Pratite nas

BiH

Čović: Sarajevo, Tuzlu, Banja Luku i Mostar urediti kao središta federalnih jedinica

Objavljeno

na

Čović je naglasio kako su nedopustivi napadi na strane diplomate i veleposlanike od strane onih koji su ih do jučer dozivali saveznicima. Ustvrdio je da Hrvati takve napade nisu činili ni kada im je bilo najteže

Nama se od istih ovih koji danas istupaju na jedan nerazuman način stalno govorilo da su stavovi koje oni zastupaju i stavovi ovih ili onih zapadnih država i međunarodnih organizacija… A sada im oni ne valjaju. Mislim da se radi o osjećaju ugroženosti u vezi s ovim izborima – stav je Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH i kandidata Hrvatskog narodnog sabora (HNS) za hrvatskog člana Predsjedništva BiH za Dnevni Avaz.

Izborni strah

Čović smatra da međunarodna zajednica ne smije ni izbliza imati utjecaj kakav je do sada imala. Bh. političari, ističe on, moraju „preuzeti odgovornost za svoju državu BiH, urediti je na najbolji način, otvoriti integracije u euroatlantske strukture“…

– Nije način, pogotovo ne u izbornoj kampanji i naročito ne od ljudi koji su funkcionirali na savezništvu s međunarodnim institucijama, da danas iste te institucije prozivaju i napadaju. Mi to nismo radili ni kad nam je bilo najgore – ističe on.

Kaže i da će, nakon izbora, biti i „nedopustivo i neprihvatljivo“ da kao partnere u vlasti „imate neke koji se kriju iza međunarodne zajednice kad im treba, a napadaju je kad im ne odgovara“.

– Neozbiljno bi bilo imati situaciju da od nekoga tražite i očekujete pomoć, a istovremeno ga napadate, nazivate „trećerazrednim“… Koalicije će odrediti građani, ali, programski, apsolutno je jasno da to nije program s kojim možemo dijeliti partnerstvo – ističe Čović.

Apsolutni favorit

On ne krije zadovoljstvo dosadašnjim tijekom kampanje i HNS smatra apsolutnim favoritom.

– Uvjeren sam da ćemo HNS i ja osobno dobiti više od 80 posto hrvatskih glasova. Istraživanja pokazuju da ne postoji sredina gdje Hrvati žive da naš odnos prema konkurentu nije bar četiri puta veći. Uvjeren sam da sam sljedeći hrvatski član Predsjedništva BiH – kaže Čović.

Najavljuje i da će HNS imati 12 izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

– Drago mi je da nailazimo na dobar prijem i kod Bošnjaka. Kažu mi da imamo gospodsku kampanju jer jasno kažemo šta želimo kada je BiH u pitanju, NATO i EU, ali i kulturna baština, jezik, TV kanal na hrvatskom jeziku… – ističe Čović.

Jedina relevantna je karta BiH

Čović najavljuje da će se HNS boriti za donošenje novog Ustava BiH i Izbornog zakona. Ponavlja stajalište da BiH treba urediti kao federaciju, s četiri federalne jedinice.

– Sjedišta jedinica trebaju biti u Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, a Sarajevo treba biti distrikt. Želimo i kroz Ustav i kroz Izborni zakon osigurati da nitko drugome ne bira svoje predstavnike i da nitko nije diskriminiran. Nudimo i diskontinuitet teritorija, ali karte ne želim crtati. Za nas je jedina karta BiH i njene međunarodno priznate granice. To je okvir u kojem se dogovaramo. I nitko nikome kao većina ne može nametati volju jer su u dijelu BiH manjina – ističe Čović.

Vecernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ovo je diplomat koji je kardinalu Puljiću rekao: ‘Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obespravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomat rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.

No kardinal nikada nije želio otkriti ime tog diplomata. No, Hrvatski Medijski Servis od pouzdanog izvora otkrio je o kojem je diplomatu riječ. “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”, doslovno tako kardinalu je rekao američki veleposlaniku u BiH Thomas Miller, otkrio je izvor HMS, koji je zamolio da mu se ne otkriva identitet.

Miller je bio veleposlanik SAD-a u vrijeme kada je na čelu OHR-a bio Wolfgang Petritsch, a na čelu OESS-a američki diplomata Robert Barry. Barry je netom prije izbora predložio je izmjene Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva, koje je Povjerenstvo usvojilo 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja izbora. Te izmjene poznate su kao Barryevi amandmani.

Njima je omogućeno da čak trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda parlamenta FBiH izaberu Bošnjaci, iz većinski bošnjačkih županija, što je ustavni sud BiH, 2016. po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i izbrisao iz Izbornog zakona BiH.

Istovremeno je tadašnji visoki predstavnik Wolgang Petritsch nametnuo ustavne amandmane prema kojima je bilo omogućeno da se uz pomoć jedne trećine izaslanika u nacionalnim klubovima, umjesto do tada polovice, može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Federalna vlada  bez stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Uz to dotadašnji paritet u Vladi FBiH je izmjenjen, pa je umjesto polovice određeno da Hrvati imaju tek trećinu ministarskih pozicija u Vladi FBiH.

Thomas Miler osobno se angažirao u sastavljaju Vlade FBiH, koju je činila tzv “Alijanse za promijene”, predvođena SDP-om, u kojoj su umjesto HDZ-a, stranke za koju je tada glasovala većina hrvatskih birača izašlih na izbore, Hrvate predstavljali minorna stranka Krešimira Zubaka Nova hrvatska inicijativa i Lijanovići.

Cilj projekta bio je napraviti vladu s unitarno-građanskim strankama koja bi provodila američke interesa u Bosni i Hercegovini, a u to vrijeme došlo je i do slabljenja utjecaja Europske unije.

Odgovor HDZ BiH, ali i ostalih prohrvatskih stranaka bio je osnivanje Hrvatskog Narodnog sabora u Novom Travniku i najava proglašenja Hrvatske samuprave. Milerov i Petritschew odgovor bio je smjena tadašnjeg lidera HDZ BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, tenkovsko uništavanja Hercegovačke banke i pokretanje montiranih sudskih procesa protiv hrvatskih političara./HMS/

Kardinal Puljić: Jedan mi je veleposlanik rekao: Hrvati, ili ćete se iseliti ili asimilirati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Nakon kritika zbog imenovanja: Na web-stranici bh. Predsjedništva izbrisani podaci o savjetnicima

Objavljeno

na

Objavio

Netragom su s internetske stranice Predsjedništva Bosne i Hercegovine nestali podaci o tome tko su ljudi koji rade kao članovi ureda trojice članova državnog vrha nakon pritisaka pod kojima su se našli zbog imenovanja pojedinih krajnje kompromitiranih dužnosnika.Posebno se to odnosi na Ured Željka Komšića. Savjetnik za vanjsku politiku postao je liječnik gastroenterolog Rusmir Mesihović, piše Večernji list BiH.

Protivnici Daytona

Mesihovićevo ime spominjalo se u nekoliko afera, zbog čega nije uspio dobiti poziciju ministra zdravstva u Sarajevskoj županiji, a ranije je bio pod istragom slovenskih istražitelja zbog sumnje u pranje novca jer je na račune banaka u ovoj državi prebacio 71.500 eura.

U posjedu ovaj liječnik ima i 25-metarsku jahtu vrijednu više od milijun eura koja je privezana na slovenskom primorju.

Savjetnik za medije je Nihad Hebibović, koji je sudjelovao kao dio tima Komšićeve kampanje nabijene mržnjom prema Hrvatima i Hrvatskoj. Amir Ibrović, koji je u dva navrata do sada bio predstojnik Ureda, to radi i u ovome, a u njega ima najveće povjerenje.

Savjetnici u njegovu uredu su i ljudi poput Slavena Kovačevića koji su godinama sustavno pokušavali uvjeriti javnost da ne postoji original Daytonskog sporazuma ili su sadržaj ovoga dokumenta posve drukčije tumačili nego što tamo piše. Sve to kako bi opravdali projekt nametanja Komšića u državno Predsjedništvo.

Javnosti su još uvijek na stranici Wikileaksa dostupne i ocjene američkih diplomata i o samome Komšiću iz vremena ranijih mandata, ali i bliskim suradnicima.

Tako se navodi kako nije “ispunio velike nade koje smo mi i mnogi drugi imali za njega” kao projekt koji se trebao “približiti” Hrvatima, a umjesto toga ih je još više udaljio od političkog Sarajeva. U Uredu srpskog člana bh. Predsjedništva njegovi su najprovjereniji kadrovi.

Predstojnik Ureda predsjedatelja bh. Predsjedništva Milorada Dodika je Danijel Dragičević. Dragičević je ranije bio angažiran kao Dodikov šef Ureda za vrijeme dok je novoizabrani član Predsjedništva BiH obnašao dužnost predsjednika RS-a.

Pero Simić ostao je na poziciji Dodikova savjetnika za medije, dok je Dragoljub Reljić, nekadašnji tajnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i glavni tajnik Vijeća naroda RS-a, imenovan za savjetnika za ustavnopravna pitanja. U Dodikovu uredu na mjestu savjetnica zaposlene su također Nina Sajić i Ana Trišić-Babić.

Sajić je ranije obnašala dužnost veleposlanice BiH u Rumunjskoj, a također je savjetovala nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića. Trišić-Babić bila je zamjenica šefa diplomacije BiH u vrijeme mandata Zlatka Lagumdžije.

Najdugovječnija ekipa

U Uredu bošnjačkog člana bh. Predsjedništva, po stažu, u ovoj instituciji najiskusnija je ekipa. Predstojnik Ureda člana državnog vrha Šefika Džaferovića je Elvir Čamdžić, koji ima višegodišnje iskustvo rada u Predsjedništvu.

Uz njega, savjetnik za medije ostao je dugogodišnji novinar više medija Elvir Huremović, dok je Damir Džanko savjetnik Džaferovića iz oblasti vanjske politike, a Adis Alagić, još jedan turski student, Džaferovića savjetuje iz oblasti ekonomije.

Večernji list

Komšićev savjetnik poziva na terorizam u Hrvatskoj!?

 

 

 

Savjetnici ‘hrvatskoga’ člana BiH Predsjedništva redom Bošnjaci

 

 

 

Poruke s Komšićevog skupa: ‘Kolac za Čovu i ‘do jaja’ za Kolindu’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari