Pratite nas

Politika

Čović potpuno oslobođen krivnje u tzv. slučaju “Lijanovići”

Objavljeno

na

Vrhovni sud FBiH potvrdio je oslobađajuću presudu Draganu Čoviću i po automatizmu mu se ukida zabrana koju je visoki predstavnik Paddy Ashdown stavio 29. ožujka 2005., čime mu je bilo zabranjeno obavljanje dužnosti u izvršnoj vlasti. Vrhovni sud FBiH konačno je stavio točku na slučaj koji se vodio skoro desetljeće na sudovima u BiH, a u kojem je predsjednik HDZ-a BiH bio optužen za zloupotrebu položaja i ovlasti u vrijeme dok je bio federalni dopremijer i ministar financija.

Potpuno oslobođen

Ovom presudom Čović je potpuno oslobođen krivnje u tzv. slučaju “Lijanovići”. Skoro desetljeće progona predsjednika HDZ-a BiH bilo je politički montirano, za što je dokaz i ova konačna presuda najviše pravosudne institucije u FBiH. Cilj je bio političko diskreditiranje, rušenje i zabrana kandidiranja na određene dužnosti u vlasti. Oslobađajuću presudu za Čovića je donio Županijski sud u Sarajevu 7. svibnja 2012. i na nju su se žalili županijski tužitelj i zamjenik federalnog pravobranitelja. Tražili su, kako je objašnjeno u žalbama, da se slučaj vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i presuda ukine. Žalbe su odbijene. Kako se navodi u presudi, Vrhovni sud FBiH je utvrdio da je Županijski sud u Sarajevu pravilno utvrdio činjenično stanje kada je prošle godine Čovića oslobodio optužbi koje su mu se stavljale na teret. Tužiteljstvo je u žalbi tvrdilo da je Županijski sud u prvostupanjskoj oslobađajućoj presudi iz svibnja prošle godine “bitno povrijedio kazneni postupak” i “selektivno ocijenio dokaze”, ali je Vrhovni sud odbacio obje ove tvrdnje potvrđujući ispravnost prvostupanjske presude. A u toj presudi se jasno kaže da nije dokazana nakana optuženog Dragana Čovića da poduzeću “Lijanovići” d.o.o. i MI “Lijanovići” d.o.o Široki Brijeg pribavi korist u vidu neplaćanja posebnih pristojbi na strojno iskošteno meso peradi. Zapravo, Vrhovni sud u detaljnom obrazloženju potvrđuje sve zaključke iz prvostupanjske presude kao jedine moguće, a tvrdnje iz žalbe županijskog tužiteljstva, između ostalog, ocjenjuje kao paušalne i nekorektne. Što se tiče žalbe Federalnog pravobraniteljstva, ona je odbačena kao nepravodobna. Čović je prvo pred Sudom BiH bio optužen da je, dok je obnašao dužnost ministra financija 2000. godine, zloupotrijebio svoj položaj i prekoračio ovlasti, a sve kako mu se stavljalo na teret s ciljem pribavljanja oko 2 mil. KM kompanijama u vlasništvu obitelji “Lijanović“. U prizivnom postupku presuda je poništena, a predmet prebačen na Županijsko tužiteljstvo. Zbog ovog sudskog procesa Čović je trpio i još uvijek trpi i političke sankcije, jer je to bio “razlog” da bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown Čovića 2005. smijeni s pozicije hrvatskog člana Predsjedništva BiH i zabrani mu obavljanje bilo kakvih dužnosti u izvršnoj vlasti. Paddy Ashdown je u obrazloženju odluke rekao kako je optužnica protiv Dragana Čovića stvarala loš utjecaj na predstavljanje BiH. Ta zabrana više ne može biti na snazi ako se protumači odluka Paddyja Ashdowna.

U odluci od 29. ožujka 2005. kojom se smjenjuje Dragan Čović s položaja člana Predsjedništva jasno stoji: zabranjuje mu se obavljanje ministarske i druge dužnosti u izvršnoj vlasti, na svim razinama vlasti, ako ili sve dotle dok ga visoki predstavnik naknadnom odlukom eventualno izričito ne ovlasti za to ili dok se ne okonča sudski postupak, u ovisnosti o tome što se prije dogodi. Prema tumačenju Ashdownove odluke, jasno je da se nakon pravomoćne oslobađajuće presude Vrhovnog suda Čoviću skida zabrana o djelovanju u izvršnoj vlasti. Aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko prije nekoliko godina pak je rekao kako će ta odluka važiti sve dok se “ne promijene okolnosti“. Okolnosti su se sada promijenile, presuda je konačna. Ako je sudski postupak, a ne politika, i bio razlog za Čovićevo višegodišnje proganjanje, ovom presudom odluka o zabrani više ne postoji.

V.R./vl

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Rajko Ostojić: SDP može sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Pixsell

“SDP se ne osipa, neki nam pojedinci odlaze. Veliki je to gubitak, ali ako vas novo vodstvo ne izabere ne odlazite – nego ostanete u stranci jer niste u njoj zbog fotelje”, kazao je Rajko Ostojić i radijskoj emisiji Intervju tjedna. Rejting stranke je oko stabilnih 22 posto, ali Ostojić očekuje da će ih građani prepoznati i da će on rasti.

O stanju u vukovarskom SDP-u Ostojić je kazao kako Željko Sabo ima svoje zasluge, ali da će Zlatko Komadina, Ivo Jelušić i Predrag Matić otići tamo kako bi procijenili kakvo je stanje. O Goranu Koturu, kojeg su izabrali splitski SDP-ovci, a kojega je potpredsjednica Glavnog odbora optužila za nasilje rekao je kako se objektivno mora utvrditi činjenično stanje. “Moraju se čuti sve strane, a posljedica će biti ako se utvrdi i da je bilo naznaka nasilja ili blaćenja”, kazao je.

Na pitanje hoće li SDP prestati nuditi koalicije svima redom, Ostojić je odgovorio kako SDP može koalirati sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om. Za liberalnu koaliciju GLAS-IDS-Pametno rekao je kako je dobro da se bore za liberalne ideje, ali nije dobro da se GLAS etablira napadajući SDP. S IDS-om su odnosi odlični. “Ne zaboravite da su na listama SDP-ove koalicije za EU izbore bili i Radoš i Jakovčić. Uvjeren sam da će Pupovac, budući da jako podupire Plenkovićevu vladu, biti na HDZ-ovim ulaznim listama ze euroizbore”, kazao je Ostojić. Dodao je kako je stranka po tom pitanju ‘široke ruke’.

Za Most je kazao kako ima desni i liberalni lijevi dio, a s SDP-om su bili na istoj liniji vezano za Agrokor. “Ali oni moraju shvatiti da su bili u vlasti, da su imali premijera, predsjednika Sabora i ključne ministre – a da ništa nisu napravili”, dodao je. SDP i Most su bili na istoj liniji vezano za Agrokor.

Josip Jović: Koalicija iz Amsterdama

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari