Pratite nas

BiH

Čović: Nije korektno da bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Foto: DW

”Uvjeren sam da ćemo, kada dobijemo legitimne predstavnike, ma tko god oni bili iz jednog, drugog ili trećeg naroda, bez obzira što nemamo novi Izborni zakon, moći vrlo brzo formirati vlast. Ali onda će vjerojatno, jedan dio ljudi morati pružiti ruku i napraviti neku ispriku jer nama, prije svega, treba međusobno povjerenje”, rekao je čelnik HDZ-a BiH i kandidat koalicije HNS-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragan Čović u intervjuu za Deutsche Welle.

Legitimnost, ne samo legalitet

Naveo je kako nijednu osobu od pet hrvatskih kandidata nije spomenuo u posljednja tri mjeseca. ”Svakog od njih uvažavam i neka svatko od njih radi svoj posao.

Ono što uvažavam je Ustavni sud koji je kazao da moramo osigurati legitimno predstavljanje na svim administrativnim razinama i posebno se onda pozicionirao prema Domu naroda, ali na isti način i prema Predsjedništvu BiH.

Ako imate klubove Hrvata, Bošnjaka i Srba ili hrvatskog i bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva, onda bi bilo logično da osigurate i legitimnost, ne samo legalitet”, rekao je Čović.

Osvrnuo se i na kandidate za hrvatsku poziciju u Predsjedništvu koji se obraćaju bošnjačkom glasačkom tijelu računajući na njihove glasove. ”Imate tri kandidata koji se dominantno pojavljuju među hrvatskim kandidatima i obraćaju hrvatskom glasačkom tijelu, a dva kandidata potpuno za bošnjačko glasačko tijelo. Pa nije fer. Nije u najmanju ruku korektno, da bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva.

Čitava kampanja je i počela od predstavnika kojeg vi spominjete. To bi trebala biti lijeva politička opcija, međutim, njihova retorika je takva da ne može biti nacionalističkija, tvrđa i desnija i s većim jezikom mržnje. Pa onda ide: “izabrat ćemo dva, pa će biti 2:1 u Predsjedništvu. Ali, suština je da u Predsjedništvu mora biti 3:0 jer se odluke donose jednoglasno.

Ne smijemo prevariti bilo koga i zbog toga sam siguran u mudrost bošnjačkog naroda da neće nasjesti na bilo čije priče i floskule, prijetnjama ratom, jer mi ćemo se najbolje braniti ako razvijamo ovu zemlju, uvedemo je u NATO i EU. To je opasnost i nadam se da će biti prepoznata 7. listopada. Uvjeren sam da bošnjački narod neće nasjesti na priču o tobožnjim strahovima od Hrvata”, rekao je Čović.

Kada su u pitanju predizborne kampanje u BiH, rekao je kako nas ništa ne treba iznenaditi. ”Kampanja je počela već prije godinu dana kada su neki kandidati izašli u javnost o svojim namjerama za kandidaturu u Predsjedništvo, a onda se ta aktivnost prenijela i na funkcioniranje izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

Došla je u pitanje parlamentarna većina, počelo se kalkulirati…”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH. Govoreći o odnosima Hrvata i Bošnjaka, rekao je kako će ta dva naroda ”morati živjeti, ne malo, nego puno miroljubivije”.

”Rekao sam da smo izgubili povjerenje u posljednje dvije godine različitim kalkulacijama oko toga tko je što mislio uraditi na političkom planu u BiH, od entitetske do državne razine i tu je bilo svega i svačega.

Moje poruke su jasne i govorim jednako u Stocu kao što ću govoriti u Bugojnu jer jedino zajednički sa Srbima i Bošnjacima ove probleme možemo riješiti. Ali, kako mogu bilo koju od ovih ideja realizirati ako u Federalnoj vladi imate šest ruku od 17 ili u Federalnom parlamentu 15 oficijelno hrvatskih ruku od ukupno 98?.

Jasno je da moramo zajedno raditi i uvjeriti se da nam jedino tako može na biti bolje. Ovih dana sam sa gospodinom Izetbegovićem razgovarao više puta i primarna stvar je da se te tenzije do kraja trebaju spustiti jer nam je zajedno ovdje živjeti. BiH će zasigurno preživjeti kao država i želim da BiH bude suvremena, europska država, u kojoj ćemo se dokazivati i popunjavati tko će biti bolji, a ne lošiji”, rekao je Čović.

Na pitanje o iseljavanju Hrvata iz BiH govorio je o nečijoj strategiji. ”Puno više od Hrvata iseljavaju Bošnjaci i Srbi. Ja sam čak neko vrijeme govorio da je to bila strategija – iseliti najmalobrojniji narod, pa ste riješili pitanje jednog naroda kao konstitutivnog naroda… Pa čak smo govorili da ‘netko, kako bi se potaklo jedan narod na iseljavanje i tako riješili problem jednog naroda. Onda biste imali dva entiteta, dva naroda i sve ste riješili.

Međutim, nije to tako jednostavno. Život se malo drukčije odvija i mi danas imamo puno izraženije iseljavanje kod Srba i Bošnjaka nego kod Hrvata, što je i logično jer su brojniji u BiH. Nažalost, to ne treba ni na bilo koji način ohrabrivati i veseliti. Ja čak procjenjujem da u BiH nema više od 3 milijuna stanovnika ako znamo da je po popisu bilo barem još 500 tisuća više, onda ne može biti alarmantniji pokazatelj ili signal kojeg trebamo uvažavati”, rekao je.

Demografska strategija

Naveo je kako je ključna strategija demografska strategija i to ne samo hrvatskog naroda, ”jer ne možete samo raditi za hrvatski narod”.

”Ako nešto dobro radite, radite dobro za BiH i sve žitelje BiH. Jedan od prijedloga koje ću iznijeti svojim kolegama kada formiramo vlast je da napravimo demografsku strategiju u BiH koja će biti sastavljena od svih elemenata: i otvaranja radnih mjesta, povlastica za one koji će investirati, pravne države jer kriminal se mora osuditi do zadnjeg. Znači, ne postoji nikakva mogućnost da i dalje pričamo o našem pravosuđu, kako s njim upravlja neka politika, pojedinac ili ne znam tko već.

Ono mora biti do kraja neovisno i tu moramo preuzeti najviše standarde koje danas, recimo, vrijede u Njemačkoj, ili u bilo kojoj od najrazvijenijih zemalja EU-a kojoj se želimo priključiti. I to bez rasprave. Jednostavno, treba prepisati zakon koji oni imaju u pojedinim oblastima i ovdje prilagoditi ambijentu u BiH”, rekao je, između ostalog, Čović za Deutsche Welle.

Čović je govorio i o razlozima odlaska navodeći kako ”koliko god neki odlaze, imamo ljudi na zavodima za zapošljavanje, a s druge strane poduzeća traže na tisuće zaposlenika, a ne mogu ih naći”. ”Nedavno sam bio u Stuttgartu, a ići su u Beč i iz razgovora vidim da se mnogi ne snalaze.

Mnogima je izuzetno teško, a teško im se vratiti jer jednostavno ne mogu prihvatiti da nisu uspjeli. Ali, ti ljudi uče jezik, upoznaju kulturu. Informatički alati su dostupni svakome i mladi čovjek je jednostavno prihvatio tehnološki trend i mislim da je intenzivni povratak u sljedeće dvije godine naša obveza. Ali, to ne možete pozivima nego djelima kojima ćete pokazati da je ovdje bolje živjeti i raditi nego u Frankfurtu, Stuttgartu ili Beču”, rekao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Htjelo se zasjeniti sve ono što se radilo na konferenciji u Neumu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako će dužnosnici ove stranke u državnom Vijeću ministara zatražiti istragu navodne afere s vrbovanjem selefija od hrvatske obavještajne agencije SOA-e nazivajući prikupljanje i objavu informacija paraobavještajnim djelovanjem unutar BiH s ciljem diskreditiranja skupa o ustavnim promjenama u Neumu na kojemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Mi smo zatražili da se o tome odmah očituje Vijeće ministara i institucije koje se bave sigurnošću u BiH. Tko je obmanuo javnost neka vrlo jasno odgovara”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.

Po njegovim riječima, u BiH se zloporabe institucije sigurnosti te se objavljuju konstrukcije bez ikakva utemeljenja.
“Moramo do kraja iskorijeniti paradjelovanje jer je ono danas prisutno na svakom koraku u Bosni i Hercegovini”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i dodao kako takvo što izaziva zabrinutost.

“Kad kroz institucije države dadete doprinos da se kaže nešto za što nemate ama baš nikakva utemeljenja, onda se svi trebamo zabrinuti za sebe i svoju sigurnost”, dodao je. Naveo je kako smatra da se radi o čistim špekulacijama po kojima se u aferu navodnog podmetanja naoružanja selefijama bili uključeni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić, koji je i član HDZ-a BiH, konzul RH u Tuzli Ivan Bandić te novinar Mato Đaković.

“Meni se čini da su to vrlo usmjereno koordinirane dezinformacije kako bi se napravio učinak u javnosti. Nedopustivo je da se špekulira s tim informacijama koje su objavljene uoči skupa u Neumu da bi se zasjenilo sve ono što smo radili na toj konferenciji”, dodao je Čović.

Po njegovim riječima slično paraobavještajno podzemlje je ubilo i doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara, čija je dvadeseta godišnjica atentata tijekom vikenda obilježena u Sarajevu.
“Činjenice se manje-više znaju. Parasustav je to napravio”, izjavio je čelnik najsnažnije hrvatske stranke u BiH.

Ivo Lučić: Mnogi se trude vratiti BiH u stanje arkadije i raja – stanje prije demokracije

Hrvatski mediji u BiH objavili su posljednjih dana fotografije na kojima zajedno sjede novinar Žurnala Avdo Avdić koji je u javnosti plasirao informaciju o navodnom podmetanju oružja selefijama od hrvatske SOA-e, u društvu s ministrom Draganom Mektićem koji je potvrdio da postoje takva optužbe, a za istim stolom je i šef Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić Osmica.

Mehmedagić je za vrijeme rata bio tjelohranitelj bošnjačkog člana BiH Predsjedništva Alije Izetbegovića, a danas ga se smatra jako bliskim njegovom sinu i predsjedniku najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakiru Izetbegoviću. Upravo su navode o navodnom djelovanju SOA-e razotkrili djelatnici OSA-a, u javnost plasirao novinar Avdić, a sve izjavama potkrijepio ministar Mektić.

(Hina)

 

Davor Dijanović: OSA i specijalni rat protiv Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uz pomoć ‘države’ ubijen je Jozo Leutar

Objavljeno

na

Objavio

Članovi obitelji Joze Leutara, nekadašnjeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Federacije Bosne i Hercegovine i pripadnici Uprave policije federalnog MUP-a jučer su u Sarajevu molitvom, polaganjem vijenaca i cvijeća te paljenjem svijeća odali počast ovom hrvatskom dužnosniku koji je ubijen u atentatu prije dvadeset godina, a počinitelji i nalogodavci ni do danas nisu otkriveni i procesuirani, piše Večernji list BiH.

Uz spomen-ploču podignutu u sarajevskom naselju Ciglane u kojemu je Leutar živio i gdje je na njega i izvršen atentat postrojili su se pripadnici počasne postrojbe federalne policije, dok su članovi obitelji te bivši kolege polagali cvijeće i palili svijeće.

Među njima je bio i sin pokojnog doministra Ivica koji je podsjetio kako već dva desetljeća traje borba da se dozna istina o ovom zločinu.

AID-ov rukopis

Istinu će biti jedino moguće doznati kada iz parapolicijskih i obavještajnih službi iščeznu oni koji su godinama prikrivali i podmetali dokaze te čak i prijetili, izmišljali.

Najprije sa samim vozilom i eksplozivom koji je podmetnut pod vozilo koje je eksplodiralo u ranim jutarnjim satima.

Leutar je teško ozlijeđen 16. ožujka 1999. kada je u službenom automobilu kojim je iz stana putovao do sjedišta MUP-a eksplodirala podmetnuta naprava. Najteži šrapnel koji mu je završio u glavi koštao ga je života.

Uslijed teških ozljeda preminuo je 28. ožujka u sarajevskoj bolnici. Uz Leutara je u automobilu bio i njegov vozač Željko Ćosić koji je također ozlijeđen, ali je preživio atentat.

Ćosić je na temelju lažnog iskaza zaštićenog svjedoka bio osumnjičen kao atentator na Leutara pa je bio i optužen te je u zatvoru proveo punih 30 mjeseci, a na kraju je pravomoćno oslobođen tih optužbi.

Stvarni počinitelji ubojstva Joze Leutara i dalje su nepoznati, no službe bi ih mogle vrlo lako pronaći. Najprije treba započeti sa svjedočenjem Armana Jašarevića koji je vrlo kratko nakon ubojstva posvjedočio kako je bošnjački politički i policijski vrh odgovoran za njegovu likvidaciju.

Do u potankosti je govorio o detaljima urote i pripreme ubojstva, no bošnjačke službe pod nadzorom zloglasnog MOS-a, a kasnije AID-a i uz asistenciju odabranih policijskih, pravosudnih i medijskih trabanata, odlučile su počiniti novi zločin.

Za ubojstvo Leutara optužile su Hrvate, a na popisu onih koji nikada nisu optuženi između redova, uz ostala, stajalo je i ime tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH i hrvatskog člana bh. Predsjedništva Ante Jelavića. Sve to bio je sastavni dio obavještajne hobotnice kojom je upravljao SDA te je i danas održava živom i koristi po potrebi.

Lušija, Žilić …

Kako bi ovaj monstruozni plan potvrdili, izabrali su kriminalca Merima Galijatovića za tajnoga svjedoka koji je jedno vrijeme bio član i Kažnjeničke bojne.

No, tijekom postupka obrana je razvalila ovoga kriminalca, kao i njegove laži te uprla prstom na Faika Lušiju, Mehmeda Žilića, koji pak nikada nisu bili ispitani.

Kada je prije nekoliko godina aktualizirana istraga u SIPA-i, protiv šefa toga tima i nekoliko članova mafijaška struktura AID-a je ‘isposlovala’ prijave i suspenziju ovih dužnosnika.

Nakon toga istraga je posve zaustavljena. Danas prijeti nastupanje zastare jer je prošlo dvadeset godina od zločina.

Obilježeno 20 godina od atentata na doministra policije Joze Leutara, počinitelji i dalje nepoznati

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari