Pratite nas

Pregled

Čović u Vukovaru: Hrvati su jedan narod, veze se moraju jačati

Objavljeno

na

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u subotu je u radnom posjetu Vukovarsko-srijemsku županiju i Vukovaru, gdje je na pitanje o položaju Hrvata u BiH ocijenio da je stanje zahtjevno, Hrvati su najmalobrojniji od tri konstitutivna narod u BiH, a država nije organizirana po mjeri hrvatskog naroda.

Čović je u Vukovaru razgovarao s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i gradonačelnikom Ivanom Penavom s kojima je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata odao počast poginulima u obrani Republike Hrvatske tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.

„Ovu županiju posjećujem godišnje više puta, no ovo je prvi put da sam u službenom i radnom posjetu, u sklopu koje sam od čelnika grada i županije upoznat s aktualnim stanjem na ovim prostorima, a ja sam ih informirao o stanju u BiH i položaju hrvatskog naroda“, rekao je Čović.

Naglasio je kako su problemi istovjetni, primarno gospodarski i demografski.

„Upućeni smo jedni na druge, a suradnja je preduvjet kvalitetnijeg života. Na globalnoj razini drugi razmišljaju kako jugoistočnu Europu preurediti, pa moramo biti obazrivi da se neke stvari iz povijesti nikada više ne bi ponovile. Jedan smo narod i danas idemo na tu dimenziju zajedništva kao posebne poruke; živimo u dvije države no gospodarski, kulturno i na svaki drugi način moramo se snažnije vezati“, rekao je Čović.

Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali ostavio dva entiteta s tri konstitutivna naroda

Na pitanju o položaju Hrvata u BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Čović je ocijenio kako je stanje zahtjevno, da su Hrvati najmalobrojniji od triju konstitutivnih naroda, naglasivši kako BiH država nije organizirana po mjeri hrvatskog naroda.

Podsjetio je kako je Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, no, naglasio je, ostavio je “dva entiteta s tri konstitutivna naroda, gdje najmalobrojniji narod, Hrvati,  moraju tražiti svoje mjesto u ambijentu kada vas svi ne razumiju”.

„Činjenica je da je u zadnjih par godina to razumijevanje u međunarodnoj zajednici došlo na svoje mjesto, da se uvažava realnost kako BiH može preživjeti isključivo kao moderno europsko društvo, u kojem će se osigurati potpora i ravnopravnost tri konstitutivna naroda“, ocijenio je Čović.

Dodao je kako se nastoji homogenizirati hrvatsko nacionalno biće u BiH i u posljednje vrijeme, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske, u tome i uspijeva, pri čemu postoje jasne smjernice kako u idućih desetak godina izgraditi društvo u kojem nitko od Hrvata neće imati razloga odlaziti.

Čović je komentirao i jučerašnje potpisivanje ugovora u Vitezu o dodjeli 24 milijuna kuna Hrvatima u BiH rekavši da se slični ugovori potpisuju već godinama.

Naime, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske potpisao je u petak u Vitezu ugovore sa 105 dobitnika potpore za projekte Hrvata u BiH za što je iz hrvatskog proračuna u ovoj godini izdvojeno 24 milijuna kuna (blizu 6 miliona KM).

„Svaka kuna je preznačajna, to je poruka da se držimo zajedno (…), a mnogo više od novca znači naša oslonjenost jednih na druge“, naglasio je danas u Vukovaru Čović.

Dodao je kako su iznosi kojim Republika Hrvatska pomaže Hrvate u BiH daleko veći, od zdravstva pa sve do obrazovanja, “…pri čemu smo”, dodao je, “zahvaljujući Hrvatskoj, potpuno neovisni kada je riječ o sveučilištu na kojem imamo 16.000 studenata koju nemaju potrebu ići studirati u Zagreb, Split i drugdje“.

Zajednički demografski problem Hrvatske i Hrvata u BiH

Čović je istaknuo da je po zadnjem popisu stanovništva 2013. godine u BiH živjelo 545.000 ili 15, 4 posto od ukupno 3,5 milijuna stanovnika BiH. Procijenio je da danas u BiH živi oko 3 milijuna stanovnika, a broj Hrvata se smanjina na oko 450.000.

Smatra da je demografski problem i Republike Hrvatske i Hrvata u BiH zajednički, te će se napraviti zajednička demografska strategija hrvatskog naroda, koja bi u konačnici morala dati rezultate i obrnuti negativne demografske trendove.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava istaknuo je da se uvijek komunicira hrvatsko zajedništvo koje je neupitno pa dokazano i u Domovinskom ratu i u obrani Vukovara.   Naglasio je i važnost pomaganja Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH i na simboličnoj i na konkretnoj razini, dodavši da za Hrvate u BiH treba što više važnih projekata, kao što je nedavno otvaranje Studija Hrvatske radio televizije (HRT) ili uspostava avio-veza Mostara i Zagreba.

Penava je posebno  ocijenio važnim projekt izgradnje cestovnog koridora 5 C, koji će hrvatski istok povezati praktično s cijelom BiH.

I vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ocijenio je da suradnja Hrvata iz dvije države treba biti što čvršća i intenzivnija te je izrazio podršku Hrvatima u BiH u njihovoj borbi za ravnopravnost.

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović u Vinkovcima se susreo s vinkovačkim gradonačelnikom Ivanom Bosančićem, a susretu i razgovorima nazočila je i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac.

 

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tko je zaustavio proglašenje Stepinca svetim!?

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak navečer, u prepunoj dvorani zagrebačkog KIC-a održana je tribina Nine Raspudića na temu “Blaženi Alojzije Stepinac: Svetost u čekaonici politike”. Raspudićevi sugovornici bili su povjesničar dr. sc. Robin Harris, dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Jure Krišto i dr.sc. Anto Mikić.

Na samom početku tribine dr. sc. Mikić objasnio je koji su preduvjeti za kanonizaciju te je li ih Stepinac ispunio, piše Narod.hr.

“Najprije ga se proglasi blaženim, što Stepinac već jest na temelju svog mučeništva. Preduvjeti za ovo su da je postojao motiv mržnje na vjeru od progonitelja, drugo da je mučeništvo strpljivo podnio, a treće da u tom činu nije gajio mržnju prema progoniteljima. Stepinac je sve ovo ispunio, a sada čekamo završni čin,- kanonizaciju. Podjsetimo, 2014. je objavljeno da je liječnička komisija utvrdila čudo po nagovoru bl. Alojzija Stepinca. Mi sad čekamo taj svečani čin, čini se da je sve ovo drugo odrađeno”, objasnio je.

U nastavku tribine dr.sc. Krišto pojasnio je sam nastanak Mješovite komisije, kao i razloge njezinog osnivanja.

“Očito je Srpska pravoslavna crkva iskoristila trenutak izbora novog pape i činjenicu da je sadašnji Papa zainteresiran izuzetno za ekumenizam. Uspjeli su ga uvjeriti da zapravo još uvijek ima stvari koje su nejasne vezano za bl. Alojzija Stepinca. Postoji i element podrške iz Hrvatske Srpske pravoslavne crkve i utjecaj na Papu Argentinca. S time su povezani i negativni elementi, po mom sudu, Sveta Stolica nije dovoljno ozbiljno ispitala duboke političke i vjerske motive SPC, nije proučila ni svoja prošla iskustva sa njom. Tijekom II. svjestkog rata, 1943., Svetoj Stolici su došle optužbe na Katoličku crkvu u NDH zbog navodnog nedolična ponašanja prema pravoslavlju. To je bilo toliko ozbiljno da je Sveta Stolica organizirala istragu. Stepinac je skupio dokumente, napisao opširno pismo i sve odnio Svetoj Stolici. Apostolski vizitator u Zagrebu također je pisao pismo i svoj izvještaj. Sveta Stolica se na temelju tih dokumenata i izvješća uvjerila da su optužbe neutemeljene.”, kazao je Krišto.

Dr.sc. Harris smatra da osnivanje komisije nije bilo potrebno.

“Mislim da Mještovita komisija nije bila potrebna, međutim, sretni smo što su hrvatski članovi komisije bili vrlo stručni i domoljubni. Znam da su dokumenti koji o Stepincu govore sjajni, odgovor su svim optužbama Srpske pravoslavne crkve. Nažalost, Kaptol ne želi izdati te dokumente kako bi ih svi mogli pročitati, to je njihova odluka, no tako nešto nikad nisam vidio. Pobjednička strana koja ima sve dokaze i argumente ne želi dozvoliti da se dokaže što je istina, to nisam nikad doživio. Vjerujem da je veliki problem u Vatikanu gdje imamo neku novu vrstu politike pomirenja s komunističkim politikama što je katastrofalno. Imati dobre odnose s neprijateljima crkve vrlo je opasno”, upozorio je dr.sc. Harris.

Dr.sc. Mario Jareb govorio je o dokumentarnoj osnovi optužbi na račun bl. Alojzija Stepinca.

“Pismo partrijaha Irineja je utjecalo na početak rada Mješovite komisije. To pismo je poslano 2014., no nedvojbeno ono je nastalo 1946. godine. Naime, 90 posto detalja se zasniva na tzv. dokumentima i argumentima koje su komunisti kreirali 1946. kao osnovu za progon tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. Treba se vratiti upravo na tu godinu kada agitrop Centralnog komiteta radi na nečemu što je bilo korišteno od strane optužbe, a što je kasnije izdano u knjizi Dokumenti o protunarodnom radu i zločinima jednog dijela katoličkog klera. Sastavljači te sjajne krivotvorine bili su Joža Horvat i Zdenko Štambul. Kasnije su čak i komunistički dužnosnici priznavali da u tim dokumentima ustvari nije bilo ničega stvarnog, da optužnica nije zasnovana na istinitim temeljima i da se ustvari radi o propagandi”, pojasnio je dr.sc. Jareb.

Također je dodao da su komunisti optužnicu popunjavali navodnim dokumentima četničkog autora, Đure Vilovića.

“Nedavno sam čak saznao da su agitropi, u očaju da bilo što stave u tu optužnicu, posegnuli za radom jednog od otpadnika od Katoličke crkve i hrvatskog naroda, Đure Vilovića koji je bio član četničkog pokreta, blizak Draži Mihajloviću. Riječ je o knjizi ‘Krvava Crkva’ koja je komunistima bila zgodan materijal za popunjavanje optužnice”, otkrio je Jareb.

Dr.sc. Jure Krišto upozorio je da najveći hrvatski problem nisu Srbi, odnosno Srpska pravoslavna crkva, nego komunistički režim.

“Nama je i dalje najveći problem komunistički režim i sustav. Stepinac je imao problema s komunizmom zbog same činjenice da je komunizam protiv Boga i vjere, zato su ga i progonili. Komunisti su ujedno mrzili Stepinca zbog toga što je on bio za hrvatsku državu, a oni su bili protiv nje. Stepinac je išao jednostavnom logikom – državna vlast je za mene vlast s kojom moram komunicirati da bih mogao služiti svom poslanju”, pojašnjava Krišto.

Na tribini je razbijen još jedan od mitova o blaženom Alojziju Stepincu, teza da je on bio “ustaški vikar”, a na ovo se osvrnuo dr.sc. Jareb.

“Najbolje je na to odgovorio jedan kolega iz Beograda koji je nedavno objavio knjigu Ustaška vojska NDH. Naime, nakon što je prošao svo gradivo, kazao je da o tome nema baš ništa. Činjenica je da je Stepinac još prije rata imenovan vikarom katolika unutar oružanih snaga, a ovo o ustaškom vikaru jedna je od tipičnih krivotvorima”, zaključio je Jareb.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari