski iskorak

To je, ističe, jedna varijanta dinamike, a ako se to ne dogodi onda sigurno očekuje da do sredine siječnja taj posao bude završen.

– Onda slijede provjere za predsjedavajućeg Vijeća ministara sukladno zakonu i vjerujem da za to neće trebati puno vremena. U najgorem slučaju, kako sada stvari stoje, ako se ništa ne poremeti, kompletno Vijeće ministara BiH i Vladu Federacije BiH možemo imati do kraja siječnja, kaže Čović.

Po njegovim riječima, postoji dogovor da uspostava državne i federalne vlasti ide paralelno. Dakle, onog trenutka kada budu imenovani predsjednik i dopredsjednici Federacije kao formalni šef izvršne vlasti u Federaciji, može se u Predsjedništvu potvrditi mandatar Vijeća ministara BiH.

Na pitanje zašto je HNS-u važno da se prvo uspostavi federalna vlast, odnosno da se ide na paralelnu uspostavu državne i vlasti na razini Federacije, Čović kaže da se na taj način sprečava mogućnost bilo kakvih zastoja, posebno na županijskoj razini.

– Mislim da je ovo jedan džentlmenski iskorak. Prvo, dobit ćemo
dimaniku u uspostavi izvršne vlasti, a drugo, nećemo moći jedni drugima prigovarati da netko koči proces, pojašnjava Čović.

Smatra vrlo značajnim da do kraja siječnja sljedeće godine imamo na čelu izvršne vlasti i države i entiteta nove ljude sukladno izbornom rezultatu, koji će ubrzano krenuti u rješavanje problema koji su naznačeni kao ključni u BiH, a to su prvenstveno ekonomski i socijalni problemi.

Koalicija okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), ističe Čović, već ima pripremljena imena kandidata za sve pozicije u izvršnoj vlasti.

– Čekat ćemo dogovore koji slijede u sljedećih nekoliko dana, jer o resorima uopće nismo razgovarali. To moramo dogovoriti i mislim kako će i ta aktivnost biti obavljena u ponedjeljak ili utorak. Kad se završi posao na razini županija sjest ćemo i dogovoriti okvirnu raspodjelu resora poštujući dogovor što pripada HNS-u, a to je u Federaciji pet hrvatskih ministarskih mjesta i jedno srpsko. Sad treba definirati šta je to. U Vijeću ministara BiH postoji načelo da su to tri ministra Hrvata, a mi ćemo predložiti i četiri zamjenika ministra iz hrvatskog naroda. Imamo jedan pristup oko ministra vanjskih poslova, resora financija i tako dalje, ali to treba dogovoriti s partnerima i vjerujem da su 29. i 30. prosinca dani kada možemo o tome sjesti i razgovarati. Ako se sve to ostvari mi kao HNS bit ćemo u prilici izaći u javnost sa svim imenima kandidata. Jednostavno, nismo željeli o tome spekulirati kako ne bismo naštetili ugledu pojedinaca. Sva imena koja su u opticaju u medijima su spekulacije, barem kada su u pitanju hrvatski predstavnici, kaže Čović.

Kada su u pitanju prioritetni zadaci nove vlasti na državnoj i federalnoj razini Čović ističe kako su to za HNS ona pitanja koja su u svom programu “hrvatski odgovor” isticali i u predizbornoj kampanji. Pojašnjava da je to intenzivan rad s Bruxellesom na europskom putu BiH, rad na socijalnim i ekonomskim pitanjima, odnosno popravljanje životnog standarda građana, potom provedba presude “Sejdić i Finci”, hitno rješavanje pitanja provedbe odluka Suda u Strasbourgu i domaćih sudova kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona.

– Time bismo relaksirali i odnose između tri naroda za sljedeće lokalne izbore. Bio bi stvoren i drugačiji ambijent za izbore. U Izbornom zakonu moraju precizno biti navedeni rokovi do kada se mora uspostaviti koja razina vlasti i šta se događa ako se to ne ispuni, kaže Čović.

Zaštititi dostojanstvo branitelja

Prioritetnim smatra i rješavanje statusa braniteljske populacije i u tom smislu ističe kako bi već na prvim sjednicama nove Vlade FBiH trebalo poništiti odluke o nezakonitim i neustavnim revizijama branitelja kako bi se zaštitilo dostojanstvo tih ljudi i vrijednosti domovinskog rata.

Najavljuje i da će hrvatski predstavnici u vlasti vrlo otvoreno govoriti i o problemima koji se tiču kulturne baštine i jezika i u tom kontekstu cilj HNS-a jest da Hrvati budu u poziciji izgrađivati školovanje na vlastitom jeziku na cijelom prostoru BiH, stvoriti ambijent za početak rada RTV kanala na hrvatskom jeziku i regulirati druga važna identitetska pitanja i potrebe.

Čović kaže kako je atmosfera unutar Predsjedništva BiH vrlo korektna i vjeruje da će se taj pozitivan stav prenijeti i na druge rauine vlasti u BiH. Uvjeren je da će BiH u 2015. godini dobiti osnove vanjske politike kao dokument usvojen u Predsjedništvu BiH.

– Mislim da za to postoje uvjeti pa čak i kada su u pitanju najosjetljivije teme. Uvjeren sam da ćemo iznaći jedan uravnotežen pristup i sva trojica članova Predsjedništva smo zainteresirani za to. Što se tiče bilateralnih posjeta, pozivi nekim predsjednicima već su upućeni, a zatražili smo od Ministarstva vanjskih poslova da nam napravi jedan presjek svih aktivnosti i gdje bi trebali članovi Predsjedništva ići kako bi provodili vanjsku politiku BiH. Vjerujem da ćemo na sljedeće dvije sjednice imati i takav jasan plan za 2015. pa dijelom i za 2016. godinu, kaže Čović.

Potvrdio je da tri člana Predsjedništva rade na tekstu usaglašene izjave o narednim koracima kada su u pitanju europske integracije, a sukladno novoj inicijativi Europske unije. Cilj je da taj tekst bude usuglašen do kraja ove godine te da se sa čelnicima ostalih stranaka dogovori, kako bi on u trenutku kada dođe u Parlamentarnu skupštinu BiH bio podržan.

– Nacrt izjave će Predsjedništvo BiH utvrditi do kraja godine, a vjerujem da do kraja siječnja ili sredine veljače taj dokument može biti usvojen i u državnom parlamentu, ističe hrvatski član Predsjedništva BiH.

Čović naglašava da nije dobro što različite stranke čine vlast na različitim razinama, jer to otežava proces dogovoranja o svim pitanjima. No, i u takvoj situaciji se, kaže, mora funkcionirati i on će se truditi da korektan partnerski odnos kakav ima s Miloradom Dodikom ima i sa čelnicima drugih važnih stranaka u BiH.

– Taj odnos koji imam s Dodikom ja sam i do sada koristio za dobrobit svih ljudi u BiH. Doista takav odnos želim uspostaviti i s drugim stranačkim liderima iz bošnjačkog i srpskog naroda bez obzira na to jesu li u vlasti. Vjerujem da to može pomoći i kada se pojavi neki problem koji treba riješiti u interesu svih građana. Nastojat ću da i druge kolege u međusobnom odnosu imaju isti pristup, kaže Čović.

Katastrofalna vlast

Odbacuje mogućnost kadrovske čistke u državnim institucijama te kaže da se promjene mogu očekivati samo tamo gdje određenim kadrovima istječe mandat.

– Isto razmišljam i kada je u pitanju federalna razina. Ta vlast je bila s našeg gledišta katastrofalna i ono što meni smeta je da u zadnjih nekoliko mjeseci imamo stalne aktivnosti kako bi se netko zbrinuo. Naš je stav da treba razriješiti sve ljude koji su imenovani u vrijeme predizborne kampanje i nakon izbora, a da za to nije bilo stvarnog razloga. Ovih dana sam razgovarao s Nerminom Nikšićem da tamo gdje se ne mora takve stvari ne rade. Siguran sam da svi oni koji su na politički način dovođeni zadnjih mjeseci neće moći ostati na tim pozicijama, a svi oni koji su profesionalni, korektno rade svoj posao i nisu došli na te pozicije zadnjih nekoliko mjeseci političkim nametanjem ne trebaju brinuti za svoje pozicije, ističe Čović.

Govoreći o Hrvatskom narodnom saboru, Čović kaže da je s Božom Ljubićem koji je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, dogovorio da se sjednica HNS-ovog predsjedništva i glavnog vijeća održi početkom iduće godine radi pripreme novog saziva Sabora.

– Ideja je da sjednica HNS-a bude odmah početkom veljače i da na tu sjednicu budu pozvani svi legitimni, legalno izabrani predstavnici hrvatskog naroda koji su izabrani na lokalnim ili općim izborima. Prema onome što znam, tu bi moglo biti pozvano više od 600 osoba, kao i predstavnici svih institucija hrvatskog naroda. Što se tiče pojedinih stranaka, sve stranke koje imaju barem jednog predstavnika na bilo kojem nivou vlasti, formalno stječu pravo sudjelovanja na sjednici HNS-a. Sabor je već postao tijelo koje se izdiglo iz dosadašnjih okvira, jer smo ga i formalno registrirali i dobilo je svoje mjesto u zakonodavstvu BiH. Ono na čemu ćemo insistirati pri izborima na Saboru je da u Glavnom vijeću bude ostavljeno dovoljno mjesta za sve zainteresirane građane BiH koji uvažavaju deklaracije i druge dokumente koje je HNS do sada usvajao.

Uvjeren sam da nakon ovog sabora niti jedan predstavnik vlasti iz hrvatskog naroda u BiH neće imati prostora za primjedbu da nije bio pozvan u HNS, pojašnjava Čović.

[ad id=”53637″]

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Nakon kritika zbog imenovanja: Na web-stranici bh. Predsjedništva izbrisani podaci o savjetnicima

Objavljeno

na

Objavio

Netragom su s internetske stranice Predsjedništva Bosne i Hercegovine nestali podaci o tome tko su ljudi koji rade kao članovi ureda trojice članova državnog vrha nakon pritisaka pod kojima su se našli zbog imenovanja pojedinih krajnje kompromitiranih dužnosnika.Posebno se to odnosi na Ured Željka Komšića. Savjetnik za vanjsku politiku postao je liječnik gastroenterolog Rusmir Mesihović, piše Večernji list BiH.

Protivnici Daytona

Mesihovićevo ime spominjalo se u nekoliko afera, zbog čega nije uspio dobiti poziciju ministra zdravstva u Sarajevskoj županiji, a ranije je bio pod istragom slovenskih istražitelja zbog sumnje u pranje novca jer je na račune banaka u ovoj državi prebacio 71.500 eura.

U posjedu ovaj liječnik ima i 25-metarsku jahtu vrijednu više od milijun eura koja je privezana na slovenskom primorju.

Savjetnik za medije je Nihad Hebibović, koji je sudjelovao kao dio tima Komšićeve kampanje nabijene mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj. Amir Ibrović, koji je u dva navrata do sada bio predstojnik Ureda, to radi i u ovome, a u njega ima najveće povjerenje.

Savjetnici u njegovu uredu su i ljudi poput Slavena Kovačevića koji su godinama sustavno pokušavali uvjeriti javnost da ne postoji original Daytonskog sporazuma ili su sadržaj ovoga dokumenta posve drukčije tumačili nego što tamo piše. Sve to kako bi opravdali projekt nametanja Komšića u državno Predsjedništvo.

Javnosti su još uvijek na stranici Wikileaksa dostupne i ocjene američkih diplomata i o samome Komšiću iz vremena ranijih mandata, ali i bliskim suradnicima.

Tako se navodi kako nije “ispunio velike nade koje smo mi i mnogi drugi imali za njega” kao projekt koji se trebao “približiti” Hrvatima, a umjesto toga ih je još više udaljio od političkog Sarajeva. U Uredu srpskog člana bh. Predsjedništva njegovi su najprovjereniji kadrovi.

Predstojnik Ureda predsjedatelja bh. Predsjedništva Milorada Dodika je Danijel Dragičević. Dragičević je ranije bio angažiran kao Dodikov šef Ureda za vrijeme dok je novoizabrani član Predsjedništva BiH obnašao dužnost predsjednika RS-a.

Pero Simić ostao je na poziciji Dodikova savjetnika za medije, dok je Dragoljub Reljić, nekadašnji tajnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i glavni tajnik Vijeća naroda RS-a, imenovan za savjetnika za ustavnopravna pitanja. U Dodikovu uredu na mjestu savjetnica zaposlene su također Nina Sajić i Ana Trišić-Babić.

Sajić je ranije obnašala dužnost veleposlanice BiH u Rumunjskoj, a također je savjetovala nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića. Trišić-Babić bila je zamjenica šefa diplomacije BiH u vrijeme mandata Zlatka Lagumdžije.

Najdugovječnija ekipa

U Uredu bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, po stažu, u ovoj instituciji najiskusnija je ekipa. Predstojnik Ureda člana državnog vrha Šefika Džaferovića je Elvir Čamdžić, koji ima višegodišnje iskustvo rada u Predsjedništvu.

Uz njega, savjetnik za medije ostao je dugogodišnji novinar više medija Elvir Huremović, dok je Damir Džanko savjetnik Džaferovića iz oblasti vanjske politike, a Adis Alagić, još jedan turski student, Džaferovića savjetuje iz oblasti ekonomije.

Večernji list

Komšićev savjetnik poziva na terorizam u Hrvatskoj!?

 

 

 

Savjetnici ‘hrvatskoga’ člana BiH Predsjedništva redom Bošnjaci

 

 

 

Poruke s Komšićevog skupa: ‘Kolac za Čovu i ‘do jaja’ za Kolindu’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

DODIK: Komšićevo uvjetovanje Bosnu i Hercegovinu može odvesti u disoluciju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da bi drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić trebao  ispoštovati  zakon u vezi s imenovanjem kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara, što nije učinjeno već mjesec dana.

Dodik je podsjetio da Predsjedništvo BiH mora u roku od 15 dana od formiranja kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH mora  imenovati kandidata za sastav Vijeća ministara, ali se to nije dogodilo iako je, kako ističe, predlagao, što zna i Komšić.

Dodik je u izjavi Srni istaknuo da je cilj opstrukcija da “za tako nešto optuže nekog drugog, ali da on ništa nije opstruirao već da je radio i održao četiri sjednice Predsjedništva, na kojima se odlučivalo o svemu što je bilo na dnevnom redu”.

On je kazao da su, kada je trebalo na dnevni red staviti ono što je bila obaveza Predsjedništva i njega kao predsjedatelja, ostala dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH izbjegla su i rekla da to treba ostaviti za kasnije.

Prema njegovim riječima, pričati o tome tko treba poštovati zakone, u najmanju ruku je malo licemjerno, pa taman to “dolazilo i od samog Komšića”.

“Od svega toga oni prave karikaturu kao da je nama nešto važno formiranje na razini BiH. Nama je to važno sa stanovišta interesa Republike Srpske i to oni moraju znati. Njihova opstrukcija ide za tim da naprave štetu Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

Dodik je istaknuo da je očigledno da “neki stavovi u vezi s NATO-om, koji su doneseni ranije, a na koje se pozivaju, nisu bili dovoljni, jer ne bi tražili da se o tome ponovo odlučuje i ne bi sada vršili pritisak i uvjetovali formiranje tijela na razini BiH”.

On je poručio da očekivanja koja čuje kako se treba pristupiti izradi nekog sveobuhvatnog sporazuma mogu biti očekivanja određenih pojedinaca, te da SNSD, čiji je predsjednik, nema namjeru ulaziti u potpisivanje nikakvog kolektivnog sporazuma.

“Mi možemo samo prihvatiti dogovor o tehničkoj podjeli resora s jasnim naznakama da europski put može biti mjesto okupljanja, da ostaju otvorena pitanja koja nisu i nemaju suglasnost svih i da ne trebalo potencirati njihova nametanja”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, mogli bi se dogovoriti o nekim ekonomskim pitanjima, ali nemogućnost da se izaberu tijela na razini BiH najbolje govori o tome tko želi nešto uraditi.

On je napomenuo da je Republika Srpska na izborima dala povjerenje određenim političkim opcijama da je zastupaju na razini BiH, te da razumije da im možda smeta ili im se ne sviđa koga je narod izabrao.

“Činjenica je da je ono što je birano i što predstavlja strukturu iz Republike Srpske birao narod na izborima i to neposrednim. To ne može nitko promijeniti, pa ni arogancija bilo koga u Sarajevu, pogotovo ne Komšića”, istakao je Dodik.

Dodik je naglasio da “Srbi u BiH nikome ništa nisu dužni, te da ništa nisu dužni Bošnjacima”.

“U političkom smislu mi smo koncipirali naš politički odraz koji se zove Republika Srpska i taj odraz mi predstavljamo. Ja predstavljam Republiku Srpsku i oni koji su izabrani da rade u zajedničkim tijelima predstavljaju Republiku Srpsku na najbolji mogući način, u skladu s onim što jeste naša politika”, objasnio je Dodik.

On je rekao da politiku Komšića ili bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, koja mu se ne sviđa, smatra legitimnom, te da isto tako ne bi trebali imati očekivanja da bi samo zbog plasiranja njihovih stavova trebalo doći do nekih promjena.

Dodik je rekao da Republika Srpska efikasno radi svoj dio posla, da je implementirala rezultate izbora, dok to nije urađeno na razini Federacije BiH, značajnog broja županija i zajedničkog nivoa BiH.

“Ako se sretnemo gore, pa taman i na nivou Predsjedništva, i tamo imamo naše jasne politike. Naša politika ostat će nepromijenjena. U tom pogledu ne mislim da pomažu takvi stavovi o nekom nametanju”, naveo je Dodik.

Dodik je napomenuo da u BiH ne može postojati  nikakav “hegemon”, a pokušaj da ga “dvojac napravi neće proći, jer oni prave najveću štetu BiH”.

“Mi ćemo još sačekati. Ali postoji vrijeme kada ćemo morati da jasno kazati da je ono što se radi na nivou BiH šteta za Republiku Srpsku i da će Republika Srpska početi donositi neke svoje odluke. Možda im se tek te odluke neće dopasti, ali mi nemamo namjeru trpjeti štetu”, poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, skrivanje iza nekih i moraliziranje neće pomoći BiH jer ona treba dobiti svoja legitimno izabrana tijela od političkih predstavnika koji su izabrani na izborima ili će pokazati dodatnu nesposobnost i definitivnu podjelu političkog sustava, a onda, vjerojatno, i samu disoluciju njenog postojanja.

“Neka se vidi tko to na kraju brani. Mi želimo ući  u ta tijela. Naravno da ćemo tamo nastaviti s našim stavovima”, rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da se Komšić “dodvorava strancima, te da on nije mogao lagati predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i da mu priča kako u BiH postoji nešto drugo, te je naglasio da će isto tako reći i bilo kome drugom”.

On je rekao i da bi ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara u tehničkom mandatu Igor Crnadak mogao primijetiti da je na sastanku s Putinom pored zastave BiH bila i zastava Republike Srpske koju, kako je ocijenio, “vjerojatno nije navikao vidjeti, pa ima problema da je vidi i sada”.

“Kao član Predsjedništva BiH ne smatram da zastava BiH ne treba biti tu, ali pored nje treba stajati  i zastava Republike Srpske i svuda gdje budem mogao tako će i biti”, poručio je Dodik./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari