Pratite nas

Pregled

Čović u Vukovaru: Hrvati su jedan narod, veze se moraju jačati

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u subotu je u radnom posjetu Vukovarsko-srijemsku županiju i Vukovaru, gdje je na pitanje o položaju Hrvata u BiH ocijenio da je stanje zahtjevno, Hrvati su najmalobrojniji od tri konstitutivna narod u BiH, a država nije organizirana po mjeri hrvatskog naroda.

Čović je u Vukovaru razgovarao s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i gradonačelnikom Ivanom Penavom s kojima je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odao počast poginulima u obrani Republike Hrvatske tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.

„Ovu županiju posjećujem godišnje više puta, no ovo je prvi put da sam u službenom i radnom posjetu, u sklopu koje sam od čelnika grada i županije upoznat s aktualnim stanjem na ovim prostorima, a ja sam ih informirao o stanju u BiH i položaju hrvatskog naroda“, rekao je Čović.

Naglasio je kako su problemi istovjetni, primarno gospodarski i demografski.

„Upućeni smo jedni na druge, a suradnja je preduvjet kvalitetnijeg života. Na globalnoj razini drugi razmišljaju kako jugoistočnu Europu preurediti, pa moramo biti obazrivi da se neke stvari iz povijesti nikada više ne bi ponovile. Jedan smo narod i danas idemo na tu dimenziju zajedništva kao posebne poruke; živimo u dvije države no gospodarski, kulturno i na svaki drugi način moramo se snažnije vezati“, rekao je Čović.

Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali ostavio dva entiteta s tri konstitutivna naroda

Na pitanju o položaju Hrvata u BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Čović je ocijenio kako je stanje zahtjevno, da su Hrvati najmalobrojniji od triju konstitutivnih naroda, naglasivši kako BiH država nije organizirana po mjeri hrvatskog naroda.

Podsjetio je kako je Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, no, naglasio je, ostavio je “dva entiteta s tri konstitutivna naroda, gdje najmalobrojniji narod, Hrvati,  moraju tražiti svoje mjesto u ambijentu kada vas svi ne razumiju”.

„Činjenica je da je u zadnjih par godina to razumijevanje u međunarodnoj zajednici došlo na svoje mjesto, da se uvažava realnost kako BiH može preživjeti isključivo kao moderno europsko društvo, u kojem će se osigurati potpora i ravnopravnost tri konstitutivna naroda“, ocijenio je Čović.

Dodao je kako se nastoji homogenizirati hrvatsko nacionalno biće u BiH i u posljednje vrijeme, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, u tome i uspijeva, pri čemu postoje jasne smjernice kako u idućih desetak godina izgraditi društvo u kojem nitko od Hrvata neće imati razloga odlaziti.

Čović je komentirao i jučerašnje potpisivanje ugovora u Vitezu o dodjeli 24 milijuna kuna Hrvatima u BiH rekavši da se slični ugovori potpisuju već godinama.

Naime, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske potpisao je u petak u Vitezu ugovore sa 105 dobitnika potpore za projekte Hrvata u BiH za što je iz hrvatskog proračuna u ovoj godini izdvojeno 24 milijuna kuna (blizu 6 miliona KM).

„Svaka kuna je preznačajna, to je poruka da se držimo zajedno (…), a mnogo više od novca znači naša oslonjenost jednih na druge“, naglasio je danas u Vukovaru Čović.

Dodao je kako su iznosi kojim Republika Hrvatska pomaže Hrvate u BiH daleko veći, od zdravstva pa sve do obrazovanja, “…pri čemu smo”, dodao je, “zahvaljujući Hrvatskoj, potpuno neovisni kada je riječ o sveučilištu na kojem imamo 16.000 studenata koju nemaju potrebu ići studirati u Zagreb, Split i drugdje“.

Zajednički demografski problem Hrvatske i Hrvata u BiH

Čović je istaknuo da je po zadnjem popisu stanovništva 2013. godine u BiH živjelo 545.000 ili 15, 4 posto od ukupno 3,5 milijuna stanovnika BiH. Procijenio je da danas u BiH živi oko 3 milijuna stanovnika, a broj Hrvata se smanjina na oko 450.000.

Smatra da je demografski problem i Republike Hrvatske i Hrvata u BiH zajednički, te će se napraviti zajednička demografska strategija hrvatskog naroda, koja bi u konačnici morala dati rezultate i obrnuti negativne demografske trendove.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava istaknuo je da se uvijek komunicira hrvatsko zajedništvo koje je neupitno pa dokazano i u Domovinskom ratu i u obrani Vukovara.   Naglasio je i važnost pomaganja Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH i na simboličnoj i na konkretnoj razini, dodavši da za Hrvate u BiH treba što više važnih projekata, kao što je nedavno otvaranje Studija Hrvatske radio televizije (HRT) ili uspostava avio-veza Mostara i Zagreba.

Penava je posebno  ocijenio važnim projekt izgradnje cestovnog koridora 5 C, koji će hrvatski istok povezati praktično s cijelom BiH.

I vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ocijenio je da suradnja Hrvata iz dvije države treba biti što čvršća i intenzivnija te je izrazio podršku Hrvatima u BiH u njihovoj borbi za ravnopravnost.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović u Vinkovcima se susreo s vinkovačkim gradonačelnikom Ivanom Bosančićem, a susretu i razgovorima nazočila je i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac.

 

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Bačić: Ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković

Objavljeno

na

Objavio

Treba li nam izmjena izbornog zakonodavstva? Zašto se predlaže talijanski i grčki model prema kojem se relativnom pobjedniku dodaje nekoliko desetaka mandata? Kako zaustaviti stampedo stranačkih prebjega? Jesu li oni legitimni ili se radi o političkoj korupciji? Kakva je uopće razina rasprave u sabornici?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovore su pokušali dati gosti: predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, Natalija Kanački iz Građanske inicijativa “Narod odlučuje”, saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i Robert Jankovics, predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

No za početak su komentirali današnje incidente u sabornici.

Branko Bačić zadovoljan je reakcijom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na provokacije i optužbe Mostovog zastupnika Nikole Grmoje.

– Premijer je rekao da nije imao namjeru nikakvog fizičkog obračuna. Kako u životu tako i u politici postoje granice do kojih možete nekoga vrijeđati, do kojih možete nekoga klevetati. Optužba da predsjednik i potpredsjednica Vlade rade u interesu druge države, u ovom slučaju Srbije, optužiti ih za veleizdaju kap je koja je prelila čašu i ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković, rekao je Bačić.

Mostov zastupnik Robert Podolnjak kaže kako je činjenica da kolega Grmoja opetovano upozorava kako sama Vlada ne poštuje odluku koja je na snazi o osnivanju povjerenstva koje bi pratilo mjerila koje mora ispuniti Republika Srbija u Poglavljima 23 i 24.

– Kada vi uvijek skrećete pozornost predsjedniku Vlade i ministrici vanjskih poslova da ne poštuju odluku po kojoj moraju djelovati u nizu važnih pitanja i kada ima nakon toga kažete da ne štite interese Republike Hrvatske to jeste objektivna kritika, tvrdi Podolnjak.

– Svi oni koji su danas u Saboru izgubili malo živce biti će podložni ocjeni svojih birača. Ja do sada nisam imao poriv da s malo bržim korakom i oštrim pogledom hodam po parlamentu, komentirao je današnji incident SDP-ov Arsen Bauk nakon čega se rasprava prebacila na glavnu temu emisije – najavu izmjena Izbornoga zakona.

Premijerova najava novog izbornog zakona prema kojem bi relativni pobjednik dobio “bonus” mandate probudila je političke strasti. Premijer objašnjava da je riječ samo o jednom od mogućih rješenja kojim bi se osigurala stabilnost i smanjila mogućnost političkih ucjena i prebjega, a nikako o konačnom prijedlogu.

– Pa su tako neke zemlje odlučile imati bonus mandate za relativnog pobjednika. Da se ne mora slagati parlamentarna većina od nekih krupnih i velikih i možda puno malih ili onih koji će biti manji po ovom izbornom sustavu a htjeli bi biti malo veći kao što je Most. To je bila jedna teoretska opaska, tvrdi premijer Andrej Plenković.

Teoretska ili ne – najava izbornog zakona koji kopira grčki ili talijanski model naišla je na oštre kritike Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka. Smatra da bi takav zakon pogodovao jednoj stranci i da bi se njime stvorila umjetna parlamentarna većina.

– Takav izborni model koji vam se toliko sviđa je zapravo model koji je primjenjen u kraljevini Jugoslaviji za diktature kralja Aleksandra na izborima 1931. godine kada je relativno najjačoj trebalo pripasti 2/3 poslaničkih mandata, kaže Podolnjak.

U Mostu predlažu svoj zakon kojim bi smanjili ukupan broj zastupnika, ali i broj zastupnika nacionalnih manjina. U Glasu pak predlažu mještoviti ili tzv. njemački model u kojem bi se pola zastupnika biralo razmjernim sustavom sa stranačkih lista, a pola većinskim sustavom u manjim izbornim jedinicama. Premijerov prijedlog smatraju najlošijim rješenjem. U SDP-u podsjećaju i na izvješće Ustavnog suda u kojem se upozorava na neravnomjernu raspodjelu birača po izbornim jedinicama. Budući da se time dovodi u pitanje i sama zakonitost izbora, ustavni su suci još 2010. zatražili da se izmijeni Zakon o izbornim jedinicama. Od promjene izbornog zakona, i to putem referenduma, ne odustaje građanska inicijativa Narod odlučuje. Traže da se izborni prag spusti na 4%, smanjenje ukupnog broja saborskih zastupnika, zastupnika manjina te tri preferencijska glasa.

Odgovarajući na pitanje voditelja je li se u HDZ-u raspravljalo o uvođenju grčkog ili talijanskog modela predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je rekao kako niti na jednom stranačkom tijelu nikada o tome nije bilo govora.

– Premijer je samo u kontekstu nestabilnosti Vlade i prebjega u Saboru rekao kako neke druge države poput Grčke i Italije u ovakvim situacijama, kako bi spriječili prelaske iz stranke u stranku, benefitom nagrađuju relativnog izbornog pobjednika koji onda dobije određeni broj mandata kako bi mogao formirati stabilnu vladu, objasnio je Bačić.

– To je model koji postoji samo u Grčkoj, odnosno primjenit će se još samo na idućim izborima jer je zakonom ukinut. U Italiji su taj model ugradili u jedan od brojnih izbornih zakona. Dio tog modela je ukinuo talijanski Ustavni sud jer smatra kako u razmjernom izbornom sustavu se ne može na taj način nagraditi pobjednička stranka. Nakon toga su Talijani mijenjali zakon nekim drugim formulacijama, ali Ustavni sud je i to ukinuo. Dakle, takav model praktično više nigdje u svijetu ne postoji, ustvrdio je Podolnjak dodavši da bi takav model HDZ želio kod nas ozakoniti.

Suprotstavio mu se predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a rekavši da premijer nikad nije rekao da razmišlja o uvođenju toga modela.

Predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika Robert Jankovics kaže da je njihov klub uveo jednu novinu u hrvatskoj politici jer se oni dogovaraju oko svake odluke i mišljenje svih članova je bitno.

– Vjerujem da je to glavni razlog zašto zastupnici drugih strnaka prelaze u naš klub, istaknuo je Robert Jankovics. Rekao je da im ulazak u Vladu trenutačno nije ambicija. “Smatramo da vlada radi dobar posao i da treba izbjeći turbulencije”.

Natalija Kanački iz građanske inicijative “Narod odlučuje” rekla je da iz perspektive birača ovaj Sabor uopće ne odražava sliku onoga za što su birači glasali.

– Tu smo imali toliko političke trgovine, o korupciji neću niti pričati, to je za neka druga državna tijela, ali ću vam reći da iz perspektive nas običnih ljudi sve ovo izgleda kao pogodovanje, politička trgovina i velika nesređenost. Nadam se da će birači prepoznati što se u ove četri godine događalo, istaknula je. Naša inicijativa nastavlja svoju borbu za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakona, dodala je.

– 2011. je Ustavni sud ustvrdio da postoji velika razlika birača po izbornim jedinicama, a nakon toga je još jednom odlučivao o Zakonu o izbornim jedinicama ali ga nije ukinuo jer je ocijenio da odstupanja nisu takva da bi to zahtijevalo njegovo ukidanje, kaže Arsen Bauk. Ja smatram da postoji još jedan problem s brojem birača po izbornim jedinicama jer se do samog dana izbora ne zna koliko birača ima u svakoj izbornoj jedinici jer se pripadnici nacionalnih manjina na sam dan izbora mogu odlučiti u kojoj će izbornoj jedinici glasovati, ustvrdio je. Kaže kako je mala šansa da se tzv. grčki i talijanski model usvoji u Hrvatskom saboru.

 

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Valentin Ćorić stigao u Zagreb, od danas je na slobodi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Valentin Ćorić danas je pušten na slobodu i stigao je u Zagreb.

Valentin Ćorić u srijedu je sletio na zagrebačku zračnu luku “Franjo Tuđman”, nakon što je pušten na uvjetnu slobodu jer je odslužio dvije trećine kazne.

Ćorića, koji je u zagrebačku zračnu luku na letu iz Amsterdama sletio oko 13,45 sati, dočekali su supruga, dva brata i dvije sestre, rodbina te prijatelji i suborci, među kojima je i bivši predsjednik HR Herceg-Bosne Dario Kordić.

Ćorić pušten uz uvjet da medijski ne istupa ni kontaktira sa žrtvama i svjedocima

Ćorić medijima nije dao izjavu jer ima zabranu medijskog istupanja.

Izrazivši zadovoljstvo što je njegov klijent izašao iz zatvora, odvjetnik Dražen Plavec rekao je novinarima da je Ćorić dvije trećine svoje kazne odslužio već 24. rujna 2018.

Pojasnio je kako je Haški sud promijenio svoju praksu i više ne pušta zatvorenike na slobodu automatski nakon dvije trećine odslužene kazne, već smatra da su tada tek stečeni uvjeti za njihovo puštanje. Tada sud odlučuje o puštanju zatvorenika pri čemu ocjenjuje njegovo ponašanje u pritvoru, mogućnost rehabilitacije i težinu zločina.

Plavec je rekao kako je Ćorić pušten uz uvjet da ne smije medijski istupati i kontaktirati sa žrtvama i svjedocima, ali se smije slobodno kretati.

Naveo je da su nakon drugostupanjske presude podnijeli zahtjev za djelomičnom revizijom tražeći da se Ćoriću u zatvorsku kaznu uračuna i vrijeme koje je proveo u bolnici, ali su odbijeni uz obrazloženje da su to već prvostupanjski i drugostupanjski sud uzeli u obzir.

Na novinarski upit je li sada pravda zadovoljena, odgovorio je kako na neki način jest jer Ćorić sada ide kući, te je podsjetio da su u žalbi za njega tražili oslobađajuću presudu.

“Sve ispod oslobađajuće presude s našeg aspekta gledanja nije zadovoljenje pravde, a sada gledamo da reduciramo štetu. Zadovoljni smo što izlazi jer je to bio vrlo iscrpljujući i težak te najopsežniji predmet koji se vodio na nekom međunarodnosm sudu. Samo prvostupanjski postupak je trajao pet godina, a sam postupak oko 14 godina”, kazao je Plavec.

Sreću zbog Ćorićeva izlaska iskazao je i njegov brat fra Šimun Šito Ćorić rekavši da su nesretni što su, kako je rekao, drugi osuđenici iz “šestorke” žrtva Haškog suda. Smatra da takva presuda Haškog suda ne bi prošla niti na jednom drugom sudu.

“Svaki zločin treba kazniti, ali oni nisu tražili zločince. Tako da pravda nije zadovoljena za žrtve kojih je bilo na svim stranama”, kazao je Šito Ćorić.

Ibrica Jusić: Ćorić me spasio u Mostaru

Valentina Ćorića došao je pozdraviti i kantautor Ibrica Jusić koji je s obitelji Ćorić prijatelj više od 40 godina. Upitan kako komentira sam proces rekao je da “neće politiku u svoju butigu” ali smatra “da su nas prodali mangupi”.

Dodao je kako ga je Valentin Ćorić spasio kada je u Mostaru “skoro izgubio glavu”, što je i jedan od dodatnih razloga zašto je danas tu.

Nakon što je krajem 2017. osuđen na 16 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a ostao je u sudskom pritvoru u Scheweningenu i nije bio upućen na izdržavanja kazne u neku treću državu, a  Međunarodni mehanizam za kaznene sudove, nasljednik Haškog suda, odluku o Ćorićevu puštanju objavio je u srijedu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari