Pratite nas

BiH

Čović za Die Presse: Hrvati su protiv podjele BiH, oni su za europske integracije

Objavljeno

na

Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović izjavio je u intervju za austrijski list Die Presse kako se Hrvati protive podjeli Bosne i Hercegovine te zagovaraju što bržu integraciju te zemlje u Europsku uniju i NATO.

Na pitanje bi li promjena granica između Srbije i Kosova potaknula Hrvate da se odcijepe od Bosne i Hercegovine, Čović je rekao da takve ‘ideje ne postoje’.

“Mi Hrvati osjećamo se odgovorni prema našoj zemlji, međutim zahtijevamo Bosnu i Hercegovinu koja jamči da svi konstitutivni narodi Srbi, Bošnjaci i Hrvati imaju ista prava”, rekao je hrvatski član BiH Predsjedništva za Die Presse.

Ne postoji niti mogućnost odcjepljenja Republike Srpske od BiH kao posljedice raspleta između Kosova i Srbije, rekao je.

U odgovoru na novinarsko pitanje rekao je što su razlozi nezadovoljstva Hrvata u BiH.

“Bošnjačka strana želi dominirati, mi želimo spriječiti da Bosna i Hercegovina bude centralizirana država, za nas je jako važno da nakon predstojećih izbora hrvatski dužnosnici budu dio vlasti”, dodao je Čović.

Jedini predstavnici koji zagovaraju euroatlanski put BiH su predvodnici hrvatskog naroda iz HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora, ocjenjuje Čović.

Najavio je da će prvi potez nakon pobjede na nedjeljnim općim izborima u BiH biti dostavljanje dodatnih odgovora na upitnik Europske komisije.

Čović je izrazio očekivanje da će se uloga Europske unije na području Balkana i BiH povećati te da ‘Srbi oslonac vide u Rusiji, a Bošnjaci u Turskoj’.

“Mi trenutačno ne dobivamo jednoglasnu poruku od EU. Mi težimo dobiti koliko je prije moguće status kandidata EU”, dodao je hrvatski član BiH Predsjedništva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Konstituiran novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Martinović predsjedavajući Doma naroda PFBiH, Čampara zamjenik

Polaganjem svečane prisege, formiranjem Klubova konstitutivnih naroda te kluba Ostalih te izborom rukovodstva doma, konstituiran je novi saziv Doma naroda Parlamenta Federacije BiH za mandatno razdoblje 2018.-2022.

I u novom sazivu ostao je nepopunjem Klub izaslanika iz reda srpskog naroda, jer u pojedinim županijama jednostavno nema zastupnika iz ovog naroda te ih ne mogu ni delegirati u Federalni dom naroda. Tako je danas od predviđenih 58 prisegnulo ukupno 55 izaslanika. Za predsjedatelja Doma naroda izabran je Tomislav Martinović (HDZ BiH). Ova stranka inače ima i najviše izaslanika u Domu naroda, 13 od 17 u Klubu Hrvata te jednog u Klubu Srba.

Preuzimajući dužnost predsjedatelja od Lidije Bradara (HDZ BiH), Martinović se zahvalio na povjerenju kazavši kako je Dom naroda PFBIH važan segment vlasti u Federaciji, te je dodao kako je njegovo imenovanje privremeno rješenje te kako će zbog njegovih osobnih razloga ali i nekih kadrovskih rješenja njegovo mjesto uskoro preuzeti netko drugi.Iskazao je nadu da će zajedno sa ostalim izaslanicima zajednički uspjeti ovaj Dom voditi u ustavnim i zakonskim okvirima i ispuniti sve zadaće koje pred ovaj saziv budu postavljene.

Zahvalio je dosadašnjoj predsjedateljici na svemu što je uradila, kazavši da je njen imperativ bio Ustav i zakon i da je na tome ustrajala. Bradara je u svom kratkom obraćanju podsjetila na rad doma u sad već proteklom sazivu, usvojene ali i neusvojene zakone. Poslala je i sljedeću poruku: „Sviđalo se to nekima ili ne, ovo je Dom naroda Parlamenta Federacije, Dom konstitutivnih naroda i ostalih, i takav će i ostati“.

Za dopredsjedatelja iz reda bošnjačkog naroda izabran je Aljoša Čampara (SDA), dok prijedlog nekolicine zastupnika iz Kluba srpskog naroda da za dopredsjedatelja doma iz reda ovog naroda bude izabran Žarko Vujović (SDP) nije dobio potreban broj glasova te je mjesto drugog dopredsjedatelja zasad neupražnjeno.

Prije izbora rukovodstva, formirani su Klubovi naroda. Predsjednik Kluba Hrvata je Ivo Tadić (HDZ BiH), Kluba Bošnjaka Jasmin Duvnjak (SDA) , dok Klub izaslanika iz reda srpskog naroda nije izabrao predsjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Objavljeno

na

Objavio

Uhićenje pet osoba u Bosni i Hercegovini koje se povezuje s terorizmom za stručnjake za sigurnost i terorizam nije nikakvo iznenađenje. Takve su slučajeve i očekivali s obzirom na veliki broj ilegalnih migranata koji su na teritorij BiH ušli ili s lažnim ili bez ikakvih dokumenata.

Služba za poslove sa strancima BiH u prva je dva mjeseca 2019. godine na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracijski centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata podrijetlom iz Afganistana, od kojih se njih pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant povezuje s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, stoji u priopćenju Službe za poslove sa strancima koja, među ostalim, navodi kako su njihovi inspektori sumnjive migrante pronašli tijekom poduzimanja mjera dodatnih provjera i profiliranja osoba koje mogu predstavljati sigurnosni rizik, a ilegalno ulaze u BiH.

Tu zadaću provode u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH.

Neopravdane kritike

Iz Službe za poslove sa strancima objavili su samo inicijale osumnjičenih za terorizam te njihova godišta, a iz toga se može vidjeti kako je riječ o mlađim muškarcima u dobi od 22 do 34 godine.

“Riječ je o osobama G. R. Z. (34), N. S. S. (30), K. Q. (23) i F. A. A. (25), koje predstavljaju prijetnju javnom poretku i sigurnosti BiH, kao i osobama Z. U. (22), S. A. (24), za koje Služba trenutačno u suradnji s partnerskim agencijama i zemljama podrijetla provodi postupak potvrđivanja identiteta, kao i utvrđivanja svih ostalih činjenica nužnih za njihovo udaljavanje s teritorija BiH, na osnovi prethodno izrečenih mjera protjerivanja”, stoji u priopćenju za javnost Službe za poslove sa strancima BiH.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za Večernji list komentirao je uhićenja petorice potencijalnih terorista kazavši da “policija još uvijek provodi istragu te ispituje uhićene o njihovim kontaktima, kako u BiH tako i izvan, te načinu dolaska do Bosnu i Hercegovinu kao i tko ih je poslao i s kojim zadatkom”.

Ministar Mektić nije mogao ulaziti u detalje jer, kako kaže, istraga je još uvijek u tijeku, ali je naglasio “kako je ovo samo početak te da policija priprema veliku akciju kako bi mogla locirati i uhititi ne samo potencijalne teroriste već i kriminalce”.

Tijekom 2018. godine u BiH je ušlo nešto više od 24 tisuće ilegalnih migranata, a ministar sigurnosti Dragan Mektić najavio je kako se i u ovoj godini može očekivati nešto slično, odnosno najmanje 25 tisuća novih migranata. Novi migrantski val u Bosni i Hercegovini očekuju na proljeće.

Unatoč raznim kritikama civilnih društava kao i nekih institucija iz Zapadne Europe na rad hrvatske policije o tome kako se hrvatska policija na brutalan i nehuman način odnosi prema migrantima te traženjima da se otvori granice, hrvatska je policija, nakon uhićenja tih petero potencijalnih terorista, pokazala kako oni samo štite državnu granicu te nacionalni interes ne samo Hrvatske već i EU.

Da se teroristi najlakše mogu infiltrirati među migrante, dokazao je i teroristički napad u Parizu 13. i 14. studenog 2015., u kojem je smrtno stradalo 137 osoba, a svi su teroristi prošli balkanskom rutom. Prebacivanje terorista s migrantima nije problem s obzirom na to da ISIL nema problema s financiranjem.

Visoki američki dužnosnik nedavno je izjavio za američke medije kako je više od tisuću boraca pripadnika terorističke organizacije Islamske države pobjeglo iz Sirije i Iraka noseći sa sobom gotovinu u iznosu od 200 milijuna dolara te kako se borba protiv terorista ne treba voditi samo na teritoriju Sirije i Iraka već diljem svijeta.

Paradoksalna situacija u BiH: Migrante smjestili nadohvat oružja i streljiva!

Uhićenja u suradnji sa SAD-om

“Svakako da bi Hrvatska, nakon ovih uhićenja, trebala dodatno pojačati razinu sigurnosti i još više pojačati kontrolu granice”, kazao je za Večernji list stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila ističući kako nije ništa novo da je preko “Bosne” potencijalnim teroristima trenutno najlakše ući u Europu.

“To nije prva, a vjerojatno ni zadnja takva situacija s obzirom na to da je tu još od rata ostalo ljudi koji su došli s Bliskog istoka i te se veze sa svojim okruženjem nisu pogubile, ostale su, a vjerojatno su se još i razvile.

Ako je to uhićenje izvela policija BiH, sumnjam da je to bilo bez ikakvih dokaza, a vrlo je izvjesno da su partnerske službe, američke (CIA) i druge, dale određene naznake koje ipak malo dublje prate te potencijalne međunarodne teroriste”, kazao je Cvrtila napominjući kako i Hrvatska tu može biti u velikom problemu s obzirom na to da najdužu granicu ima upravo s BiH i ističući kako “kritične točke na granici nisu zatvorene nikako, ni hermetički ni fizički, te kako je još 2015. trebalo krenuti u procjenu najkritičnijih točaka i njih zatvoriti.”

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari