Pratite nas

Intervju

ČOVIĆ ZA HMS: Arape se sustavno i organizirano naseljava u BiH!

Objavljeno

na

U intervjuu Hrvatskom Medijskom Servisu predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović govorio je o tome, što misli o upozorenjima europskih dužnosnika da bi BiH mogla postati baza terorista ISIL-a.

Kako gleda na doseljavanje Arapa u BiH i gradnju arapskih naselja, hoće li se ponovo kandidirati za člana Predsjedništva BiH i s kojim hrvatskim stranakama će HDZ na izbore 2018., te podržava li članstvo BiH u NATO-u. 

HMS: Gospodine Čoviću, podržavate li vi i HDZ, bezrezervno,  aktivaciju MAP-a i članstvo BiH u NATO-u, s obzirom na špekulacije pojedinih sarajevskih medija”?

ČOVIĆ: Jedini narod u BiH koji vrlo jasno želi euroatlatnski proces, europski put i NATO savez, je hrvatski narod, kojeg predstavljaju HNS i HDZ. Kad je u pitanju NATO tu imamo određeni problem za razliku od EU. Realno srpski narod nije za to da idu korak dalje, ali su se i oni dogovrili i prihvatili zajedno s Bošnjacima i Hrvatima da idemo na ovu prvu fazu aktiviranje akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP, op. hms). Ja vjerujem da ćemo do kraja godine to uraditi, svjestan sam, evo sad vrlo direktan odgovor, pa možda i po stoti put ja više nikad neću odgovarati jesmo li za ili ne. Jedini ćemo do kraja vući u taj proces i završiti ga, u to vas uvjeravam tako da ćemo mi povezati ovaj prostor Jadrana da bude ovih naših 20-tak kilometara neumskih dio tog NATO jadranskog prostora, svjestan da je to samo malo i uvažavajući činjenicu da srpski narod ne želi danas razgovarati o drugim sadržajima bez stava Republike Srbije i to uvažavamo. Ali što se tiče NATO-a gurat ćemo, svjesni da će biti onih koji će tražiti krivca među Hrvatima da se to ne dogodi. Dogodit će se, drugog prostora za aktivnosti nema. Ali da ne podcjenjimo i to, Makedonija, pogledajte datume, kad je Makedonija aktivirala MAP i koliko već čeka na članstvo u NATO-u. Dakle, tko zna kad će se odlučivati o članstvu BiH u NATO-u. Ali danas to postaje vitalna tema za kampanju koju vodimo već dvije godine bez ikakve racionalnosti pa ćete čuti smiješnih neprimjerenih izjava oko toga svega. Nema potrebe da se pravdamo jer smo svjesni da smo jedini iskreni do kraja predani nositelji tog projekta, jer znamo da jedino kroz takve sustave možemo zaštititi svoj narod kao najmalobrojniji ovdje. Nama odgovara sustav, organiziranost, pravna država, to jedino nama odgovara.

HMS: U posljednje vrijeme sve su učestalija upozorenja čelnika europskih država kako bi BiH mogla postati baza terorista ISIL-a, kako ta teroristička organizacija bude gubila teritorij u Iraku i Siriji. Jesu li češki predsjednik Miloš Zeman, šef austrijske diplomacije Kurz, predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović dobronamjeri ljudi kad na to upozoravaju ili ksenofobi i islamofobi kao što tvrdi gospodin Izetbegović?

ČOVIĆ: Mislim da nisu ni ksenofobi ni islamofobi, već ljudi koji imaju svoj stav možda nama neprihvatljiv ili gospodinu koji predstavlja bošnjački narod. To su sve prijateljske zemlje, i Republika Hrvatska i Mađarska i Slovačka i Češka u ovom konkretnom slučaju. To su praktično pokazali, u zadnjih 30 godina, bezbroj puta. I kad netko prijateljski nešto prokomnetira prije svega trebate prijateljski reagirati, iako je možda precjenio kvalifikaciju, a ne uvijek imati neki gard. Ratnici iz arapskih zemalja su ovdje došli 92. godine. Za to ima tisuće dokumenata. Koliko ih god skrivali oni su jasni- ritualna ubojstva su ovdje vršena od 92. godine do 95-te- , što je dokumentirano i na Haškom tribunalu itd. Prostor tim ljudima je otvoren ovdje davno. Dobar dio njih je otišao na sirijska ratišta veliki broj je dao svoje živote. Dakle, to je ideologija. Ja s te strane pokušavam malo realnije sagledavati taj problem. Siguran sam da jedan zančajan dio Bošnjaka muslimana u BiH na bilo koji način ne podupire takav pristup i idelogiju, niti na taj način doživljava islam. I to je sasvim jasno. I to se moglo i čuti i vidjeti od više političkih lidera bošnjačkog naroda. Taj narod ima najviši teret jer se dira u strukturu tog naroda. Ali s druge strane na nama je u BiH da kontroliramo taj prostor da on uistinu ne postane mjesto gdje se može prakticirati ta radikalnost u vjerskom jednom pokretu. Na nama je da držimo otvorene oči za bilo kakvo radikalno vjerovanje jer Bosna i Hercegovina sama po sebi sa svojim problemima, po logici stvari, je zgodno tlo za takvo djelovanje. Međutim, uz sve naše nesavršenosti imamo dovoljno institucija koje mogu nadzirati takav proces i skrbiti da se nešto ne dogodi do te mjere radikalno, a da su ti ljudi među nama, jesu.

HMS: Kako gledate na gradnju arapskih naselja u BiH i dolazak Arapa u BiH. Trebamo li biti zabrinuti zbog toga?

ČOVIĆ: Mi trebamo biti zabrinuti, svakako. Mi ne trebamo uopće zatvarati oči od tog procesa, niti smijemo kazati da netko nije dobrodošao samo zato što jer je iz nekog naroda, nacije, danas u svijetu. Jednostavno danas je čitav svijet kreće. Pogledajte Europsku uniju i koliko naših ljudi tamo ima, ali ako bi bilo naivni i ne gledali to u kontekstu prethodnog pitanja da ima onih koji sustavno rade taj projekat da bi promjenili entičku sliku ovog prostora bili bi politički naivni. Mi moramo sukladno našim zakonima nadzirati te procese, jer je vidno da postoje prostori u BiH gdje se takva naseljavanja rade organizirano. Naravno ljudi donose svoje običaje sa sobom, svoje navike, kulturu..

HMS: Mislite da iza toga stoji netko iz BiH?

ČOVIĆ: Nemoguće je ako se radi organizirani proces raditi izvan BiH.

HMS: Na koga mislite?

ČOVIĆ: Gdje imate strukturu gdje se može stvoriti ambijent da se takva naselja rade. Vidjeli ste da su otvoreno jako puno kaznenih procesa zbog toga što su ti procesi izvan sustava, zakona lokalne uprave koje to promovira kao velike turističke projekte, investicijske zahvate…

HMS: Aludirate na vladajuću SDA?

ČOVIĆ: Ne bih ja to rekao da je to neka politička stranka. To je mnogo više, jedna ideologija koja je vladala jednim većim područjem arapskog svijeta. Pola Iraka je bila pod crnom bojom, pola Sirije… Ako je netko u takvom staju sposoban ovladati, nisu ti ljudi nestali. Tako da s te strane bojim se tko god podcjeni organizaciju koja stoji iza takvih snaga je naivan. Mi u BiH to ne smijemo podcijeniti. Pitanje je samo koliko će ih spriječiti sustav. Tako da dobrodošli svi oni koji dolaze kao prijatelji, ali svi strateški pravci promjene strukture običaja, navika ovdje jasno narušavaju trajno funkcioniranje države i to se vidno osjeća i djeluje. Na nama je da kroz svoje institucije pomognemo svim dobronamjernim ljudima da ne budu nositelji pečata kojeg stvarno ne zaslužuju, ali i da ne budemo sljepci.

HMS: Hoćete li se ponovo kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

ČOVIĆ: Tko zna. Ali, u biti ovako; ja sam predugo u politici, neplanski i evidentno imam još jedan izborni ciklus kad gledate biološki. Ja sam u 62. godini života i ja ću u vrijeme izbora ući u 63. godinu. Imam ispred sebe još tog aktivnog djelovanja. Ono što ćemo mi raditi unutar HDZ-a je da nećemo upasti u zamku koju su nam postavili da se bavimo izbornom kampanjom dvije godine. Kampanja će biti tamo negdje iza održane konferencije u Neumu, koja će biti za sva ova pitanja nekad 15. ili 16. ožujka iduće godine. Vidjeti ćemo kako ćemo se odnositi prema izbornom ciklusu, do tad ćemo sigurno imati izborno zakonodavstvo pa će biti ono što bi rekli “jutro je pametnije od večeri”. A dominantno odluku će imati primarno stranačko tijelo HDZ-a pa onda i kroz HNS. Kako će biti meni, vjerujte mi, u ovom trenutku je svejedno. Meni je bitno da ovaj projekat iznesemo do kraja, da štiteći svoj narod zaštitimo i BiH, jer sve drugo bi značilo kraj tog procesa. U tom duhu smo potpisali sporazum s Hrvatskom strankom prava BiH. Mislim da ćemo na tom pragu okupiti jednu značajnu strukturu politika koje na sličan način vide strukturu hrvatskog naroda.

HMS: Na koje stranke računate?

ČOVIĆ: Pa ja vjerujem, svim strankama HNS-a će to biti ponuđeno. Meni je jasno da postoji ovo jedno pitanje da SDA ili gospodin Izetbegović ili tko zna tko traži u ime njih sebi alternativu, partnera među Hrvatima, možda traže i među Srbima, ne treba oko toga dvojiti, oni će nastojiti koliko će se upecati ljudi,  nasjesti zagristi takav jedan zalogaj, koji će biti dosta onako sladak vidjet ćemo. Ali nećemo biti naivni i nitko nas neće moći zavlačiti kao što smo imali cikluse prve tri godine, da nam netko 5 mjeseci govori kako će se odlučiti. Svi će na proljeće odlučiti zajedno oko toga želimo li zajedno, na vrijeme, pravodobno. Isto tako ako netko misli da ovo što pravimo pravimo loše za hrvatski narod neka pokuša sa svojom logikom komuniciranja s javnošću doći do glasača. Ja sam uvjeren da ćemo mi dominantnije nego ikada do sada pobjediti jer smo evidentno pred vratima rješenja za Hrvate u BiH i to se ne smije prokockati.

Razgovarao: Milan Šutalo/HMS/

Izetbegović oštro odgovorio Zemanu, Grabar-Kitarović i Kurzu: ‘Iznose laži o Bošnjacima’

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Slaven Raguž: Hrvatima je potrebna katarza

Objavljeno

na

Objavio

Da kod bosanskohercegovačkih Hrvata ipak postoji pluralizam najbolje dokazuje Hrvatska republikanska stranka koja je u nekoliko godina izrasla u najveću opoziciju vladajućem HDZ-u, a njen predsjednik Slaven Raguž je skoro jedini glasni kritičar Dragana Čovića. O aktualnim temama, o HNS-u, HDZ-u, Čoviću, narednim izborima, Mostaru, kao i o državi BiH za Klix.ba govorio je predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

HRS je dio HNS-a, koliko je ta institucija opravdala ulogu svog postojanja, a koliko je realno poslužila HDZ-u kao sredstvo kontrole i prigušivanje opozicije?

Gledajući na HNS kao okvir političkog djelovanja Hrvata u BiH i artikuliranja onoga što bi trebala biti strateška odrednica politike Hrvata u BiH, onda se ne može govoriti kako HNS nije opravdao svoju ulogu.

HNS je neminovnost kod Hrvata u BiH dok god se ne riješi objektivna ustavno pravna neravnopravnost hrvatskog naroda. No, svaka kritika koja govori o svojatanju HNS-a od strane HDZ-a BiH je na mjestu i stoji. To je vidljivo ponajviše u funkcioniranju Glavnog vijeća HNS-a koje je stavljeno u potpunosti u funkciju najjače hrvatske stranke, no, to su stvari koje mi moramo riješiti unutar institucije, što mi iz HRS-a i prakticiramo na sjednicama Predsjedništva i tijelima HNS-a.

Prvi i jedini smo još prije 4 godine izišli sa konkretnim dokumentom prijedloga reformi HNS-a i dandanas stojimo pri tome. Aktivno djelovanje kroz samu instituciju je način reforme ove institucije, osobito iz razloga što i ova tzv. hrvatska oporba jednako tako zlorabi HNS na način da na sjednicama tijela HNS-a, kao i u samim institucijama vlasti, šutke podržavaju sve ono što radi HDZ BiH, a kasnije po medijima kao izražavaju kritike na zlouporabu HNS-a.

Uvriježeno je mišljenje da kod Hrvata u BiH nema političkog pluralizma, da se imperativno glasa uvijek za iste. Da li je to zaista tako i šta je razlog tog ustavljenog mišljenja?

Činjenica je da dok god se izborni zakon ne izmijeni na način da nitko nikome ne može birati političke predstavnike, Hrvati su primorani nastupati zajednički na razinama gdje je upitno poštivanje legitimne volje našega naroda. Rezultat toga i je bila praktično plebiscitarna podrška strankama okupljenim oko HNS-a na izborima prije četiri godine. S druge strane pak imamo činjenicu kako su ove četiri godine dok su legitimni predstavnici bili u tijelima vlasti nije napravljeno apsolutno ništa po pitanju poboljšanja statusa hrvatskog naroda u BiH. Cijeli mandat je prošao u zadovoljavanju sitnih partijsko-šićarskih interesa i u kadrovskoj politici. Potrebno je dakle uraditi distinkciju između realnih političkih odnosa u kontekstu neizmijenjenog izbornog zakona i stanja stvari u praksi. Kada se radi o poštivanju legitimnosti volje biračkog tijela, tu ne smije biti kompromisa i tu je zajedništvo imperativ. No, sve namjere vladajuće stranke da pod taj imperativ uklopi tzv. jedinstvo, neće ići i tome će se prvi HRS usprotiviti. Tu itekako postoji pluralizma, mi smo živi dokaz tome.

Dragan Čović je najavio da stranke HNS-a zajedno izlaze na oktobarske opće izbore, da li kao predsjednik HRS-a to možete potvrditi?

Ne mogu potvrditi zajednički nastup, jer će prvi HRS na izborima nastupiti samostalno. Zdrav razum nam ne dopušta drugačije. S jedne strane imamo HDZ BiH sa partnerima, koji je protratio cijeli mandat „legitimnih predstavnika“, a da nisu stvari pomaknuli niti milimetar na bolje. Uz sve to, danas se upuštaju u političke dogovore sa aktivnim sudionicima i sukreatorima Platforme i Alijanse, koji bi, da su samo okolnosti bile drugačije, sigurno nastavili gaziti volju svoga naroda. Gdje je tu dosljednost?

S druge strane imamo stranke i ljude koji su na prošlim izborima djelovanje gradili na temeljima „dvostrukog legitimiteta“ i koji ne skrivaju bolesne ambicije da na krilima istog grade kampanju i za ove izbore. Njihov isključivi cilj nije mijenjati društvo, nego zauzeti mjesto HDZ-a BiH i djelovati po identičnom koruptivno-uhljebaškom modelu. Hrvatima su ovi izbori biti ili ne biti, što sa demografske, što sa socio-političke osnove. Da se iz svega izvučemo, potrebna nam je katarza, odnosno novi početak, a taj početak mogu biti isključivo ljudi koji nikada do sada nisu bili dijelom sustava koji je postao samo nadograđena inačica režima kojeg smo ostavili prije 90ih godina prošlog stoljeća.

Najglasniji ste kritičar „prvog u bh. Hrvata“, šta mu konkretno zamjerate kao članu Predsjedništva BiH i predsjedniku Hrvatskog Narodnog Sabora?

Iako je dosta toga propustio uraditi kao član Predsjedništva, ne može mu se ne priznati kako nije uradio dosta toga po pitanju internacionalizacije ustavnog neuređenja BiH. Kao predsjedniku HNS-a mu se mora zamjeriti sve, jer on personificira politiku koja već 15ak godina artikulira apsolutno identične stvari, a mi ne da tapkamo u mjestu, nego nazadujemo.

Nakon prošlih općih izbora govorio sam kako se ne smije dogoditi da se prokocka izborni legitimitet, a u ove četiri godine se dogodilo upravo to. Imenovanjem nestručnih kadrova na mjesta koja iziskuju struku, umijeće, znanje i domoljubne ideale, dovedeni smo u situaciju da, osim argumenta izbornog legitimiteta, apsolutno nikakve razlike nema između platformaške vlasti i ove legitimno izabrane. Nije upućena niti jedna apelacija za ocjenu ustavnosti nametnutih zakona od strane Platforme, nije učinjeno ništa po pitanju pravednije preraspodjele prihoda, nije učinjeno ništa po pitanju neustavnih prisvajanja ingerencija od strane Federacije, na štetu županija.

Primjera ima na stotine, a najočigledniji je primjer podrška radu Tužiteljstva BiH. Na najvišim razinama vlasti imamo ljude za koje se uopće ne zna tko su i što su uradili na svojim funkcijama, a prošao je cijeli mandat. Tu je najveća odgovornost Dragana Čovića. Katastrofalnom kadrovskom politikom stvorio jedno kancerogeno tkivo koje je metastaziralo i sve nas kao narod vuče u propast. Zato nam je, ponavljam, potrebna katarza.

Kako HRS gleda na predstojeće izbore, kakve su ambicije i na kojim nivoima ćete imati svoje kandidate?

Kao što sam već rekao, HRS će na izbore samostalno i to u županijama sa hrvatskom većinom i na razini Federacije u onim izbornim jedinicama u kojima nema opasnosti od preglasavanja od strane drugih naroda. Namjera nam je, naravno, osvajanje mandata na svim razinama na kojima budemo izlazili, no nismo opterećeni rezultatom. Naše da učinimo sve kako bi prezentirali svoj program i sebe biračima. Dokazali smo do sada kako djelima stojimo iza svojih ideja i kako smo sposobni iznijeti te ideje u praksi, bez obzira što nismo bili nikada dio vlasti. Stvari su jednostavne: ako je narodu loše, glasovati će za promjene, ukoliko im je dobro, neka biraju ponovno iste.

HRS je posebno aktivan u Mostaru, koji godinama grozničavo čeka rješenje za održavanje svojih, lokalnih izbora. Da li će do rješenja doći ove godine i šta je po vama optimalno kad je u pitanju provedba presude Ustavnog suda?

Do rješenja se neće doći, jer to nikome nije u interesu. Zašto bi se dolazilo do rješenja kad je situacija nikad bolja? Protuustavnim i izdajničkim izmjenama zakona o proračunima, u čemu su sudjelovali i hrvatski zastupnici, doveli smo se u situaciju kako o proračunskoj raspodjeli odlučuju dva čovjeka: gradonačelnik i načelnik za financije u gradskoj upravi.

Dva čovjeka koordiniraju utrošak svih sredstava poreznih obveznika koji se u dogovoru raspodjeljuju, bez ikakve kontrole i nadzora, između dvije vladajuće stranke u gradu. Tako u 2016. imate osigurana sva sredstva za izgradnju pročistača, da bi 2018. izjavljeno kako nedostaje 2,5 milijuna KM za dovršetak radova. Iste, 2016. godine imate najavu kako će se dovršiti novi most uz osigurana sredstva od GSM licenci, da bi 2018. bilo otvoreno pola mosta, jer za drugu nije bilo sredstava. Ovo su samo dva primjera, kada bih krenuo govoriti o okolišu u gradu, problemu putne infrastrukture, stanja škola itd.

Za gradsku vlast je jedino bitno definirati i dogovoriti tendere za utrošak sredstava poreznih obveznika, kvaliteta življenja je nebitan pojam za koji uvijek postoji isprika nepostojanja gradskog vijeća. Rješenje problema izbora je jednostavno, a to je implementacija pojma kompenzacijskih lista na razinu grada Mostara. Mi smo prezentirali svoj prijedlog još 2014. Nikoga ne diskriminira i u sklopu je postojećeg izbornog zakona. S druge strane, ako se nekome taj prijedlog ne sviđa, bošnjačkim političkim predstavnicima smo poručili kako ćemo prihvatiti svaki njihov prijedlog, ukoliko se isti implementira na slučaju Travnika.

Gdje je BiH danas, koliko je naš evopski put realan, a koliko imaginarani i kako ova zemlje treba da izgleda za deset godina, a kako će izgledati?

Svaki govor u današnje vrijeme o europskom putu BiH je neviđena floskula pod koju se kao pod neki tepih guraju svi problemi. O kakvom mi europskom putu možemo govoriti u trenutku kada sindikalna korpa iznosi preko 1900 KM, a prosječna plaća 860 KM?

To znači da prosječnoj četveročlanoj obitelji dvije plaće nisu dovoljne za osnovne životne potrebe. S druge strane imamo odnarođenu političku elitu koja je podijelila društvo ne po nacionalnim osnovama, nego baš po onim srednjovjekovnim, neofeudalnim. Stranačke elite na vlasti kontroliraju apsolutno sve, od upošljavanja čistačice u nekoj seoskoj područnoj školi, do imenovanja na najvišim razinama vlasti i ništa se ne može bez njih. Kao takvi postali smo lak plijen kojeg bez ikakvog otpora mogu do kosti čerupati trećerazredni međunarodni diplomate i ekonomski stručnjaci koji nam uvjetuju reforme za potrebe međunarodnih financijskih institucija, a s kojima se dodatno degradira ionako loše gospodarstvo i život običnog čovjeka. O kakvoj onda EU perspektivi onda možemo govoriti?

Ukoliko se stvari ne promijene, možemo eventualno govoriti o perspektivi stranačkih parazita i činovničića međunarodne zajednice, jer je jedino njima dobro u ovoj državi. BiH mora postati zemlja jednakih prava svih naroda i jednakih mogućnosti svakog pojedinca za uspjeh.  Ovo što danas živimo je nadograđena i u mnogočemu lošija inačica partijsko komunističkog režima iz bivše države, a znamo kako je ona završila. Pitanje je samo hoće li to biti u roku od deset godina ili za deset godina.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Predsjednica: Bilo je otvorenih pokušaja da se spriječi Vučićev posjet Hrvatskoj!

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je što su neki željeli osujetiti posjet predsjednika Srbije Hrvatskoj. Neki su možda bili, pa i razumljivo skeptični, poneseni više emocijama nego razumom, ali, nažalost, kod nekih sam osjetila i zlonamjernost.

Moram reći da je bilo otvorenih pokušaja da se Vučićev posjet spriječi i da ne dođe do bilo kakvih pomaka. U svoj toj kakofoniji izgubili su se oni pozitivni učinci i rezultati posjeta, kaže u velikom intervjuu Globusu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj ovih dana počinje četvrta godina mandata na Pantovčaku.

Predsjednica smatra da u srpskom predsjedniku Vučiću ima dobrog sugovornika i da njihov susret znači veliki iskorak u odnosima između Hrvatske i Srbije, koji su godinama bili u dubokoj stagnaciji.

– Posjet predsjednika Vučića dugo smo pripremali, upravo u namjeri da postignemo iskorak. Odgađali smo ga, čekali bolje ozračje, no sve smo više tonuli u spiralu verbalnog rata. Odlučila sam to presjeći. Svjesno sam preuzela politički rizik, ali savjest mi je mirna jer sam to napravila za dobrobit hrvatskog naroda i države, kaže predsjednica.

No priznaje da je bila iznenađena kad je, samo nekoliko dana uoči Vučićeva posjeta, premijer Plenković pokrenuo pitanje ratnih reparacija.

– To je toliko složeno pitanje da se ono ne može staviti na stol preko noći te moram reći da me iznenadio način njegova podizanja u ovom trenutku. Ovaj posjet pripreman je mjesecima, pa ako hoćete i godinama, u koordinaciji s MVEP-om i Vladom. Pitanje ratnih odšteta nikada nije bilo spomenuto.

Predsjednica smatra da su odnosi između nje i Vlade ipak u cjelini dobri te da su tvrdnje o dvije različite vanjske politike običan mit.

– Moj Ured i ja iskreno surađujemo s Vladom i MVEP-om. Dijelimo iste nacionalne interese i iste ciljeve i mislim da su naše vanjskopolitičke inicijative sasvim komplementarne, kaže Kolinda Grabar-Kitarović, no upućuje oštar prigovor Ministarstvu vanjskih i europskih poslova: – Voljela bih da se MVEP drži Ustava i odredbi o sukreiranju vanjske politike. Više ne mogu kriti svoje nezadovoljstvo stanjem u hrvatskoj diplomaciji. Služba vanjskih poslova nije na onoj razini na kojoj bi trebala biti i kakvu od nje očekujem.

Na pitanje razmišlja li o kandidaturi za drugi predsjednički mandat Kolinda Grabar-Kitarović otvoreno kaže: – Vjerujte mi, ne razmišljam o sljedećim izborima i još nisam donijela odluku. Sada želim odraditi ovo što radim, izvršiti dužnost prema svojem narodu i državi, pa makar mi to neki i zamjerili.

Predsjednica Republike govori u intervjuu i o rješavanju krize u Agrokoru te se kritički osvrće na slučaj Vladina izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka kojega u javnosti neki prozivaju zbog sukoba interesa; komentira i Vladinu odluku, koja je izazvala određene kontroverzije, da za generalnoga konzula u New Yorku imenuje Borisa Blažekovića; otkriva što misli o onima koji su joj nakon Vučićeva posjeta otvoreno poručili: “Bye, bye, Kolinda!” i zašto ih ne “otpisuje”…

Cijeli intervju možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

Višnja Starešina: Europejac Vučić treba otvoriti KOS-ove arhive

 

facebook komentari

Nastavi čitati