Pratite nas

Herceg Bosna

Čović u Širokom Brijegu: Trebamo s ponosom govoriti da je ovo naša domovina

Objavljeno

na

Povodom Dana grada Širokog Brijega, danas je u kinu Borak održana svečana sjednica Gradskog vijeća Široki Brijeg.

Nazočnima se obratio hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, te kazao: „Moram iskazati svoje zadovoljstvo, svaki put kada smo ovdje i u mom Širokom Brijegu, osjećamo da možemo biti ponosni na ono što se radilo prošle godine“.

Predsjednik Čović je izrazio uvjerenje kako će razvojnim strategijama uz ono sredstava što imaju u proračunu i u suradnji sa višim razinama vlasti, uskladiti razvoj, tako da Široki dobiva jednu posebnu dimenziju iz godine u godinu.

Osvrnuvši se na izbore pred nama, predsjednik Čović je naglasio kako je ovo posebno vrijeme, vrijeme pred izbore, a posebno se čuje nešto što se kaže iz Širokog Brijega, i drugačije je, nego kada se kaže iz nekog drugog sjedišta.

„Ponosni smo što jesmo veliki narod u BiH, koliko god bili malobrojni“, poručio je dr. Čović, te kazao: „To treba da čuje svatko onaj tko misli da može u ime nas donositi odluke. Mi smo danas u prigodi da pošaljemo vrlo jasnu poruku, tu smo, razvijati ćemo se, graditi, bit ćemo predvodnici svih pozitivnih vrijednosti u BiH, kako kad je u pitanju vanjski, onaj europski put, tako, kad je i u pitanju ovaj socio-ekonomski i gospodarski, vrlo jasno, nikada nećemo čekati da nam netko drugi nešto da“.

„Upravo kao veliki narod moramo slati vrlo jasne poruke, moramo biti preteča drugima, koliko god bili brojniji od nas, da znamo kako ćemo preživjeti u BiH, pa evo to je posebno zanimljivo kazati u ovo vrijeme, manje od dva mjeseca do izbora“, naglasio je hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Čović.

U svome govoru, dr. Čović se osvrnuo i na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u BiH te kazao: „Mnogi su se potrudili da nam onemoguće ono što nam je Ustavni sud definirao, a to je legitimno predstavljanje hrvatskog naroda na svim administrativnim razinama vlasti u BiH. Ali koliko god se oni trudili različitim nastojanjima, iz onoga što je ostalo u zakonskim okvirima, kada je u pitanju izborno zakonodavstvo, neće moći birati za nas. Zbog toga jedan poziv svima nama koji bi još uvijek drugačije razmišljali o vođenju politika u BiH, prevažno je da u ova dva mjeseca zbijemo svoje redove. Svi mi. I oni koji su u strukturama braniteljskih udruga, gospodarstvenici, kulturni djelatnici, do naših duhovnih otaca jer samo tako ćemo uravnotežiti sve ono što trebamo uravnotežiti unutar hrvatskog naroda u BiH i s ponosom govoriti da je ovo naša domovina“, poručio je danas iz Širokog Brijega hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dagan Čović.

Na početku svečane sjednice Gradskog vijeća održane u povodu Dana grada Širokog Brijega, nazočne je pozdravio Vinko Topić, predsjednik Gradskog vijeća. Topić je govorio o radu Gradskog vijeća u proteklih godinu dana, istaknuo je odličnu suradnju s gradonačelnikom Kraljevićem, gradskim službama i vijećnicima Gradskog vijeća te je svojim sugrađanima čestitao Dan grada.

Izvješće o radu gradonačelnika Mire Kraljevića, nazočnima je prikazano je kroz video projekcije, gdje su prikazane aktivnosti koje su gradonačelnik Kraljević i gradsko vodstvo provodili i planirali kroz posljednju godinu. Posebno su prezentirani infrastrukturni i gospodarski projekti te sportski i kulturni događaji.

Nakon prikazanog videa, gradonačelnik Kraljević se prigodnim riječima obratio svim nazočnima te zahvalio svima koji pomažu i podržavaju projekte u Širokom, posebno hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Čović, ali i svi drugi dužnosnici HDZ-a BiH sa većih razina vlasti, s kojima, kako kaže gradonačelnik Kraljević, grad Široki Brijeg ima odličnu suradnju.

Nazočne su prigodnim riječima pozdravili i vikar Hercegovačke franjevačke provincije BDM fra Ivan Ševo, Ivan Bosančić, gradonačelnik Vinkovaca grada prijatelja, župan Vukovarsko-srijemske Županije Božo Galić te Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Na temelju Odluke Gradskog vijeća dodijeljena su javna priznanja onima koji su doprinijeli napretku i ugledu Grada Širokog Brijega ili su postigli izuzetne rezultate u različitim djelatnostima.

Svečanoj sjednici prethodila je molitva, polaganje vijenaca i svijeća na Trgu širokobrijeških žrtava, za sve umrle, poginule i nestale hrvatske branitelje.

Uz predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, visoko izaslanstvo HDZ-a BiH, koje je predvodio hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, vijence su položili gradonačelnik Miro Kraljević te predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HNS: Presuda ratnom zločincu Enveru Buzi zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine ratnom zločincu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku bataljuna Prozor Armije BiH, pod čijim se vodstvom počinio masakr u Uzdolu nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U nizu nepravdi koje osporavaju raspone ratnih zločina, pokolja i ugnjetavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a BiH apelira na postizanje pravde za žrtve i mira za obitelji ubijenih.

“Devaloriziranje žrtava i okrutnosti zločina putevi su koji Bosnu i Hercegovinu vraćaju u bolnu prošlost i oni za koje se BiH ne smije opredijeliti”, stoji u priopćenju.

Iz Odjela za branitelje GV HNS-a ističu kako je jaka i funkcionirajuća pravna država prioritet razvoja Bosne i Hercegovine, koja će u sukladnosti s ovlastima i djelovanjem pružiti okvir za mirnu i stabilnu budućnost zajedničke domovine.

“Put stabilnosti, pravičnosti, suživota i zajedništva neophodni su za mir i razvoj Bosne i Hercegovine, te naša odgovornost prema žiteljima BiH”, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari