Pratite nas

BiH

ČOVIĆ: Neću sudjelovati u obilježavanju Dana državnosti, Izetbegović je slao pozive samoinicijativno

Objavljeno

na

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović kazao je na današnjem druženju s novinarima kako nema nijedne dvojbe da će na Upitnik EK biti odgovoreno do 15. prosinca ove godine.

Kako kaže, postoje još dva uvjeta za kandidatski status, a to su usvajanje seta zakona o povećanju trošarina i usvojeni proračuni na svim razinama u BiH.

Što se tiče MAP-a, on je uvjeren da je, ako se pokaže određena dinamika, MAP izvjestan ako se promjene donose unutar BiH. Podvukao je da BiH nitko neće “gledati kroz prste”, prenosi Klix.ba.

On je rekao da se u državi političari previše bave unutarnjim pitanjima. Što se tiče izmjena Izbornog zakona BiH, Čović je najavio intenziviranje komunikacije s međunarodnim institucijama kako bi se izbori iduće godine održali nesmetano.

Na pitanje o izjavi Bakira Izetbegovića o priznanju Kosova, on je kazao da mu ne pada na pamet da ulazi u komentiranje takvih stvari.

Što se tiče Dodikove najave za platformu s hrvatskim političkim strankama, koja se odnosi na referendum o Sudu i Tužiteljstvu BiH, Čović je odgovorio da nema dovoljno informacija i da će u narednim danima obaviti razgovore s liderima stranaka pa i s Dodikom, nakon čega će moći govoriti više.

Čović je upitan i o njegovom potpisu iz 1993. godine, kojim je odobreno da se 10 zarobljenika Heliodroma uključi u prinudni rad. Kako kaže, on je 1993. svoj posao radio časno i pošteno, a predmet je u Tužiteljstvo BiH stavljen u rad kako bi ga se diskreditiralo.

Na pitanje o zastavi Herceg-Bosne koja je danas stajala iza njegovih leđa, on je kazao da je po definiciji hrvatski član Predsjedništva i da ne vidi ništa sporno u tome što ta zastava stoji uz zastavu BiH. Kako kaže, najviše bi volio da je tu još jedna zastava, odnosno zastava EU.

Što se tiče odnosa u FBiH, on je rekao da je istina kako se u tom dijelu BiH ne može donijeti nijedna ozbiljna odluka, ističući kako odnose u koaliciji opterećuju zategnuti odnosi između lidera.

Čović je potvrdio da 25. studenog neće sudjelovati u organizaciji Dana državnosti BiH jer je Bakir Izetbegović samoinicijativno uputio poziv za obilježavanje. On je rekao da je predlagao da se 25. studeni obilježi nekoliko dana prije ili poslije.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH kazao je kako vjeruje da će presuda šestorki biti blaža, ali da treba nastaviti živjeti, kakva god da ona bude. Kako kaže, činjenica da se 14 godina čeka presuda dovoljno govori o samoj presudi.

On je kazao da će sve učiniti da HNS izađe zajedno na izbore i da se time pošalje poruka svima onima koji imaju namjeru eliminirati Hrvate iz političkog predstavljanja.

Čović je prokomentirao i utjecaj Rusije na BiH. Za Rusiju je kazao da moramo biti svjesni političkih odnosa i da BiH s pažnjom treba komunicirati i s Njemačkom i s Rusijom i sa SAD-om, ali primarno s EU. Istaknuo je kako je za njega euroatlantski put jedini put budućnosti BiH.

Što se tiče odnosa sa susjedima, on je kazao da BiH mora imati dobre odnose sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom.

Na pitanje o njegovoj posjeti Australiji i Novom Zelandu, on je kazao da posjetu priprema 5-6 godina te da mu je cilj bio obići dijasporu, prije svega Hrvate, a onda i ostale.

Upitan o troškovima puta on je kazao da ne zna tu informaciju i da je imaju članovi njegovog ureda. Kako kaže, Predsjedništvo BiH snosilo je troškove samo za članove izaslanstva.

Najavio je i službenu posjetu članova Predsjedništva BiH Beogradu, na kojoj će biti govora o granici. On se nada da će u narednih 15-ak dana uspjeti usuglasiti sva pitanja i da će članovi Predsjedništva BiH otići u Beograd s jedinstvenim stavom.

Predsjedavajući Parlamenta BiH je upitan i o Prijedlogu zakona o Izbornim jedinicama FBiH, koji su uputili SDP i DF. On je kazao da je čitao neke dijelove tih prijedloga i da uopće to ne želi komentirati.

On je rekao da HDZ ima plan B i C ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH. On misli da je suluda politika pokušavati uvoditi građanski koncept u BiH dodajući za sve one koji žele rat, rat im bio u kući.

Čović će sutra održati sastanak s Fahrudinom Radončićem u Mostaru./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Matthew Palmer: Sankcije Dodiku ostaju, Rusija podriva približavanje EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Sankcije američke administracije predsjedatelju Predsjedništva BiH i srpskom čelniku Miloradu Dodiku ostat će na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi kojoj je na čelu, izjavio je u subotu zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ističući kako je cilj Washingtona članstvo BiH i zemalja regije u EU-u i NATO-u, što Rusija želi blokirati.

Palmer, koji će sljedećeg tjedna sudjelovati na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC) koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, u subotu je u Banjoj Luci započeo višednevni posjet BiH, te je nakon susreta s vodećim dužnosnicima Republike Srpske dao i intervju novinskim agencijama u zemlji.

Upitan o Dodikovu očekivanju da će biti skinut s američke crne liste, Palmer je ustvrdio kako on, kao niti njegov bliski suradnik Nikola Špirić nisu ništa učinili kako bi američka vlada promijenila tu odluku.

“Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba postojati dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi”, rekao je Palmer.

Dodik je pod sankcijama od siječnja 2017. odlukom ministarstva financija SAD-a. Zamrznuta mu je imovina u SAD, zabranjena putovanja u tu zemlju, a američkim državljanima zabranjeno je s njim poslovati. Tu odluku donesenu zbog procjene kako Dodik ometa provedbu Daytonskog sporazuma i svojim prijetnjama referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH ugrožava mir i stabilnost, dok se Špirić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, našao na crnoj američkoj listi zbog navodnih financijskih zloporaba.

Palmer je u razgovoru za medije u BiH pozvao vlasti BiH da predaju Godišnji nacionalni program (ANP) kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP) s NATO-om. Daljem napredovanju prema NATO-u protivi se srpska strana u BiH. Palmer je istaknuo kako SAD i Rusija imaju različite ciljeve na jugoistoku Europe i u BiH.

“Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste potpora europskim i euroatlantskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti regiju koja je podijeljena i u kojoj postoji visokog stupanj napetosti i podjela“, istaknuo je američki diplomat.

Optužio je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016., te da je pokušala minirati dogovor između Makedonije i Grčke o imenu kojim je otvoren put sada Sjevernoj Makedoniji prema EU-u i NATO-u.

Upitan o budućnosti Daytonskog sporazuma za BiH Palmer je istaknuo kako mora doći do njegove reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Mislim da se svi slažu kako će morati doći do reformi, koje su potrebne kako bi BiH bila učinkovitija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo“, naveo je Palmer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

27. obljetnica oslobođenja Bune: Otkriveni spomenici poginulim Širokobriježanima i Čitlučanima

Objavljeno

na

Objavio

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune (južno predgrađe Mostara) i južnih prostora.

U petak, 14. lipnja 2019. godine, svečano je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Bune u sklopu manifestacije Lipanjske zore.

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune i južnih prostora. Nakon svete mise pristupilo se polaganju vijenaca i samom činu otkrivanja spomenika.

Prvi spomenik podignut je pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk koja je dala značajan doprinos obrani juga Hercegovine s 11 poginulih branitelja na bunskom bojištu, a drugi spomenik za 83. Domobransku pukovniju HVO-a Široki Brijeg koja je na Buni iz koje su tri branitelja poginuli na ovom bojištu.

Zajedno s Bunjanima spomenike su otvorili gosti, izaslanstvo iz Čitluka predvođeno načelnikom općine Marinom Radišićem i izaslanstvo iz Širokoga Brijega predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.

Izaslanstvo IV gardijske brigade HV-a zajedno s pripadnicima II samostalne satnije HVO-a Buna položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim pripadnicima IV gardijske brigade HV-a Petru Ćuku, Edi Vidakoviću i Zlatku Spajiću.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i izaslanstvo oružanih snaga BiH položili su vijence i zapalili svijeće na Spomen parku na Buni. Program su obogatili učenici OŠ Marina Držića Buna izvedbom svojih literarnih radova i u glazbnom dijelu Josip Bilac, poznati hercegovački kantautor.

Nakon završetka programa na Spomen parku na Buni, upriličen je svečani mimohod s ratnim stjegovima do Doma kulture na Buni gdje se nastavilo druženje u osvježenje i uz prigodan film o Hrvatskom vijeću obrane, priopćeno je iz Organizacijskog odbora.

 

Operacija Čagalj – Bio je to težak i krvav boj postrojbi HVO-a. Dobili smo ga!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari