Pratite nas

BiH

ČOVIĆ: Mi apsolutno ništa ne uvjetujemo, nego inzistiramo na poštivanju Ustava

Objavljeno

na

Na dvodnevnoj međunarodnoj znanstveno-stručnoj konferenciji “Posavina u obrani suverenosti i samostalnosti BiH” sudjelovat će i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović. U intervjuu za Večernji list BiH Dragan Čović govori o tome je li Posavina zapostavljena, o ustroju vlasti, odnosima s drugim dvama narodima, EU, NATO-u, Hrvatskoj…

Što očekujete od konferencije u Orašju?

Meni se to čini kao izuzetno zanimljiva konferencija. Tematika je Domovinski rat i poraće. Sa znanstvene strane, tema je to koja se treba obraditi. Naime, evidentno je da je ostalo još puno tragova koji nisu formalno-pravno okončani, a tiču se Domovinskog rata i događaja od ‘91. do ‘95. godine. Vrlo je značajno da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, odnosno Sveučilište u Mostaru, organizirala takvu znanstveno-stručnu konferenciju koja će imati međunarodno sudjelovanje. Osobno, ne kao političar, nego sudjelovanjem, želim dati doprinos da se njezini ciljevi ispune.

Je li se zakasnilo govoriti o ovoj temi i često se zamjera, budući da se ova konferencija održava u Posavini, da su Hrvati iz Bosne i Posavine ostavljeni, zapostavljeni. Je li to tako?!

Ako je netko promijenio odnos prema Posavini, to je aktualna struktura u posljednjih desetak godina u vlasti. Ne postoji ništa što se događalo na razini BiH, a da Posavina i tamošnji Hrvati nisu bili uključeni. Stalno imamo eho rata i razaranja na tome prostoru i na to smo posebno osjetljivi. Sada u strukturama Vijeća ministara imate jednu ministricu iz Brčkog, gospođu Ankicu Gudeljević. Dosad ste imali ministra pravosuđa gospodina Jozića iz Posavine, zamjenika ministra. Uz to sve, institucije države nalaze se u jednom manjem obliku upravo u PŽ-u. Od institucija sigurnosti, zdravstva, obrazovanja. O tome području vodi se računa i izdvajanjem novca s federalne razine vlasti kako bi se pokrio nedostatak novca u županijskoj blagajni. To se radi posljednjih deset godina. U tome području rade se i četiri megaprojekta. Sjetite se koliko se truda uložilo da se dovrši dio koridora u Svilaju s mostom. To će sve biti gotovo za nekoliko mjeseci. Uz to s EU-om, odnosno RH, imamo iz Posavske županije prijelaze u sve tri općine na nekih 40 km.

Koje se investicije izdvajaju na ovome području?

Prije svega, stvaraju se potencijali u svim trima općinama za otvaranje radnih mjesta u turizmu i poljoprivredi. To se vidi po prometu roba kada je u pitanju ova županija. To je upravo središte trgovine s Hrvatskom. U Domaljevcu-Šamcu ove ćemo godine završiti najveći dio vodoopskrbe, a do sada nijedna kuća nije imala ni jednog metra vodovodne mreže. A znamo da je to područje najopterećenije zbog kvalitete vode i vezanih bolesti bubrega. S Vladom RH izgradit ćemo tornjeve za vodu, primarnu i sekundarnu mrežu.

Nije takva situacija s Republikom Srpskom?!

Često se nesporazum stvara jer se misli na cijelo posavsko područje. Prije svega na RS. Tamo je stanje takvo kakvo jest. Ne treba ga uljepšavati na bilo koji način.

U tome kontekstu često se znaju čuti komentari da bi Hrvati trebali zatopliti odnose s Bošnjacima birajući tu stranu, a ne srpsku. Treba li tako miješati karte?

Karte se stalno miješaju u BiH. Ali, stvari nisu tako jednostavne. Iskreno mislim da u političkom smislu trebamo imati vrlo dobar odnos prema bošnjačkom i srpskom narodu. Kod Srba izgradili smo dobre odnose sa SNSD-om, ali smo dobro surađivali i sa SDS-om i PDP-om. Da nastavim o pitanju RS-a, nismo uspjeli, nažalost, riješili ni jedno vitalno pitanje. Naša je brojnost takva kakva jest i stvari će se teško popraviti. Trudim se svim silama imati dobar odnos s Bošnjacima, sa SDA, SDP-om iako je po logici stvari to stranka druge orijentacije. U komunikaciji sa SBB-om apsolutno nema problema. Naš problem s Bošnjacima jest da smo jedna izborna jedinica, zbog čega dolazi do niza poteškoća i zbog čega su danas u Predsjedništvu dva bošnjačka člana. Razgovori koje vodimo sa SDA pokazuju da želimo relaksirati odnose između bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Koja su to tri, odnosno pet pitanja koja Hrvati smatraju važnim za riješiti s Bošnjacima?

Za nas je prva točka Izborni zakon. Želimo osvijestiti kod prijatelja Bošnjaka da nema nikakvog temelja, a iz Ustava to jasno proizlazi, da nam netko bira predstavnike Hrvata. U Ustavu su tri naroda i predstavnici tih triju naroda sjede u Predsjedništvu. Identično vrijedi i za Dom naroda. Jasno je to objasnio Ustavni sud. To podrazumijeva da jedan konstitutivni narod treba birati vlastite političke predstavnike. Naravno, možete nekoga prevariti pa se pokušalo s objašnjenjima kako se, kao eto, ne zna tko je za koga glasovao, ali kada pogledate sredine iz kojih je netko glasovao za kandidate, jasno vam je da je 99% Bošnjaka biralo dva člana Predsjedništva. To će bošnjačka politika morati razumjeti. Ako se tu ne možemo razumjeti, onda je pitanje kakve stvarno nakane netko ima, od deklaracija stranaka do pojedinih istupa kojima se Hrvate identificira s manjinom koja terorizira većinu. U nekoliko razgovora s gospodinom Izetbegovićem na vrlo praktičan način pokazao sam da to nije slučaj. Na razini Vijeća ministara postoji paritet, ali kada se stvari gledaju dublje, Hrvata je na razini države između 10 i 15 posto. U RS-u smo na 0,1, u FBiH ne više od 7 do 8 posto kada se uzmu u obzir županije, općine. U Sarajevskoj županiji nema nijednog Hrvata na istaknutoj dužnosti. Slično je u Tuzli, Goraždu, Bihaću. To je katastrofalno.

Na čemu još inzistirate u odnosima s Bošnjacima?

Dugoročna priča druga je stvar na kojoj moramo zajednički raditi i to se odnosi na to kako preurediti BiH kako bi bila funkcionalna država, da nam se ne bi događala repriza s Vijećem ministara da se nakon 14 mjeseci napravi dogovor, a sve je bilo jasno dan nakon izbora. Treća zajednička stvar su euroatlantske integracije. Hrvati su potpuno i, rekao bih, čak jedini zainteresirani za europski i put u NATO. Imamo razumijevanje za stajališta srpskog naroda, ali što se tiče EU-a, mi smo napravili ogroman zastoj u posljednje dvije godine. Danas su daleko iza nas Sjeverna Makedonija i Albanija. Važno je, dok predsjeda Hrvatska, iskoristiti trenutak i povezati se s tim institucijama. Ako propustimo trenutak, bit ćemo izvan svih financijskih tokova. EU planira izdvojiti tisuću milijardi u ekološke projekte, a ja se pitam gdje smo mi tu kada je u pitanju odlagališta otpada Uborak kod Mostara. S bošnjačkim predstavnicima moramo dogovoriti fiskalnu, a onda i socijalnu uravnoteženost. Stalno nam se prigovara da imamo ministra financija, a ja pitam tko je drugima branio imati ga.

Što bi bila cijena za takvu trgovinu, zahtjev za premijerskom pozicijom…?!

Hvala Bogu da je to tako. No, da se vratim sadržaju prethodnog pitanja, nama je ključ svega da se zaustavi negativan trend koji traje već 20 godina među Hrvatima. Podsjetit ću vas kako su postojale projekcije pojedinih međunarodnih institucija, pa i dužnosnika, da treba oslabiti ekonomsku moć hrvatskog naroda. Od Hercegovačke banke nadalje uspjelo se u značajnoj mjeri. Željelo se da pod socijalnim pritiscima ljudi odlaze odavde. Uspjelo se djelomično u tome, a to je samo jedan od razloga odlazaka. Zbog toga je ekonomski razvoj ključno pitanje u odnosima. Ne može se ni o čemu govoriti, demografiji… ako ne potaknemo ekonomski razvoj. Isto tako, moramo imati zajednički pristup u raspodjeli sredstava s razine BiH i FBiH. U Sarajevu je koeficijent 2 i zbog toga se vodi takva bitka za vlast. Sve druge županije imaju koeficijent 1. Zato će se takve stvari korigirati. To su nekih četiri ili pet pitanja koja se moraju razriješiti.

Čelnik SDA nedavno je rekao kako očekuje da će međunarodna zajednica pojačati pritisak na vas kako biste popustili te se ustrojila Vlada FBiH. Kako to komentirate?

Što se tiče pritiska, predstavnici Bošnjaka uopće i ne skrivaju svoj odnos prema međunarodnim dužnosnicima, tražeći da se stvari tako rješavaju. Međutim, mi želimo raditi sukladno Ustavu i zakonima. Kao što smo željeli Vijeće ministara prije godinu dana, a mogli smo ga imati da nije netko drugi izmišljao razloge, tako se na isti način vode igre oko Vlade FBiH. Sada se traži krivac za takav proces. Što se mene tiče, Vlada FBiH može se formirati odmah, a mi trebamo riješiti dva pitanja. Jedno je reorganizirati Vladu FBiH. A to radimo sa SDA i SBB-om posljednje četiri godine. Najprije treba dogovoriti strukturu ministarstava jer moramo ispuniti odluke Ustavnoga suda o ukidanju neustavnih ministarstava, a zatim dogovoriti nova. Ako smo to u stanju napraviti za dva, tri mjeseca, a mislim da jesmo, u međuvremenu možemo promijeniti i Izborni zakon. Razumijem poruke iz veljače prošle godine kako se Izborni zakon ne može promijeniti preko noći, ali, evo, prošlo je 12 mjeseci.

Što je u paketu za rješenje?

Izbori se u Mostaru moraju održati, ali kao što Bošnjaci inzistiraju na nekim stvarima u ovome gradu, mi tražimo da se riješi pitanje Doma naroda i Predsjedništva u smislu legitimnog predstavljanja. Svi aduti i sva rješenja na stolu su. Koliko god netko bio pesimističan, vjerujem da do kraja ožujka možemo imati Izborni zakon koji će osigurati ne samo da provedemo ove izbore na najbolji način, uključujući Mostar, nego i izbore 2022. godine kako bi se eliminirale trzavice između Bošnjaka i Hrvata. Iznimno je važno da sve u međuvremenu normalno funkcionira u FBiH. Izvršna i zakonodavna vlast. Imamo proračun i ne postoji nikakvo opterećenje za ovu vlast.

Ali svejedno se hrvatsku stranu u BiH optužuje da uvjetuje uspostavu Vlade FBiH?

Mi apsolutno ništa ne uvjetujemo, nego inzistiramo na poštivanju Ustava, presuda suda i želimo partnera u vlasti koji razumije da su ovo ključna životna pitanja BiH, a dakako i hrvatskog naroda. Bez minimalne jednakopravnosti hrvatskog naroda ova BiH stalno će biti u nekom zastoju. Ne samo u smislu integriranja nego i funkcioniranja.

Što je to, precizno u Izbornom zakonu, prijeporno oko čega se do sada niste usuglasili i ima li izgleda da se prevladaju razlike?

Ovo je četvrti razgovor koji smo imali i čini mi se da Mostar više i nije tema. Znači, dogovor o 35 vijećnika. Druga je stvar što netko drugi ima ambicije rješavati pitanje prijelaznog Statuta Mostara, ustroj rada. To su posve druge stvari. Oko Doma naroda u osnovi se lome glavna koplja. Pitanje je kako izabrati legitimne predstavnike iz deset županija kao izbornih jedinica. Naš je prijedlog da se obvezno bira po strukturi stanovništva s posljednjeg popisa. Znači, gdje nema predstavnika jednog ili drugog naroda, postavlja se pitanje kako ih uopće birati.

Edim Fejzić, koji je osumnjičen da je kupovao glasove, izabran je u Klub Hrvata Doma naroda, što najbolje ilustrira to o čemu govorite!

Imamo takvih ilustracija koliko želite. Recite mi tko bira Hrvate u Bihaću, Tuzli, Sarajevu, Goraždu…?

A što kada vam kažu da ipak te Hrvate ignorirate?

Ne. Mi predlažemo da se utvrdi prag i da sve te sredine zajedno daju jednoga izaslanika. Oni neće ostati po strani i, umjesto četiriju iz tih sredina, birali bismo jednoga. Druge izaslanike raspodijelili bismo tamo gdje Hrvati žive u većini. Isto se odnosi i na Bošnjake, Srbe i ostale. Mislim da je to pošteno za sve narode. Usto, imamo različite poglede o ulozi i načinu odlučivanja u Domu naroda. Naš je stav imati natpolovične većine pri odlučivanju u klubovima kako bismo eliminirali bilo kakve igre preglasavanja. Čini mi se da se približavamo zajedničkom stavu. Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, čini mi se da je puno lakše jer smo ta rješenja već imali na stolu. Sada ih trebamo pomiriti. Dvije izborne jedinice bile bi najučinkovitije, ali možemo to i drukčije pomiriti. No, potrebno je napraviti rješenje koje bi odražavalo oba naroda. Imate i obveze prema Sudu u Strasbourgu u predmetu “Sejdić – Finci”. Pravnici me uvjeravaju da se i to može riješiti bez izmjene Ustava. Ali, ako netko želi svakome pojedinačno od njih jamčiti poziciju člana Predsjedništva, postavlja se pitanje koliko bismo onda članova državnog vrha imali. Sada imamo tri člana Predsjedništva i, po Ustavu, to su hrvatski, bošnjački i srpski član. Treba stvari riješiti tako da se svi mogu kandidirati, a hoće li Hrvati birati Sjedića, Fincija ili nekog trećeg, to je stvar hrvatskog naroda.

Potkraj mjeseca putujete u Bruxelles, imate susret sa šefom EPP-a Donaldom Tuskom i dužnosnicima EU-a. Kakva su vam očekivanja?

Imat ćemo susrete s brojnim dužnosnicima i mislim da ćemo poslati afirmativnu poruku kojom bismo posve promijenili sliku o BiH i dali novi zamah koji će se primijetiti u europskim institucijama.

Hoće li BiH uspjeti stići Sjevernu Makedoniju i Albaniju?

To je samo do nas. Kada bismo svi uputili istu izjavu, onda možemo očekivati napredak. Ako se budemo ponašali na dosadašnji način i slali poruke kakve smo čuli neposredno prije Nove godine, onda bi netko mogao steći dojam da je ovdje ratno stanje. Ili slušate predvodnika neke druge politike u BiH koji je posve suprotstavljen. Kod nas ni separatizam ni unitarizam nisu izašli iz rječnika. Moje je nastojanje kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu doći do zajedničke izjave o europskom putu. Onda bi nam se bilo lakše dogovoriti točno što ćemo izjavljivati, a da ljudi koji s nama komuniciraju razumiju da se nešto promijenilo. Barem kada je u pitanju EU.

Prije Nove godine svim radnicima Aluminija iz Mostara podijeljeni su otkazi, a istodobno još traju razgovori s izraelsko-kineskom grupacijom. Ima li nade da će hercegovački div ipak ponovno početi raditi?

Prošli smo razdoblje koje bi se moglo nazvati pravom katarzom, socijalnom i svakom drugom. Ne samo u sedam posljednjih mjeseci nego puno dulje. Godinama imamo prijetnje da će se Aluminij isključiti s napajanja električne energije. Trebamo imati na umu da dugovanja Aluminija prema svim dobavljačima u konačnici iznose 440 milijuna KM. Mi smo u kolovozu ili rujnu mjesecu počeli razgovore sa strateškim partnerima koji su prepoznali svoj interes u Aluminiju. Svi preostali zaposlenici završetkom godine uputili su zahtjev o otpremninama kako ne bi ostali zakinuti. U posljednjih sedam mjeseci svi zaposlenici koji su na to imali pravo dobili su otpremninu. Svi su u srpnju, kolovozu i rujnu također dobivali plaće kao da su radili, a svi oni koji su ostali do danas angažirani, dobili su kakve-takve plaće. S te strane nastojali smo barem koliko-toliko zbrinuti te ljude. Osigurali smo, budući da su zaposlenici iz dviju županija u Hercegovini, da zavodi za zapošljavanje urade svoj dio posla kako ne bi došli u probleme s kreditima, kako im banke ne bi blokirale račune. Bilo je i tu problema, ali mislim da je to manje-više urađeno najprofesionalnije što se moglo kako bi se te ljude zaštitilo. Zamislite da je tvrtka otišla u stečaj u srpnju. Danas nitko od ovih ljudi, njih nešto manje od 900, ne bi dobilo otpremnine, nego bi čekali stečajne aktivnosti, a što, u biti, znači da bi ostali bez ičega.

A investicija, ima li nade u pokretanje proizvodnje?

Čini mi se da bi početkom veljače Skupština Aluminija konačno trebala potvrditi ugovor sa strateškim partnerom M. T. Abraham grupom. Mislim da je tu većina stvari “ispeglana”. Taj ugovor bi u početku značio najam, prije svega prostora Ljevaonice. To bi značilo ugrubo, koliko znam, u prvoj godini angažiranje minimalno 180 radnika te u svakoj sljedećoj povećavanje kako bi u tim dvama ciklusima vidjeli kako se stvari odvijaju. Prvi test toga ciklusa traje dvije godine, a drugi tri. Po detaljima ugovora, broj zaposlenih prešao bi 1000. Hoće li biti tako, treba sačekati i ne davati lažna obećanja. Ugovor o kojemu govorim još se dorađuje, u njemu se traže rješenja. Ako bi se stvari razvijale na ovoj razini informacija koje imam, čini mi se da bi ugovor mogao biti potpisan za mjesec dana. No, govorim s oprezom želeći da se stvari razvijaju u tome smjeru. Dao Bog da bude tako. Naime, vrlo je malo onih koji su bili zainteresirani za ovakav Aluminij sa strateškim zaokretom. Koliko god to uljepšavali, dugovanja su ipak iznosila 440 milijuna KM, zbog čega su stalno bila nadmudrivanja između nas ovdje u Hercegovini, zaposlenika, vlasnika i Vlade FBiH kao najvećeg pojedinačnog suvlasnika. Čini mi se da smo izvukli maksimum i ako se ovaj sporazum postigne, onda možemo s mnogo više optimizma govoriti o pokretanju Ljevaonice, zatim Anoda i Elektrolize u konačnici, što se i navodi u ugovoru.

Za vrijeme kampanje za izbore u RH ponovno se nastojalo ocrniti Hrvate u BiH da će presuditi. Jeste li nakon objave rezultata komunicirali s Milanovićem i Plenkovićem?

Što se tiče gospodina Milanovića, bilo je pristojno poslati čestitku prve noći kad smo vidjeli da je dobio izbore. Mi se poznajemo i to smatram izrazom pristojnosti. Kada je u pitanju kampanja ovdje, vodili smo je na najprofesionalniji način. Zbog njegovih zasluga pazili smo da ga se ne povrijedi, nitko u okviru političkog spektra nije se doticao Zorana Milanovića kroz negativnu kampanju. Ali smo se homogenizirali s obzirom na to da je HDZ imao svog kandidata na predsjedničkim izborima te smo nastojali svima u BiH omogućiti, s obzirom na njihovu udaljenost i postojanje samo šest lokacija, da u konačnici mogu glasovati. Time smo zadovoljni.

Nažalost, ne možemo biti zadovoljni ukupnim rezultatom kada gledamo poziciju HDZ-a. A što se tiče gospodina Plenkovića, naravno da smo se čuli, analizirali situaciju i mislim da ćemo vrlo brzo imati susrete kako bismo ostvarili kontinuitet te suradnje. Pri tome sam govorio u kontekstu kontinuiteta politike RH prema BiH i Hrvatima u BiH. Vjerujem da će ta komunikacija biti jednako dobra kao i do sada.

U tome kontekstu mislite i na gospodina Milanovića?!

Apsolutno, tu nema nikakve zadrške. Mi smo i do sada imali vrlo korektan odnos.

Zoran Krešić/Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović o ulozi međunarodnih institucija – ne možete u Europu, a imati protektorat

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović kazao je, u razgovoru za RTV Herceg-Bosne da je nužno provesti poštovati sve presude Ustavnog suda BiH, uključujući i presude koje se odnose na Mostar te izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i Predsjedništvu BiH, ali i da BiH ne može dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji sve dok u Ustavnom sudu BiH sjede strani suci, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

-Čini mi se da mnogi koriste kojekakve krize da bi zaustavili sve procese i razgradili Bosnu i Hercegovinu. Hrvati se kao najmalobrojniji, a ja ću reći kao najveći politički narod u BiH, predvođeni stožernom strankom, HDZ-om i HNS-om neće umoriti da dalje grade euroatlantski put. Upravo sam rekao da jedino hrvatski narod u BiH iskreno želi euroatlantske integracije za BiH, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH kaže da se jedino politički predstavnici Hrvata iskreno zalažu za poštivanje Ustava BiH.

„Zato teško mogu prihvatiti kada nam netko komentira o tome što je Ustav. Svi ti koji to komentiraju neka ispoštuju sve odluke Ustavnog suda BiH pa ćemo svi biti na istom. To je bila moja poruka. Ne stavljamo se na stranu jedne, druge ili pete opcije i razmišljamo o budućnosti naše domovine BiH i potpune jednakopravnosti hrvatskog naroda u njoj predstavljenog kroz legitimne predstavnike. Upravo onako kako je to Ustavom BiH definirano i kako u različitim apelacijama, kroz odgovore Ustavnog suda BiH dobivamo vrlo jasan odgovor“, kazao je Čović.

Čović, koji je i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH, kaže da partnere za formiranje Vlade Federacije BiH traži u onim političkim opcijama koje se zalažu za prosperitet, jednakopravnost i poštivanje odluka Ustavnog suda BiH.

„U Federaciji BiH trebamo naći partnera koji razumije ovo što ja govorim, koji želi euroatlantski put, prosperitet, stabilnost. Napetosti koje imamo uklonimo tako što ćemo izbornim zakonodavstvom trajno riješiti pitanje, bar onih osnovnih stvari, da svaki narod bira svoje političke predstavnike tamo gdje je Ustavni sud definirao da to treba tako raditi“ rekao je Čović dodavši:

-Drugim riječima korekcije izbornog zakona kada je u pitanju Grad Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo svakako su jedan od bitnih koraka za koje je da nam mogu omogućiti, kad bi to brzo napravili, da pričamo o kandidatskom statusu s prijateljima iz EU, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BIH naglasio je da će vjerojatno krajem ovoga tjedna sa predstavnicima SDA razgovarati o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, Izbornog zakona i odnosa dvije stranke.

„Bit će mi drago ako naši prijatelji konačno budu razumjeli ono što mi tražimo – da je to minimum minimuma za zaštitu političkog dostojanstva kada je u pitanju hrvatski narod kao konstitutivan narod“, kaže Čović.

Upitan kako će se politički sukob Bošnjaka i Srba u BiH odraziti na poziciju Hrvata i zahtjeve za izmjenom Izbornog zakona predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Čović kaže da sukobi u BiH nikada nisu na jednoj strani te da oni u sebe uvuku i sve druge izrazivši nadu da će biti dovoljno političke mudrosti u ovoj situaciji.

„Morat će svi u BiH shvatiti, bez obzira na svoju brojnost, svoju političku snagu koju donose određenim djelovanjima izvana, da mi u BiH prije svega moramo naći konsenzus koja je treća stvar koja proizilazi iz Ustava, uz jednakost i legitimno predstavljanje.“, rekao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH, u razgovoru za TVHB kaže da će se politički akteri u BiH morati dogovoriti o ulozi međunarodne zajednice jer, kako kaže, ako BiH želi u EU.

-Morat ćemo sami sjesti i dogovoriti se o svim ključnim pitanjima. Želimo li europski put morat ćemo se dogovoriti i oko toga kakva je uloga međunarodnih institucija u BiH. Ne možete u Europu, a imati protektorat ili poluprotektorat. Ne možete u Europu jer niste riješili pitanje granica sa svojim susjedima i mnoga druga pitanja, rekao je Čović pozvavši pri tom političke predstavnike srpskog i bošnjačkog naroda na zajedničko traženje rješenja.

Pojasnio je da BiH kaska čak i za Sjevernom Makedonijom i Albanijom kada je u pitanju europski put te da neke stvari žurno treba promijeniti.

-Mislim da neke stvari žurno treba promijeniti. Mi ćemo biti predvodnici ideje kako to uraditi, a to su dosljedno poštivanje Ustava jer nema većeg patriotizma i domoljublja od poštivanja Ustava BiH i provođenja u praksu svih odluka Ustavnog suda, naglasio je Čović.

Upitan što ima kazati o prijedlogu izmjena Zakona o Ustavnom sudu BIH, kojega su u parlamentarnu proceduru uputili predstavnici srpskog i hrvatskog naroda u Parlamentu BiH Čović kaže da su se dvije političke opcije (HDZ BiH i SNSD, op. a.) još prije – godina dogovorili da državljani BiH treba ju preuzeti upravljanje institucijama BiH, pa i u pravosuđu i u Ustavnom sudu.

-Naravno, i za to treba konsenzus, nema li treće strane od toga nema ništa. Morat ćemo razumjeti da mi donosimo odluke, svi prijatelji izvana neka nam pomognu u donošenju tih odluka, ali mi moramo donositi odluke i ne voditi politiku s alibijem računajući da će netko uime nas donijeti nešto što je u korist nas, rekao je Čović te dodao:

„Jednom će to biti za jednu stranu, drugi put za drugu. Mislim da smo time imali mnogo više štete u zadnjih 20 godina nego što smo imali koristi. Tako da će naš doprinos tome biti upravo tako da predložimo izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje će omogućiti da biramo svoje predstavnike u Ustavni sud, koji će biti izabrani na način da nitko neće moći utjecati na njihovo odlučivanje. Ja sam zagovornik pravne države u kojoj baš nitko neće moći imati osobnu, političku ili nacionalnu mogućnost pritiska na predstavnike suda i tužiteljstva ili bilo koje druge pravosudne institucije, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dražen Barbarić: Kriptonacionalistički spoj velikobošnjačkog i tzv. građanskog rastače BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr. Dražen Barbarić, s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za HRsvijet pojašnjava ključne uzročnike krize u BiH koji su doveli do atmosfera međusobnoga nepovjerenja i neuvažavanja među političkim subjektima a za posljedicu imaju udaljavanje Hrvata i Srba od koncepta zajedničke državnosti i rastakanje BiH.

-Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u potpunoj političkoj blokadi, uz pesmističnu ocjenu da nikada nije postajala ovakva atmosfera međusobnoga nepovjerenja i neuvažavanja među političkim subjektima, istaknuo je Barbarić u razgovoru za HRsvijet.

Nije daleko od stava da se velikobošnjački unitarizam i najave secesionizma, koje sve češće čujemo iz Banja Luke, međusobno prožimaju.

-Srpska politička elita frustrirana stalnim uplivima i intervencijama u nadležnosti entiteta Republika Srpska podgrijavaju tezu o potencijalnom secesionizmu ignorirajući pravne temelje takve opcije i apsolutnu nenaklonjenost međunarodne zajednice za takav scenarij. S druge strane, bošnjački akteri eksplicitno, ili implicitno, inzistiraju na političkim silnicama koja teže unificiranju političkoga sustava i stvaranja države po mjeri većinskoga naroda, prosuđuje Barbarić.

Simtomatičnim vidi pojavu u kojoj se zagovornici tzv. Građanskog modela otvoreno stavljaju na stranu većinskog, odnosno bošnjačkom, nacionalizmu.

-Simptomatično je da najviše žuči u medijski i politički prostor prosipaju predstavnici tzv. građanskih političkih opcija. Oni neskrivenom nacionalističkom agendom rade upravo suprotno od onoga što propagiraju, naime, stalnim negiranjem i difamiranjem nacionalnih interesa Hrvata i Srba te tvrdoglavim fingiranjem građanske jednakopravnosti direktno idu niz dlaku većinskom nacionalizmu stvarajući pretpostavke da se potonji legitimira kao najumjereniji nacionalizam unutar Bosne i Hercegovine, prosuđuje Barbarić.

Taj spoj tzv. građanskog i velikobošnjačkog nacionalizma, po njemu, za posjedicu ima udaljavanje Hrvata i Srba od koncepta zajedničke državnosti i rastakanje BiH.

-Radi se o kriptonacionalističkim politikama koji neprestano odbijaju i udaljavaju Hrvate i Srbe od koncepta zajedničke državnosti i rastaču ovu državu u tri zasebne etnopolitičke zajednice. U normalnim demokratskim društvima takve kriptonacionalne “građanske politike” bile bi agresivni nacionalistički populizam, samo u BiH one se mogu prodati pod progresivne političke snage. To dovoljno govori o političkoj patologiji koju u BiH svakodnevno proživljavamo, zaključio je Barbarić.

R. Horvat/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari