Pratite nas

BiH

Čović: Do kraja siječnja novo Vijeće ministara i Vlada FBiH

Objavljeno

na

Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, na kojoj bi bilo izabrano rukovodstvo Doma, izaslanici za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik i dopredsjednici Federacije mogla bi biti održana prije Nove godine, najavio je u intervjuu za Fenu član Predsjedništva BiH Dragan Čović.

Istakao je kako je temeljni preduvjet za to da preostalih pet županijskih parlamenata do kraja ovog tjedna izvrši izbor izaslanika u entitetski dom naroda.

– Ja sam ovih dana i s Bakirom Izetbegovićem dva puta razgovarao na tu temu i imamo uvjeravanja kako bi do petka mogao biti završen izbor izaslanika za Dom naroda u svih pet županija gdje to još nije urađeno. Ako bi se to dogodilo vjerujem da ponedjeljak i utorak možemo iskoristiti i da do 30. prosinca imamo sazvanu konstituirajuću sjednicu Doma naroda na kojoj bi se izabrali izaslanici za državni Dom naroda, kao i rukovodstvo Doma naroda te predsjednik i dopredsjednici Federacije. Ako to uspijemo mi smo ispoštovali rok koji smo zadali, a to je da u ovoj godini imamo izabrane barem nositelje vlasti. Mislim da isti dan, paralelno s tom odlukom, možemo imati i odluku Predsjedništva BiH o mandataru, odnosno kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara , kazao je Čović.

Džentlmenski iskorak

To je, ističe, jedna varijanta dinamike, a ako se to ne dogodi onda sigurno očekuje da do sredine siječnja taj posao bude završen.

– Onda slijede provjere za predsjedavajućeg Vijeća ministara sukladno zakonu i vjerujem da za to neće trebati puno vremena. U najgorem slučaju, kako sada stvari stoje, ako se ništa ne poremeti, kompletno Vijeće ministara BiH i Vladu Federacije BiH možemo imati do kraja siječnja, kaže Čović.

Po njegovim riječima, postoji dogovor da uspostava državne i federalne vlasti ide paralelno. Dakle, onog trenutka kada budu imenovani predsjednik i dopredsjednici Federacije kao formalni šef izvršne vlasti u Federaciji, može se u Predsjedništvu potvrditi mandatar Vijeća ministara BiH.

Na pitanje zašto je HNS-u važno da se prvo uspostavi federalna vlast, odnosno da se ide na paralelnu uspostavu državne i vlasti na razini Federacije, Čović kaže da se na taj način sprečava mogućnost bilo kakvih zastoja, posebno na županijskoj razini.

– Mislim da je ovo jedan džentlmenski iskorak. Prvo, dobit ćemo
dimaniku u uspostavi izvršne vlasti, a drugo, nećemo moći jedni drugima prigovarati da netko koči proces, pojašnjava Čović.

Smatra vrlo značajnim da do kraja siječnja sljedeće godine imamo na čelu izvršne vlasti i države i entiteta nove ljude sukladno izbornom rezultatu, koji će ubrzano krenuti u rješavanje problema koji su naznačeni kao ključni u BiH, a to su prvenstveno ekonomski i socijalni problemi.

Koalicija okupljena oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), ističe Čović, već ima pripremljena imena kandidata za sve pozicije u izvršnoj vlasti.

– Čekat ćemo dogovore koji slijede u sljedećih nekoliko dana, jer o resorima uopće nismo razgovarali. To moramo dogovoriti i mislim kako će i ta aktivnost biti obavljena u ponedjeljak ili utorak. Kad se završi posao na razini županija sjest ćemo i dogovoriti okvirnu raspodjelu resora poštujući dogovor što pripada HNS-u, a to je u Federaciji pet hrvatskih ministarskih mjesta i jedno srpsko. Sad treba definirati šta je to. U Vijeću ministara BiH postoji načelo da su to tri ministra Hrvata, a mi ćemo predložiti i četiri zamjenika ministra iz hrvatskog naroda. Imamo jedan pristup oko ministra vanjskih poslova, resora financija i tako dalje, ali to treba dogovoriti s partnerima i vjerujem da su 29. i 30. prosinca dani kada možemo o tome sjesti i razgovarati. Ako se sve to ostvari mi kao HNS bit ćemo u prilici izaći u javnost sa svim imenima kandidata. Jednostavno, nismo željeli o tome spekulirati kako ne bismo naštetili ugledu pojedinaca. Sva imena koja su u opticaju u medijima su spekulacije, barem kada su u pitanju hrvatski predstavnici, kaže Čović.

Kada su u pitanju prioritetni zadaci nove vlasti na državnoj i federalnoj razini Čović ističe kako su to za HNS ona pitanja koja su u svom programu “hrvatski odgovor” isticali i u predizbornoj kampanji. Pojašnjava da je to intenzivan rad s Bruxellesom na europskom putu BiH, rad na socijalnim i ekonomskim pitanjima, odnosno popravljanje životnog standarda građana, potom provedba presude “Sejdić i Finci”, hitno rješavanje pitanja provedbe odluka Suda u Strasbourgu i domaćih sudova kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona.

– Time bismo relaksirali i odnose između tri naroda za sljedeće lokalne izbore. Bio bi stvoren i drugačiji ambijent za izbore. U Izbornom zakonu moraju precizno biti navedeni rokovi do kada se mora uspostaviti koja razina vlasti i šta se događa ako se to ne ispuni, kaže Čović.

Zaštititi dostojanstvo branitelja

Prioritetnim smatra i rješavanje statusa braniteljske populacije i u tom smislu ističe kako bi već na prvim sjednicama nove Vlade FBiH trebalo poništiti odluke o nezakonitim i neustavnim revizijama branitelja kako bi se zaštitilo dostojanstvo tih ljudi i vrijednosti domovinskog rata.

Najavljuje i da će hrvatski predstavnici u vlasti vrlo otvoreno govoriti i o problemima koji se tiču kulturne baštine i jezika i u tom kontekstu cilj HNS-a jest da Hrvati budu u poziciji izgrađivati školovanje na vlastitom jeziku na cijelom prostoru BiH, stvoriti ambijent za početak rada RTV kanala na hrvatskom jeziku i regulirati druga važna identitetska pitanja i potrebe.

Čović kaže kako je atmosfera unutar Predsjedništva BiH vrlo korektna i vjeruje da će se taj pozitivan stav prenijeti i na druge rauine vlasti u BiH. Uvjeren je da će BiH u 2015. godini dobiti osnove vanjske politike kao dokument usvojen u Predsjedništvu BiH.

– Mislim da za to postoje uvjeti pa čak i kada su u pitanju najosjetljivije teme. Uvjeren sam da ćemo iznaći jedan uravnotežen pristup i sva trojica članova Predsjedništva smo zainteresirani za to. Što se tiče bilateralnih posjeta, pozivi nekim predsjednicima već su upućeni, a zatražili smo od Ministarstva vanjskih poslova da nam napravi jedan presjek svih aktivnosti i gdje bi trebali članovi Predsjedništva ići kako bi provodili vanjsku politiku BiH. Vjerujem da ćemo na sljedeće dvije sjednice imati i takav jasan plan za 2015. pa dijelom i za 2016. godinu, kaže Čović.

Potvrdio je da tri člana Predsjedništva rade na tekstu usaglašene izjave o narednim koracima kada su u pitanju europske integracije, a sukladno novoj inicijativi Europske unije. Cilj je da taj tekst bude usuglašen do kraja ove godine te da se sa čelnicima ostalih stranaka dogovori, kako bi on u trenutku kada dođe u Parlamentarnu skupštinu BiH bio podržan.

– Nacrt izjave će Predsjedništvo BiH utvrditi do kraja godine, a vjerujem da do kraja siječnja ili sredine veljače taj dokument može biti usvojen i u državnom parlamentu, ističe hrvatski član Predsjedništva BiH.

Čović naglašava da nije dobro što različite stranke čine vlast na različitim razinama, jer to otežava proces dogovoranja o svim pitanjima. No, i u takvoj situaciji se, kaže, mora funkcionirati i on će se truditi da korektan partnerski odnos kakav ima s Miloradom Dodikom ima i sa čelnicima drugih važnih stranaka u BiH.

– Taj odnos koji imam s Dodikom ja sam i do sada koristio za dobrobit svih ljudi u BiH. Doista takav odnos želim uspostaviti i s drugim stranačkim liderima iz bošnjačkog i srpskog naroda bez obzira na to jesu li u vlasti. Vjerujem da to može pomoći i kada se pojavi neki problem koji treba riješiti u interesu svih građana. Nastojat ću da i druge kolege u međusobnom odnosu imaju isti pristup, kaže Čović.

Katastrofalna vlast

Odbacuje mogućnost kadrovske čistke u državnim institucijama te kaže da se promjene mogu očekivati samo tamo gdje određenim kadrovima istječe mandat.

– Isto razmišljam i kada je u pitanju federalna razina. Ta vlast je bila s našeg gledišta katastrofalna i ono što meni smeta je da u zadnjih nekoliko mjeseci imamo stalne aktivnosti kako bi se netko zbrinuo. Naš je stav da treba razriješiti sve ljude koji su imenovani u vrijeme predizborne kampanje i nakon izbora, a da za to nije bilo stvarnog razloga. Ovih dana sam razgovarao s Nerminom Nikšićem da tamo gdje se ne mora takve stvari ne rade. Siguran sam da svi oni koji su na politički način dovođeni zadnjih mjeseci neće moći ostati na tim pozicijama, a svi oni koji su profesionalni, korektno rade svoj posao i nisu došli na te pozicije zadnjih nekoliko mjeseci političkim nametanjem ne trebaju brinuti za svoje pozicije, ističe Čović.

Govoreći o Hrvatskom narodnom saboru, Čović kaže da je s Božom Ljubićem koji je predsjednik Glavnog vijeća HNS-a, dogovorio da se sjednica HNS-ovog predsjedništva i glavnog vijeća održi početkom iduće godine radi pripreme novog saziva Sabora.

– Ideja je da sjednica HNS-a bude odmah početkom veljače i da na tu sjednicu budu pozvani svi legitimni, legalno izabrani predstavnici hrvatskog naroda koji su izabrani na lokalnim ili općim izborima. Prema onome što znam, tu bi moglo biti pozvano više od 600 osoba, kao i predstavnici svih institucija hrvatskog naroda. Što se tiče pojedinih stranaka, sve stranke koje imaju barem jednog predstavnika na bilo kojem nivou vlasti, formalno stječu pravo sudjelovanja na sjednici HNS-a. Sabor je već postao tijelo koje se izdiglo iz dosadašnjih okvira, jer smo ga i formalno registrirali i dobilo je svoje mjesto u zakonodavstvu BiH. Ono na čemu ćemo insistirati pri izborima na Saboru je da u Glavnom vijeću bude ostavljeno dovoljno mjesta za sve zainteresirane građane BiH koji uvažavaju deklaracije i druge dokumente koje je HNS do sada usvajao.

Uvjeren sam da nakon ovog sabora niti jedan predstavnik vlasti iz hrvatskog naroda u BiH neće imati prostora za primjedbu da nije bio pozvan u HNS, pojašnjava Čović.

[ad id=”53637″]

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

KAD ČOVJEK ČOVJEKU POSTANE VUK

Objavljeno

na

Objavio

Domaći ljudi pretežito su po kućama. Izlazi samo onaj koji mora. Pojavio se veliki broj krađa, tuča. Nitko ne zna odakle su ovi ljudi došli. Mislim da nitko i ne zna niti njihove identitete. Državne službe koje su u Sarajevu samo  su ih autobusima dovezli ovdje. Mi smo na rubu živaca. Ne znamo kako ćemo dalje, kaže Mulalić.

Kad se putnik namjernik odluči putovati od Karlovca prema Bosni i Hercegovini pred očima će mu biti prelijepi prirodni ambijent koji plijeni zelenim šumama, zove opojnim ptičijim cvrkutima i mami neodoljivošću živopisnih biljki koje rastu tik uz samu cestu. Nećete primijetiti da upravo ta cesta, kada se uputite od graničnog prijela Maljevca prema Hrvatskoj, zapravo mnogima predstavlja nikad dosanjani san.

Mnogobrojni su migranti iz afričkoga svijeta u svom pohodu u Europu zaustavljeni baš na tom području. Naime, brojni su nakon dolaska u BiH poželjeli ostvariti cilj i domoći se u naprednih  europskih zemalja, ali, kako kažu, čvrsta hrvatska policija stala im je na put.

Proteklo je otprilike mjesec dana od kako je u Velikoj Kladuši ubijen 24-godišnjak iz Maroka. Slučaj još uvijek nije do kraja rasvijetljen., a  u ovo ljetno vrijeme kada je sve oko ljudi izrazito vruće tema migrantskog života sve više  zaokuplja sveopću svjetsku javnost. Različiti su stavovi i političke odluke o situaciji ovih ljudi.

Reporter  Kamenjar.com-a se uputio  provjeriti stanje u Velikoj Kladuši. Na samom ulazu u grad susrećemo brojne ljude tamnije puti i nije teško primijetiti da se radi o migrantima. Na tečnom engleskom jeziku pitamo ih: odakle su? Jusuf kaže kako je iz Egipta i da želi u Austriju, gdje ima rođake, ali oni ne znaju da on dolazi:

– Ovdje sam s bratom koji ima 26 godina. Meni su 22. Govorim engleski i ja sam osoba koja komunicira s većinom ljudi u našem kampu. Želja nam je svima otići u Europsku uniju. Mi ne želimo ostati u Bosni ili Hrvatskoj. Želimo samo proći kroz Hrvatsku i nastaviti svoj put. U našim zemljama je nemoguće živjeti, a ima nas iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Egipta, Irana,  itd…, kaže Jusuf i pokazuje nam fotografiju oca, koji je ubijen.

Medju Kladušane se uvukao strah

Pitamo ga gdje možemo naći najviše njegovih prijatelja iz kampa. Kaže u centru grada su u parku kod džamije. Nastavljamo voziti prema centru i vidimo u parku veliki broj ljudi. Među njima je i Ramizha. Kaže da ima 31 godinu i petero djece. Svi su s njom u kampu. Muž joj je poginuo u Afganistanu a ona i njenih pet sinova traže sreću na Zapadu. Kaže da su sinovi vrijedni i da će se snaći.

Svi koje smo susreli govore o velikim životnim nedaćama u zemljama iz kojih su došli, gdje vlada glad i siromaštvo. U kampu, kojega smo posjetili, osjeća se nomadski način života, ali primijetili smo i mlađe ljude koji posjeduje moderne mobitele, pa nas je zanimalo od čega ovi ljudi žive.

Admil Mulalić je ugledni političar u ovoj lokalnoj zajednici. Predsjednik je regionalne političke  stranke DNZ BiH a živi u Kladuši. On kaže da od kada su došli migranti problemi su se pojavili u svakom trenutku i osjeća se strah domaćeg stanovništva:

– Domaći ljudi pretežito su po kućama. Izlazi samo onaj koji mora. Pojavio se veliki broj krađa, tuča. Nitko ne zna odakle su ovi ljudi došli. Mislim da nitko i ne zna niti njihove identitete. Državne službe koje su u Sarajevu samo  su ih autobusima dovezli ovdje. Mi smo na rubu živaca. Ne znamo kako ćemo dalje, kaže Admil i govori o jednom interesantnom primjeru:

– Naime, jedan kladuški poduzetnik koji posjeduje ćevabdžinicu svakodevno je hranio jednog migranta. I to je trajalo sve dok ga nije zatekao kako ga krade. Otjerao ga je. Prijavljen je Policiji da je tukao migranta pa policajcima ništa nije bilo jasno. Pitali su ga zašto ih tuče radi kad im pomaže, a on je rekao: – Ja ih hranim, ali ne tučem. Naravno, bila je laž da je emigrant pretučen. Oni su spremni na sve, pa život s njima nije nimalo ugodan, kaže Admil.

Šemsa Keserović, 70-godišnja  umirovljenica iz Kladuše kaže kako bira vrijeme kad će izaći iz kuće. Pretežito su to trenuci kad je netko drugi doma, jer kuću ne smije ostaviti samu. Nekoliko je puta opljačkana.

Kladušani žive u velikom strahu i od bolesti, jer migranti žive u kampu. Voda im je dovedena, ali uvjeti ne postoje.

– Ljetno je vrijeme. Velike su vrućine. Oni nemaju frižidere na otvorenom. Hrana im se kvari. Epidemije su vrlo moguće. Život nam nije lak, vidno uzbuđena govri nam gospođa Šemsa.

Hrvatska Policija  radi svoj posao

Migrante u Velikoj Kladuši osobno je posjetio i zastupnik HRAST-a u Hrvatskom saboru Hrvoje Zekanović i upoznao se sa sveopćom slikom. Potresen je onim što je vidio, ali i ističe:

–  Republika Hrvatska nije krajnja destinacija ovih ljudi. Svi oni imaju loše mišljenje i samtraju ju rasističkom, čak i našu Policiju smatraju rasističkom. Kažu da im nije odredište Hrvatska, nego Italija, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Kažu kako u hrvatskim šumama sada postoje stotine emigranata, koji traže način kako doći do Europske unije. Očito je da im to lako ne ide i da hrvatska Policija radi dobro svoj posao, kazao nam je Zekanović.

Napustili smo izbjeglički kamp i krenuli putem prema granici BiH s Hrvatskom. Gužvi na granici nije bilo. Razmišljali smo o ljudskim sudbinama i okrutnim  okolnostima u kojima čovjek čovjeku postaje vuk.

TEKST I FOTOGRAFIJE: Anto Pranjkić

Zekanović s migrantima u V. Kladuši: Hrvatska policija očito radi dobar posao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Borjana Krišto: Jučer smo učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH

Objavljeno

na

Objavio

bariša čolak Borjana Krišto
FENA

“Bošnjačka politička elita vrši pravno nasilje nad Ustavom BiH, ustavno-pravnim poretkom i gotovo svim institucijama”, kazala je za Dnevnik.ba Borjana Krišto, dopredsjedateljica Zastupničkog doma PS BiH i članica Predsjedništva HNS-a BiH.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana. Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Time je zapravo propao entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i njene institucije.

Krišto smatra kako su se Lidija Bradara (HDZ BiH) predsjedateljica i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH koristili ustavnim mogućnostima i Poslovnikom o radu federalnog Doma naroda.

“Iskoristili su ustavne mogućnosti i sredstava kada je u pitanju zaštita interesa. Nema tu ništa sporno i problematično”, kazala je Krišto.

Tvrdi i kako su jučer u federalnom Domu naroda spriječili entitetski udar bošnjačkih stranaka na BiH i pravno nasilje nad Hrvatima u BiH.

“Mislim da smo jučer učinili veliku stvar za hrvatski narod u BiH s obzirom na političke i protupravne namjere bošnjačkih stranaka. Zato je ovolika panika i histerija. Spriječeno je pravno nasilje nad Ustavom FBiH, Ustavom BiH i Hrvatima u BiH”, istaknula je Krišto.

Krišto je napomenula i kako je dopredsjedatelj federalnog Doma naroda, Drago Puzigaća (SNSD) iskoristio mogućnosti koje mu pružaju Poslovnik o radu Federalnog Doma naroda i Ustav.

“Prijetnje, sila, nasilje i ucjene – to bi ukratko bili potezi bošnjačke političke elite zadnjih mjeseci nakon presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić”, zaključila je Krišto, prenosi HMS.

Bošnjačka politička elita nije u stanju prihvatiti da su Hrvati u BiH konstitutivan narod, rekao je za Bariša Čolak, dopredsjedatelj Državnog Doma naroda i voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS BiH.

“Zanimljivo je da oni koji su tražili sjednicu naposljetku nisu došli. Bradara i Puzigaća su iskoristili ustavne mogućnost, a to što bošnjačke stranke nisu u stanju prihvatiti politički poraz, to je nešto sasvim drugo”, rekao je Čolak.

Voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH smatra kako i dalje ostaje problem Izbornog zakona BiH i da je Parlamentarna skupština BiH mjesto gdje se ovaj problem može riješiti u skladu s presudom Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić.

“Mogu se izjasniti o izjavi presjedateljice i jednog dopredsjedatelja po posebnom postupku, ali zato također treba natpolovična većina u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, ali ni to neće proći”, rekao je Čolak.

Osvrnuo se i na izjave bošnjačke medijske i političke javnosti koja je Klub Hrvata optužila za opstrukciju i teze da su Milorad Dodik i Dragan Čović stvorili kaos.

“To je klasična zamjena teza. Otrcane izjave i fraze. Riječ o nespremnosti da se prihvati činjenično stanje i ustavno-pravna realnost. Koristiti Ustav BiH i Ustav FBiH nije pogrešno, naprotiv, ali sada se to interpretira kako kome paše”, smatra Čolak.

Napomenuo je i kako bi se problemi u BiH lakše i brže riješavali kada bi lideri većih stranaka bili u dobrim odnosima kakvim su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora.

“Zar ima nešto u loše dobrim odnosima Čovića i Dodika? Kamo sreće da su dobri odnosi svih lidera. Lakše bismo brojne probleme riješili”, izjavio je Čolak.

Istaknuo je i kako bošnjačka politička elita godinama od FBiH stvara unitarni dominantno bošnjački enitet te da se sada to više i ne krije.

“Pa pogledajte samo izjave. Bošnjački političari mahom govore o nekakvim ‘većinama’ i ‘manjinama’. Pa ti termini ne odgovaraju ustavnoj i životnoj realnosti u BiH. Nisu u stanju prihvatiti da su i Hrvati konstitutivan narod u BiH”, rekao je Čolak.

Čolak, također, smatra kako bošnjački političari ne žele prihvatiti odluku Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i da je sav problem u tome.

“Odluka im ne odgovara, ne žele prihvatiti legitiman izbor predstavnika konstitutivnih naroda jer će im to onemogućiti dominaciju. Žele imati većinski paket dionica u FBiH – aposlutna kontrola nad svima, a posebice u federalnom Domu naroda”, izjavio je Čolak.

Podsjetimo, federalni Dom naroda jučer nije glasao o Prijedlogu Zakona o izbornim jedincama jer je sjednicu sabotirao Klub Bošnjaka na čije je inzistiranje i sazvana.

Predlagači zakona su bošnjačke stranke(SDA, SBB, SDP, DF, Naša stranka). Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH i Drago Puzigaća (SNSD) dopredsjedatelj Zakon su ocijenili kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se nalazi na listi pitanja za vitalne interese.

U tom slučaju prema Ustavu i Poslovniku za usvajanje Zakona bilo je potrebno osigurati glasove većine izaslanike Doma naroda koja bi uključivala i većinu u svakom od nacionalnih klubova. Kako Bošnjaci nemaju većinu u hrvatskom klubu odbili su doći na sjednicu koju su sami inicirali./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari