Pratite nas

BiH

Čović od Webera zatražio status kandidata bez da se postavljaju uvjeti

Objavljeno

na

“Dobili smo jasnu potporu gospođe Merkel euroatlantskome putu BiH i rješavanju unutarnjih pitanja na temelju konstitutivnosti naroda i legitimnom političkom predstavljanju”, rekao je komentirajući susret s njemačkom kancelarkom predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i čelnik HDZ-a BiH koji je imao na marginama konvencije Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, piše Večernji list BiH.

Osim s Merkel, Čović je razgovarao i s kandidatom njemačke Kršćanske demokratske unije (CDU) i europskih pučana Manfredom Weberom.

S najmoćnijom ženom svijeta Čović je razgovarao o brojnim pitanjima, a trenutačno je prvo na popisu uspostava državnog Vijeća ministara. Po njegovim riječima, hrvatska strana u BiH za to nema nikakvih uvjeta iako se pokušalo Hrvate predstaviti kao kočničare toga procesa. 
 “Mi želimo da se odmah ustroji Vijeće ministara BiH bez ikakvog uvjetovanja. I to je naš ustupak. Za to nemamo nikakvoga uvjeta. Što se nas tiče, idemo u sljedećih desetak dana ustrojiti izvršnu vlast na razini države”, rekao je Čović i takvo je stajalište prenio njemačkoj kancelarki. Hrvatski predstavnici u vlasti inzistiraju, međutim, da se za razliku od savezne razine vlasti, prije ustroja izvršne vlasti u Federaciji BiH, postignu promjene Izbornog zakona BiH kojima bi se onemogućilo ponavljanje preglasavanja ovoga naroda, kakva je situacija bila s posljednjim izborima.

“To podrazumijeva provedbu presude Ustavnoga suda BiH kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, Doma naroda i Grada Mostara. Temelj svega je zaštita triju konstitutivnih naroda. Za nas je prevažno osigurati izbor legitimnih političkih predstavnika”, dodao je predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH. Podsjetio ju je i kako se prigodom prošlogodišnjeg susreta kada je bio u Berlinu s kolegama Mladenom Ivanićem i Bakirom Izetbegovićem razgovaralo o istome pitanju izmjena Izbornog zakona, što se u međuvremenu nije uspjelo napraviti. 
“Inzistiramo na tome minimumu kako bi hrvatski narod nastavio predvoditi europski put zemlje, što je jedino jamstvo da će se BiH održati”, objasnio je Čović.

Izmjena Izbornog zakona, po njemu, bit će test budućih odnosa među trima narodima, a napose između Hrvata i Bošnjaka. Opetovao je tvrdnje kako se unatoč prikrivenim pokušajima neće uspjeti provesti koncept čiji je cilj dominacija jednoga naroda kroz okupljanje bošnjačkih nacionalnih i građanskih stranaka, tvrdeći da imaju identična stajališta.

Njemačka kancelarka zanimala se i za stajališta čelnika Hrvata u BiH u pogledu euroatlantskih integracija. “Euroatlantski put jedino iskreno Hrvati u BiH razgovaraju. U svakoj našoj strategiji jasno je istaknuto kako BiH vidimo jedino kao članicu NATO saveza i EU-a”, rekao je Čović i dodao kako to nije slučaj s drugim dvama narodima koji imaju određene alternative. Čelnik HDZ-a BiH odvojeno je razgovarao i s glavnim kandidatom EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfredom Weberom. Njega je zanimala pozicija BiH u pogledu europskih integracija, a Čović je tražio ubrzavanje postupka za dobivanje kandidacijskog statusa.

“Gospodina Webera sam molio da BiH dobije kandidacijski status bez da se postavljaju uvjeti. To, međutim, ne znači da nećemo morati ništa raditi, nego se s tim procesom u roku od godine dana obvezati na provedbu preciznih reformi”, objasnio je. Dodao je kako se spitzenkandidat pučana snažno zanimao za položaj Hrvata u BiH te za potrebne reforme u ovoj zemlji. “Gospodina Webera to je pitanje jako zanimalo”, dodao je Čović. On je razgovarao i sa Željanom Zovko, podrijetlom iz BiH, koja se nalazi na 4. mjestu liste HDZ-a za Europski parlament, te je izrazio važnost izlaska na izbore i potpore kako bi se glas Hrvata i BiH snažnije čuo u EU parlamentu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari