Pratite nas

Politika

Čović: Uvjeren sam da će hrvatski narod izabrati svoje legitimne predstavnike

Objavljeno

na

Na pitanje o tome koliko misli da je on osobno kriv za to što su ovo najneizvjesniji izbori u BiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, rekao je u intervjuu za HRT da se osjeća krivim jer nije, zajedno sa svojim kolegama, uspio izmijeniti izborni zakon i do kraja prihvatiti odluku Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju na svim administrativnim razinama vlasti konstitutivnih naroda.

Tako smo u situaciji u kojoj je omogućeno da brojniji narod bira predstavnike nekom drugom narodu. Mobilizirali smo se i uvjeren sam da ćemo kroz Hrvatski narodni sabor tu neizvjesnost riješiti već 7. listopada, rekao je Čović.

Nismo uspjeli jer je Bošnjaka četiri puta više nego nas i još su uvijek osjećali potrebu da nam pokažu kako mogu odlučivati u ime hrvatskog naroda, pa i u onim elementima koji su po Ustavu definirani kao kolektiviteti. Uspjeli su, ali i doveli čitav sustav u krajnju neizvjesnost. U vrijeme kada trebamo formirati jednu modernu državu, mi smo u statusu quo. Uvjeren sam da će hrvatski narod izabrati svoje legitimne predstavnike, dodao je.

Čović je rekao da je sve učinio kako bi dobio izbore. Za mene će glasovati 95-97% Hrvata, za predstavnike stranaka iz Sarajeva glasovat će 98-99% Bošnjaka. Mi se ne obraćamo istom glasačkom tijelu. Uvjeren sam da ćemo imati potporu projektu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a na razini od oko 80%. Tko to još može toliko dobiti, upitao je i zaključio da je onda jasno da nešto ne funkcionira dobro jer “ste izloženi prijetnji da netko drugi izabere vašeg člana Predsjedništva”. Ipak, ne sumnja da će hrvatski narod poslati jasnu poruku Bošnjacima i to na način da će u velikom broju izaći na izbore. Brojni Bošnjaci vrlo su se jasno izjasnili da se ne smije zanijekati kako postoje tri konstitutivna naroda, naglasio je.

Ako pobijedi, rekao je da će poštovati legitiman izbor bošnjačkog naroda. Izgradit će povjerenje na mnogo višoj razini, što smatra primarnim zadatkom. Prvo treba ispoštovati odluku Ustavnog suda o izbornom ciklusu. Napisat ćemo jedan zajednički programski dokument, to neće biti interesna koalicija, jasne nadležnosti, jedan mehanizam koordinacije, jednu supsidijarnost od državne razine do općinske, rekao je.

Složio se s konstatacijom novinarke Elizabete Gojan da su bošnjački političari pod velikim utjecajem Turske i predsjednika Erdogana, a Republika Srpska u BiH pod utjecajem Srbije i Rusije.

Novinarka je pitala Čovića i da se osvrne na optužbe prema kojima – se ne provodi ono što je uvjet za ulazak u EU te da se u 54 škole u kantonima i dalje provodi program “Dvije škole pod jednim krovom”. Bošnjački i hrvatski razredi su odvojeni te nastaje jedna vrsta segregacije.

Čović je objasnio da je to projekt međunarodne institucije. Računali su da ćemo na taj način pokrenuti proces izmirenja nakon rata, no nitko nije računao da će se tako nastaviti sljedećih 20 godina. Što se tiče HDZ-a, naš je zadatak i jedna od ključnih točaka programa da obrazovanje bude na najvišoj mogućoj razini, na razini onih školskih programa zemalja kojima se želimo priključiti. Nemamo drugog puta, nego put prema euroatlantskim integracijama, rekao je. Privid je da smo dalje nego ikada od tih integracija. Jedna od mogućnosti je da imamo legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda, da izbore završimo na način da odmah implementiramo rezultate u sljedećih dva mjeseca i taj euroatlanstki put nastavimo. Morat ćemo riješiti funkcioniranje pravne države, vladavine prava, neovisnog pravosuđa i, kad je obrazovanje u pitanju morat ćemo primijeniti sve željene standarde. Ako ne dobijemo legitimnost predstavljanja, tada ćemo biti dalje nego ikad prije od euroatlanstkih integracija, kaže. Sljedeći tjedan ide u Bruxelles kao član Predsjedništva.

Ne misli da se u BiH može opet dogoditi rat, ali incidenti su mogući. Odgovornost je svih nas da vratimo povjerenje i uvažimo činjenicu da u BiH žive tri naroda, rekao je. Ističe da nitko neće pristati na rješenje na unitarnom, jednonacionalnom, građanskom uređenju BiH, što predlaže drugi kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Željko Komšić.

Mlade treba privući primarno našom politikom koju vodimo. Zalažemo se za rodnu ravnopravnost. Da smo dobili izborni zakon, ja se ne bih kandidirao, sigurno bi to bio netko od mladih. Mladi su razumjeli da se moraju aktivirati i odlučiti o svojoj sudbini i zato smatra da će odaziv, osobito mladih, biti odličan, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Andrej Plenković o ‘aferi SMS’, predsjedničinoj promjeni stava i Orbanu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Varaždinu u utorak je izjavio kako predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović ne treba interpreta za izjavu da je pogriješila kada je za pozdrav “Za dom spremni” rekla da je to stari hrvatski pozdrav te da se nije prepoznao u izjavi glavnog tajnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Milijana Brkića da ostaje u stranci unatoč dušebrižnicima.  ​

Upitan hoće li HDZ imati štetu od optužnice koja je podignuta protiv Blaža Curića i Franje Varge u aferi  SMS, Plenković je rekao da će se vidjeti što će biti dalje u tom procesu.

“Nemojte sada mijenjati teze, imate aferu u kojoj je su žrtve potpredsjednik vlade, državni odvjetnik i suci ustavnog suda. Nema zamjena teza, riječ je o izmišljanjima korespondenicije koja je trebala utjecati na dva važna sudska procesa i destabilizirati političku i institucionalnu situaciju u Hrvatskoj”, dodao je.

Na novinarsko pitanje je li se prepoznao u Brkićevoj izjavi koji je rekao da ostaje u HDZ-u unatoč dušebrižnicima, Plenković je odgovorio da nije.

“Predsjednica je sve sama pojasnila”

U vezi s promjenom stava predsjednice Grabar-Kitarović oko pozdrava “Za dom spremni”, Plenković je rekao kako je predsjednica sve sama pojasnila i kako ne treba interpreta za svoje izjave.

Upitan smatra li da je moguće kako je postojao dogovor između Grabar-Kitarović i srpskog predsjednika Aleksandar Vučić oko nespominjanja određenih događaja u javnosti, Plenković je odgovorio da ne smatra. “U ovoj cijeloj priči je važno ono što ona kaže, što se Hrvatske službene politike tiče, nema nikakvih dilema da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije Miloševićevog režima”, izjavio je

Dodao je da je Vlada prije nekoliko dana imala točku dnevnoga reda koja je opisivala koliko je Hrvatska stradala u Domovinskom ratu, koliko je ljudi poginulo, kolika je ratna šteta, koliko je godina trebalo da se iz državnog proračuna obnove kuće i stambeni fond.

U povodu objave na Facebook stranici pjevača Marka Perkovića Thompsona, koja je sadržavala pozdrav “Za dom spremni”, novinari su postavili pitanje hoće li Vlada podnijeti zakonodavne inicijative u smjeru zabrane korištenja tog pozdrava, a s obzirom da preporuke Vijeća za suočavanje s prošlošću uvažavaju korištenje pozdrava u nekim iznimnim slučajevima.

Plenković je rekao da bi se preporuke trebale čitati točno kao što pišu.

“Nemojte interpretirati dokumente koji su vrlo pažljivo, precizno napisani od strane pravnika, politologa i povjesničara, s vrlo jasno definiranim okvirom osvrnuvši se na realnosti unatrag 30 godina. Te preporuke su vrlo koriste kada se gledaju kao dokument u cjelini”, poručio je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu da je mađarski premijer Viktor Orban pogriješio objavom spornog plakata u kojem optužuje Bruxelles i Georgea Sorosa da ugrožavaju sigurnost Mađarske, no nije rekao treba li ga zbog toga izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP).

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

Ispod slike piše da EU namjerava usvojiti obvezne kvote za raspodjelu imigranata, oslabiti pravo država članica glede zaštite granica i učiniti dolaske lakšima uz “migrantske vize”.

Plenković je kazao da je objava plakata bila jako loša odluka. “Ne slažem se s njom, mislim da je pogrešna i da šalje krivu poruku uopće o politici Europske unije kada su u pitanju migracije”, izjavio je Plenković novinarima u Varaždinu.

No, nije jasno odgovorio na pitanje je li Orban dovoljno pogriješio da bi bio izbačen iz Pučana, najjače stranke u Europskom parlamentu kojoj pripada i Plenkovićev HDZ. “Mi nemamo baš tako brze reakcije kako bi vi to htjeli”, rekao je.

(Hina/Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Šuker: Od osamostaljenja države, brodogradnja je ‘progutala’ oko 35 milijardi kuna

Objavljeno

na

Objavio

Od osamostaljenja hrvatske države, brodogradnja je “progutala” oko 35 milijardi kuna, a danas je na koljenima, istaknuo je u srijedu zastupnik Ivan Šuker (HDZ) u saborskoj raspravi o Godišnjem izvješću o državnim potporama za 2017., s koje je poručeno da dane potpore i njihove učinke treba kontrolirati.

Što se tiče brodogradnje, konačno trebamo pogledati istini u oči, rekao je Šuker nezadovoljan što je na raspravi o potporama bilo manje od deset zastupnika, iako se javnost proteklih mjeseci “obasipala” brigom za Uljanik.

Danas je bila prilika da se progovori o potporama u brodogradnji, rekao je zastupnik, citirajući podatak iz Izvješća da je država u 2015. za jamstva brodogradnji dala 3, 6 milijardi kuna, a godinu poslije preko milijardu kuna.

Nama sada ta jamstva dolaze na naplatu, pa je pitanje, ili je netko lagao kad je tražio jamstvo ili netko nije obraćao pozornost kad ih je davao, naglasio je.

Potpore treba kontrolirati, no sustav kontrole je kod nas zakazao, kako u poljoprivredi, tako i u brodogradnji, tvrdi Tomislav Žagar (NZ).

“Neki dan sam bio u jednom vinogradu, jedva izvukao živu glavu, trebala mi je mačeta da izađem vani, nitko ne kontrolira za što novac odlazi”, kaže zastupnik, dodajući kako je ista stvar i u brodogradnji. “Imali su uprave koje su godinama tamo sjedile, na kraju nitko više ne spominje tko ih je postavio, što su radile, da je slini novac propadao”, kazao je Žagar.

Prema potporama danim poljoprivredi, ona bi trebala puno bolje stajati, ali to nije slučaj, dodaje Grozdana Perić (HDZ), navodeći da glavninu potpora čine subvencije (72, 7 posto), kapitalnih je ulaganja svega 15, 3 posto, a poreznih olakšica 12 posto.

Godišnje izvješće o kojem je Sabor raspravljao ‘otkriva’ da je u 2017. dodijeljeno ukupno 12, 4 milijardi kuna potpora, što je 975 milijuna kuna (8,5 posto) više nego 2016. te 2,5 milijardi (25,5 posto) više nego 2015.

Udio dodijeljenih potpora u BDP-u iznosio je 3,4 posto, po zaposlenom su iznosile 8.807 kuna, a po stanovniku 2.950 kuna.

Od ukupno dodijeljenih, potpore sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 42 posto, odnosno 5, 2 milijarde kuna i ‘narasle’ su u odnosu na 2016. i na 2015. godinu.

(Hina)

 

IDS brine ‘bujanje fašizma u Hrvatskoj’ – Bujanje Uljanikova duga im je promaklo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari