Pratite nas

Politika

Čović: Uvjeren sam da će hrvatski narod izabrati svoje legitimne predstavnike

Objavljeno

na

Na pitanje o tome koliko misli da je on osobno kriv za to što su ovo najneizvjesniji izbori u BiH, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, rekao je u intervjuu za HRT da se osjeća krivim jer nije, zajedno sa svojim kolegama, uspio izmijeniti izborni zakon i do kraja prihvatiti odluku Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju na svim administrativnim razinama vlasti konstitutivnih naroda.

Tako smo u situaciji u kojoj je omogućeno da brojniji narod bira predstavnike nekom drugom narodu. Mobilizirali smo se i uvjeren sam da ćemo kroz Hrvatski narodni sabor tu neizvjesnost riješiti već 7. listopada, rekao je Čović.

Nismo uspjeli jer je Bošnjaka četiri puta više nego nas i još su uvijek osjećali potrebu da nam pokažu kako mogu odlučivati u ime hrvatskog naroda, pa i u onim elementima koji su po Ustavu definirani kao kolektiviteti. Uspjeli su, ali i doveli čitav sustav u krajnju neizvjesnost. U vrijeme kada trebamo formirati jednu modernu državu, mi smo u statusu quo. Uvjeren sam da će hrvatski narod izabrati svoje legitimne predstavnike, dodao je.

Čović je rekao da je sve učinio kako bi dobio izbore. Za mene će glasovati 95-97% Hrvata, za predstavnike stranaka iz Sarajeva glasovat će 98-99% Bošnjaka. Mi se ne obraćamo istom glasačkom tijelu. Uvjeren sam da ćemo imati potporu projektu Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a na razini od oko 80%. Tko to još može toliko dobiti, upitao je i zaključio da je onda jasno da nešto ne funkcionira dobro jer “ste izloženi prijetnji da netko drugi izabere vašeg člana Predsjedništva”. Ipak, ne sumnja da će hrvatski narod poslati jasnu poruku Bošnjacima i to na način da će u velikom broju izaći na izbore. Brojni Bošnjaci vrlo su se jasno izjasnili da se ne smije zanijekati kako postoje tri konstitutivna naroda, naglasio je.

Ako pobijedi, rekao je da će poštovati legitiman izbor bošnjačkog naroda. Izgradit će povjerenje na mnogo višoj razini, što smatra primarnim zadatkom. Prvo treba ispoštovati odluku Ustavnog suda o izbornom ciklusu. Napisat ćemo jedan zajednički programski dokument, to neće biti interesna koalicija, jasne nadležnosti, jedan mehanizam koordinacije, jednu supsidijarnost od državne razine do općinske, rekao je.

Složio se s konstatacijom novinarke Elizabete Gojan da su bošnjački političari pod velikim utjecajem Turske i predsjednika Erdogana, a Republika Srpska u BiH pod utjecajem Srbije i Rusije.

Novinarka je pitala Čovića i da se osvrne na optužbe prema kojima – se ne provodi ono što je uvjet za ulazak u EU te da se u 54 škole u kantonima i dalje provodi program “Dvije škole pod jednim krovom”. Bošnjački i hrvatski razredi su odvojeni te nastaje jedna vrsta segregacije.

Čović je objasnio da je to projekt međunarodne institucije. Računali su da ćemo na taj način pokrenuti proces izmirenja nakon rata, no nitko nije računao da će se tako nastaviti sljedećih 20 godina. Što se tiče HDZ-a, naš je zadatak i jedna od ključnih točaka programa da obrazovanje bude na najvišoj mogućoj razini, na razini onih školskih programa zemalja kojima se želimo priključiti. Nemamo drugog puta, nego put prema euroatlantskim integracijama, rekao je. Privid je da smo dalje nego ikada od tih integracija. Jedna od mogućnosti je da imamo legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda, da izbore završimo na način da odmah implementiramo rezultate u sljedećih dva mjeseca i taj euroatlanstki put nastavimo. Morat ćemo riješiti funkcioniranje pravne države, vladavine prava, neovisnog pravosuđa i, kad je obrazovanje u pitanju morat ćemo primijeniti sve željene standarde. Ako ne dobijemo legitimnost predstavljanja, tada ćemo biti dalje nego ikad prije od euroatlanstkih integracija, kaže. Sljedeći tjedan ide u Bruxelles kao član Predsjedništva.

Ne misli da se u BiH može opet dogoditi rat, ali incidenti su mogući. Odgovornost je svih nas da vratimo povjerenje i uvažimo činjenicu da u BiH žive tri naroda, rekao je. Ističe da nitko neće pristati na rješenje na unitarnom, jednonacionalnom, građanskom uređenju BiH, što predlaže drugi kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Željko Komšić.

Mlade treba privući primarno našom politikom koju vodimo. Zalažemo se za rodnu ravnopravnost. Da smo dobili izborni zakon, ja se ne bih kandidirao, sigurno bi to bio netko od mladih. Mladi su razumjeli da se moraju aktivirati i odlučiti o svojoj sudbini i zato smatra da će odaziv, osobito mladih, biti odličan, kazao je Čović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari