Pratite nas

Politika

Čović: Uvjeren sam da će hrvatski narod izabrati svoje legitimne predstavnike

Objavljeno

na

Na pitanje o tome koliko misli da je on osobno kriv za to što su ovo najneizvjesniji izbori u BiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, rekao je u intervjuu za HRT da se osjeća krivim jer nije, zajedno sa svojim kolegama, uspio izmijeniti izborni zakon i do kraja prihvatiti odluku Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju na svim administrativnim razinama vlasti konstitutivnih naroda.

Tako smo u situaciji u kojoj je omogućeno da brojniji narod bira predstavnike nekom drugom narodu. Mobilizirali smo se i uvjeren sam da ćemo kroz Hrvatski narodni sabor tu neizvjesnost riješiti već 7. listopada, rekao je Čović.

Nismo uspjeli jer je Bošnjaka četiri puta više nego nas i još su uvijek osjećali potrebu da nam pokažu kako mogu odlučivati u ime hrvatskog naroda, pa i u onim elementima koji su po Ustavu definirani kao kolektiviteti. Uspjeli su, ali i doveli čitav sustav u krajnju neizvjesnost. U vrijeme kada trebamo formirati jednu modernu državu, mi smo u statusu quo. Uvjeren sam da će hrvatski narod izabrati svoje legitimne predstavnike, dodao je.

Čović je rekao da je sve učinio kako bi dobio izbore. Za mene će glasovati 95-97% Hrvata, za predstavnike stranaka iz Sarajeva glasovat će 98-99% Bošnjaka. Mi se ne obraćamo istom glasačkom tijelu. Uvjeren sam da ćemo imati potporu projektu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a na razini od oko 80%. Tko to još može toliko dobiti, upitao je i zaključio da je onda jasno da nešto ne funkcionira dobro jer “ste izloženi prijetnji da netko drugi izabere vašeg člana Predsjedništva”. Ipak, ne sumnja da će hrvatski narod poslati jasnu poruku Bošnjacima i to na način da će u velikom broju izaći na izbore. Brojni Bošnjaci vrlo su se jasno izjasnili da se ne smije zanijekati kako postoje tri konstitutivna naroda, naglasio je.

Ako pobijedi, rekao je da će poštovati legitiman izbor bošnjačkog naroda. Izgradit će povjerenje na mnogo višoj razini, što smatra primarnim zadatkom. Prvo treba ispoštovati odluku Ustavnog suda o izbornom ciklusu. Napisat ćemo jedan zajednički programski dokument, to neće biti interesna koalicija, jasne nadležnosti, jedan mehanizam koordinacije, jednu supsidijarnost od državne razine do općinske, rekao je.

Složio se s konstatacijom novinarke Elizabete Gojan da su bošnjački političari pod velikim utjecajem Turske i predsjednika Erdogana, a Republika Srpska u BiH pod utjecajem Srbije i Rusije.

Novinarka je pitala Čovića i da se osvrne na optužbe prema kojima – se ne provodi ono što je uvjet za ulazak u EU te da se u 54 škole u kantonima i dalje provodi program “Dvije škole pod jednim krovom”. Bošnjački i hrvatski razredi su odvojeni te nastaje jedna vrsta segregacije.

Čović je objasnio da je to projekt međunarodne institucije. Računali su da ćemo na taj način pokrenuti proces izmirenja nakon rata, no nitko nije računao da će se tako nastaviti sljedećih 20 godina. Što se tiče HDZ-a, naš je zadatak i jedna od ključnih točaka programa da obrazovanje bude na najvišoj mogućoj razini, na razini onih školskih programa zemalja kojima se želimo priključiti. Nemamo drugog puta, nego put prema euroatlantskim integracijama, rekao je. Privid je da smo dalje nego ikada od tih integracija. Jedna od mogućnosti je da imamo legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda, da izbore završimo na način da odmah implementiramo rezultate u sljedećih dva mjeseca i taj euroatlanstki put nastavimo. Morat ćemo riješiti funkcioniranje pravne države, vladavine prava, neovisnog pravosuđa i, kad je obrazovanje u pitanju morat ćemo primijeniti sve željene standarde. Ako ne dobijemo legitimnost predstavljanja, tada ćemo biti dalje nego ikad prije od euroatlanstkih integracija, kaže. Sljedeći tjedan ide u Bruxelles kao član Predsjedništva.

Ne misli da se u BiH može opet dogoditi rat, ali incidenti su mogući. Odgovornost je svih nas da vratimo povjerenje i uvažimo činjenicu da u BiH žive tri naroda, rekao je. Ističe da nitko neće pristati na rješenje na unitarnom, jednonacionalnom, građanskom uređenju BiH, što predlaže drugi kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Željko Komšić.

Mlade treba privući primarno našom politikom koju vodimo. Zalažemo se za rodnu ravnopravnost. Da smo dobili izborni zakon, ja se ne bih kandidirao, sigurno bi to bio netko od mladih. Mladi su razumjeli da se moraju aktivirati i odlučiti o svojoj sudbini i zato smatra da će odaziv, osobito mladih, biti odličan, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Posavec: Važnije mi je mišljenje građana i članstva HNS-a nego vodstva stranke

Objavljeno

na

Objavio

Međimurski župan Matija Posavec rekao je u ponedjeljak kako mu je u vezi s izjavom u emisiji “Nedjeljom u dva” da se HNS treba ispričati biračima i članovima zbog ulaska u koaliciju i Vladu s HDZ-om, stiglo više od 1500 poruka potpore i da mu je puno važnije što o tome misle građani, obični članovi stranke nego stranačko vodstvo.

U izjavi za Hinu Posavec je rekao kako nikad u životu nije dobio više poruka i komentara, njih više od 1500, i da mu ta potpora znači potvrdu ispravnosti njegova stava, koji je isti već godinama i koji je sada, nakon EU parlamentarnih izbora, gdje je bio eksponiraniji kao nositelj liste HNS-a, stigao do puno većeg broja ljudi.

“Moj stav je takav bio i prije dvije godine, kada je on više bio poznat na lokalnoj razini. Sada se jednostavno ‘prelio’ na nacionalne okvire, ali moje stajalište je i dalje isto”, izjavio je Posavec i dodao da je još čvršći u uvjerenju da bi se parlamentarni izbori trebali održati još ove godine.

Na pitanje o stanju u HNS-u i o tome ima li u toj stranci ozbiljne podijeljenosti i jesu li ga njezini čelnici kontaktirali nakon jučerašnja istupa, Posavec je odgovorio kako mu je puno važnije što o tome misle građani, obični članovi stranke nego stranačko vodstvo.

Rekao je i da su u tijeku unutarstranačke rasprave u kojem smjeru dalje treba ići HNS. Ponovio je kako smatra da treba krenuti novim smjerom, izaći svakako na izbore, pa neka birači kažu treba li stranka na ovaj način biti u koaliciji.

Izjavio je i da ga stranka i stranačka tijela mogu sankcionirati zbog istupa, ali on to ne očekuje jer smatra da se ne može nekoga kazniti zato što ima svoj stav. Još je jedanput rekao da je njegov stav isti od početka ulaska HNS-a u Vladu s HDZ-om. Ako je kurikularna reforma bila razlog te suradnje, istaknuo je, činjenica da ona počinje na jesen znači da je razlog za suradnju prestao postojati.

Sadašnja situacija se mora raščistiti i parlamentarni izbori su najbolje rješenje, istaknuo je Posavec, dodajući da bi se oni trebali održati još ove godine “jer se u ovom trenutku ne zna koja je to parlamentarna većina, tko je u njoj nakon silnih ‘prebjega’ i izlazaka iz stranka i zato što su u ovom trenutku četiri ministra pod aferama, što je nedopustivo”. Na kraju je zaključio da se u ovom trenutku mandat treba vratiti građanima da oni odluče tko će dalje voditi zemlju.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Tko o čemu, HNS o poštenju!

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Oporba skupila potpise za opoziv ministara Tolušića, Žalac, Kujundžića i Pavića pa čeka Plenkovićev potez

Objavljeno

na

Objavio

Zadnjega dana zasjedanja prije ustavne stanke, u ponedjeljak, Klubovi zastupnika SDP-a i Mosta napisali su i prikupili dovoljan broj potpisa za upućivanje u saborsku proceduru svoje prijedloge za opoziv nekoliko ministara.

SDP traži smjenu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac.

U planu su imali i zahtjev za opozivom ministra državne imovine Gorana Marića, ali on ih je “preduhitrio” podnošenjem neopozive ostavke. Most svojim zahtjevima želi da Vladu napusti ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.

SDP-ovac Arsen Bauk se poziva na prošlotjednu izjavu premijera Andreja Plenkovića da „kao predsjednik HDZ-a ne želi da bilo kakve insinuacije medijske, u javnom prostoru, a koje imaju bilo kakvu aluziju na neprimjerene radnje, ne dopuste da se ugrozi rad stranke, Vlade i politika HDZ-a“, pa su vođeni tim kriterijem “detektirali” ministre Tolušića, Žalac i Gorana Marića kao one koji trebaju otići iz Banskih dvora.

U zahtjevu za opozive ministara navode afere koje su otkrili mediji.
Razlozi za smjenu ministrice Žalac, među ostalim, leže u njezinoj „aferi mercedes“, poslovnim odnosima s Josipom Stojanovićem Jollyem, prometnoj nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole.

Tolušićevu smjenu SDP-ovci traže zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za kojeg je, po izbijanju afere, objašnjavao da je “roštiljarnica”, iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, dok je kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj kartici prijavio s upola manjom kvadraturom.

Usto, SDP-ovci smatraju da je razlog za Tolušićev odlazak iz Vlade i to što je njegovu kuću gradila tvrtka “Građevinarstvo Horvat” koja je, dok je Tolušić bio župan, često poslovala sa Županijom, do obnove škola preko gradnje društvenog doma do doma zdravlja.

Mostovac Nikola Grmoja podsjeća da su i prije godinu dana tražili Kujundžićevu ostavku i tada su nabrojili 50 razloga zbog kojih bi, prema njima, trebao otići, a svima je zajednički nazivnik izostanak reformi u svim segmentima zdravstvenoga resora i nadležnosti ministra Kujundžića.

Pavićev odlazak, pojašnjava Grmoja, zahtijevaju zbog korištenja javnoga novca za protureferendumsku kampanju protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, a za koju je Pavić tvrdio da nije riječ o kampanji “protiv” nego o upoznavanju javnosti s dobitima koje donosi mirovinska reforma, koja je startala pet mjeseci prije nego što je on krenuo u objašnjavanje prednosti reforme.

I SDP i Most za sada ne najavljuju kada će točno u saborsku proceduru uputiti svoje prijedloge, nego taktiziraju i čekaju Plenkovićevu najavljenu rekonstrukciju Vlade, o kojoj bi se Sabor, prema trenutačno raspoloživim informacijama, mogao očitovati potkraj tjedna na izvanrednoj sjednici.

Ne bude li samo jedan od četvero navedenih ministara obuhvaćeno kadrovskim promjenama u Banskim dvorima, sasvim je sigurno da će tijekom ustavne stanke biti sazvana još jedna izvanredna sjednica Sabora.

Ustav predviđa da se zahtjev za opoziv ministra preda predsjedniku Sabora, čime se smatra automatski uvrštenim u dnevni red, i od tog trenutka počinju teći proceduralni rokovi.

Vlada se mora o tom zahtjevu očitovati u roku od osam dana, a Sabor o tome raspraviti i glasovati u razdoblju najmanje sedam, a najviše 30 dana. U tom pogledu Ustav ne prepoznaje dvomjesečnu stanku u radu parlamenta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari