Pratite nas

BiH

ČOVIĆ: U ponedjeljak pokrećemo raspravu o Izbornom zakonu

Objavljeno

na

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio je da će Hrvatski narodni sabor (HNS) u ponedjeljak uputiti dopis kojim će pokrenuti raspravu o Izbornom zakonu.

“Ići ćemo sa inicijativom HNS-a prema našim partnerima s kojima želimo razmišljati o budućnosti BiH, posebno Federacije BiH (FBiH). Već u ponedjeljak s jednim dopisom ćemo pokrenuti raspravu o Izbornom zakonu”, izjavio je Čović novinarima u Drvaru nakon sjednice Predsjedništva HNS BiH.

Na pitanje novinara bi li HDZ ušao u novo Vijeće ministara bez SNSD-a, Čović je odgovorio da ne bi.

On je rekao da je na današnjoj sjednici Predsjedništva HNS-a postignut dogovor o jedinstvenom djelovanju HNS-a kada je riječ o bilo kakvim političkim aranžmanima, bez ostavljanja prostora za bilo kakve podjele.

“Ali osnova svega je da konkretnim obilascima izdvajamo problem po problem te da s entitetske i županijske razine pomognemo. Naravno da ćemo ovaj prostor izdvojiti kao područje interesa Republike Hrvatske iz više razloga jer je i granica s te strane. Međutim, i mi moramo to uraditi s razine županijske Vlade, pa onda s viših razina vlasti za ljude koji ovdje žive da im olakšamo život, da se ne odlazi s ovih prostora”, istaknuo je Čović, prenosi “Avaz”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bosnu i Hercegovinu do sada napustilo gotovo polovica stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke pod nazivom “Migracije i odljev mozgova u Europi i središnjoj Aziji” Bosnu i Hercegovinu je do sada napustilo gotovo polovica stanovništva, odnosno 49,5 posto.

To znači da polovica građana rođenih u BiH, sada živi izvan nje.

Na drugom mjestu u EUropi je Albanija s 39,8 posto, dok je Sjeverna Makedonija na četvrtom – četvrtina Makedonaca (25,7 posto) rođenih u državi sada živi izvan nje.

Hrvatsku je napustila petina stanovništva (21,9 posto) i nakon Malte, ima najveću stopu emigracije u EUropskoj uniji.

I Crnu Goru je napustila petina stanovništva.

Odlazak visokokvalificiranih radnika

Stope iseljavanja visokokvalificiranih radnika posebno su visoke u nekim zemljama Balkana i istočne Europe, u kojima je niži dohodak.

U izvještaju stoji kako visokokvalificirane osobe čine 55 posto ukupnog broja emigranata iz BiH, više od 40 posto u Armeniji i Latviji, a skoro 40 posto u Albaniji, Kazahstanu, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj.

Razni faktori utječu na odljev mozgova iz ovih država. Pored viših primanja, tu su i prilike za stručno usavršavanje i obuku, bolja budućnost za članove obitelji (kao što su mogućnosti za školovanje djece), te bolji životni i radni uvjeti.

Blizina i preferencijalni pristup tržištima rada Europske unije, kao i brojna dijaspora znatno smanjuje troškove emigracije.

Dugotrajna emigracija visokobrazovanih radnika ostavlja dugotrajne negativne posljedice na države koje napuštaju. Odljev mozgova često je simptom, a ne uzrok loše ekonomije države, stoji u izvještaju.

Zapadni Balkan je posebno značajan ‘izvoznik ljudskih resursa’ u polju zdravstvenih radnika, kojih nedostaje u mnogim državama Europske unije, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Što možemo očekivati od pregovora HDZ i SDA o izmjenama Izbornog zakona?

Objavljeno

na

Objavio

Za sljedeći tjedan HDZ je najavio ponovno pokretanje pregovora, prije svega sa SDA, o izmjenama Izbornog zakona, sukladno presudama Ustavnog suda BiH. Presuda u predmetu Ljubić iz prosinca 2016.nalaže promijene Izbornog zakona kojima će se osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, i na “svim drugim administrativnim-političkim razinama”. Ona, pak, za Mostar zahtjeva izjednačavanje vrijednosti glasa svakog građanina- birača, kao što je to slučaj u svim drugim jedinicama lokalne samouprave.

No, sudeći prema zaključcima Predsjedništva SDA s posljednje sjednice najjača bošnjačka stranka nema namjeru prihvatiti izmjene Izbornog zakona onako kako to nalaže Ustavni sud BiH. SDA-ovci od HDZ-a traže da svoj prijedlog usklade s mišljenjem Europske komisije, te s presudom Suda u Strasbourgu u predmetima “Sejdić- Finci”, “Pilav” i “Zornić”, dok Ustavni sud BiH i njegovu presudu uopće ne spominju. Iako se svakodnevno zaklinju u poštivanje ustava i zakona, toliko im je stalo do pravne države, a to znači i poštivanja Ustava, da jedino ovlaštani tumač usklađenosti zakona s Ustavom- Ustavni sud BiH za njih nije dostojan ni spomena.

A Ustavni sud BiH, podsjetimo, nalaže da se izmjenama Izbornog zakona omogući da sve izaslanike u Klub Hrvata, izaberu oni čije interese trebaju zastupati tj. Hrvati, jednako kao što isto to treba omogućiti Bošnjacima, Srbima i ostalim pri izboru izaslanika u bošnjački, srpski i klub Ostalih. Ali ne samo u Dom naroda, već i na “svim administrativno-političkim razinama”, a to u prevodu znači i Predsjedništvo BiH, što sada nije slučaj.

Naime, prema postojećem neustavnom izbornom zakonu uz cijeli bošnjački klub, Bošnjaci su izabrali i četiri izaslanika u Klubu Hrvata, dvije trećine izaslanika u Klub Srba i sve izaslanike u Klub ostalih, te su uz većinu u Zastupničkom, osigurali većinu i u drugom parlamentarnom domu FBiH- Domu naroda, koji je i prema presudi Ustavnog suda predstavništvo konstitutivnih naroda, a ne građana. Da su uspjele izbarati još dva izaslanika u hrvatski klub, bošnjačke stranke mogle su i nakon prošlogodišnjih izbora, prema, od visokog predstavnika Petritscha, nametnutim ustavnim amandmanima, formirati federalnu izvršnu vlast bez stranaka za koje je na izborima glasovala većina Hrvata. To im je pošlo za rukom u dva navrata- 2001. i 2011., kada je probošnjački SDP uz pomoć marginalnih hrvatskih stranaka, drugi put i uz asistenciju Inzka, majorizirao Hrvate, dok su Bošnjaci tri puta birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Da su SDA i druge bošnjačke stranke željele vratiti oteta prava Hrvatima, već bi to učinili. Prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji je bio usklađen sa zahtjevima Ustavnog suda, bošnjački zastupnici već su oborili prošle godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, a nakon toga Bošnjaci su iskoristili neustavni izborni zakon pa u listopadu prošle godine izabrali dva člana Predsjedništva, ostavljajući Hrvate bez svog predstavnika u državnom vrhu zemlje.

Na kongresu SDA usvojena deklaracija o građanskoj Republici BiH ne ostavlja ni malo sumnje u smjer politike ove stranke, a to je pretvaranje tronacionalne u građansku, tj državu većinskog naroda. Zahtjev Ustavnog suda BiH u suprotnosti je s takvom politikom SDA. Zato će ga i dalje ignorirati. Iako vrijedi još jednom pokušati, već sada je više nego jasno da je nova runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona osuđena na neuspijeh, a BiH na nastavak disfunkcionalnosti i propadanja.

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari