Pratite nas

Intervju

ČOVIĆ ZA HMS: Arape se sustavno i organizirano naseljava u BiH!

Objavljeno

na

U intervjuu Hrvatskom Medijskom Servisu predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović govorio je o tome, što misli o upozorenjima europskih dužnosnika da bi BiH mogla postati baza terorista ISIL-a.

Kako gleda na doseljavanje Arapa u BiH i gradnju arapskih naselja, hoće li se ponovo kandidirati za člana Predsjedništva BiH i s kojim hrvatskim stranakama će HDZ na izbore 2018., te podržava li članstvo BiH u NATO-u. 

HMS: Gospodine Čoviću, podržavate li vi i HDZ, bezrezervno,  aktivaciju MAP-a i članstvo BiH u NATO-u, s obzirom na špekulacije pojedinih sarajevskih medija”?

ČOVIĆ: Jedini narod u BiH koji vrlo jasno želi euroatlatnski proces, europski put i NATO savez, je hrvatski narod, kojeg predstavljaju HNS i HDZ. Kad je u pitanju NATO tu imamo određeni problem za razliku od EU. Realno srpski narod nije za to da idu korak dalje, ali su se i oni dogovrili i prihvatili zajedno s Bošnjacima i Hrvatima da idemo na ovu prvu fazu aktiviranje akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP, op. hms). Ja vjerujem da ćemo do kraja godine to uraditi, svjestan sam, evo sad vrlo direktan odgovor, pa možda i po stoti put ja više nikad neću odgovarati jesmo li za ili ne. Jedini ćemo do kraja vući u taj proces i završiti ga, u to vas uvjeravam tako da ćemo mi povezati ovaj prostor Jadrana da bude ovih naših 20-tak kilometara neumskih dio tog NATO jadranskog prostora, svjestan da je to samo malo i uvažavajući činjenicu da srpski narod ne želi danas razgovarati o drugim sadržajima bez stava Republike Srbije i to uvažavamo. Ali što se tiče NATO-a gurat ćemo, svjesni da će biti onih koji će tražiti krivca među Hrvatima da se to ne dogodi. Dogodit će se, drugog prostora za aktivnosti nema. Ali da ne podcjenjimo i to, Makedonija, pogledajte datume, kad je Makedonija aktivirala MAP i koliko već čeka na članstvo u NATO-u. Dakle, tko zna kad će se odlučivati o članstvu BiH u NATO-u. Ali danas to postaje vitalna tema za kampanju koju vodimo već dvije godine bez ikakve racionalnosti pa ćete čuti smiješnih neprimjerenih izjava oko toga svega. Nema potrebe da se pravdamo jer smo svjesni da smo jedini iskreni do kraja predani nositelji tog projekta, jer znamo da jedino kroz takve sustave možemo zaštititi svoj narod kao najmalobrojniji ovdje. Nama odgovara sustav, organiziranost, pravna država, to jedino nama odgovara.

HMS: U posljednje vrijeme sve su učestalija upozorenja čelnika europskih država kako bi BiH mogla postati baza terorista ISIL-a, kako ta teroristička organizacija bude gubila teritorij u Iraku i Siriji. Jesu li češki predsjednik Miloš Zeman, šef austrijske diplomacije Kurz, predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović dobronamjeri ljudi kad na to upozoravaju ili ksenofobi i islamofobi kao što tvrdi gospodin Izetbegović?

ČOVIĆ: Mislim da nisu ni ksenofobi ni islamofobi, već ljudi koji imaju svoj stav možda nama neprihvatljiv ili gospodinu koji predstavlja bošnjački narod. To su sve prijateljske zemlje, i Republika Hrvatska i Mađarska i Slovačka i Češka u ovom konkretnom slučaju. To su praktično pokazali, u zadnjih 30 godina, bezbroj puta. I kad netko prijateljski nešto prokomnetira prije svega trebate prijateljski reagirati, iako je možda precjenio kvalifikaciju, a ne uvijek imati neki gard. Ratnici iz arapskih zemalja su ovdje došli 92. godine. Za to ima tisuće dokumenata. Koliko ih god skrivali oni su jasni- ritualna ubojstva su ovdje vršena od 92. godine do 95-te- , što je dokumentirano i na Haškom tribunalu itd. Prostor tim ljudima je otvoren ovdje davno. Dobar dio njih je otišao na sirijska ratišta veliki broj je dao svoje živote. Dakle, to je ideologija. Ja s te strane pokušavam malo realnije sagledavati taj problem. Siguran sam da jedan zančajan dio Bošnjaka muslimana u BiH na bilo koji način ne podupire takav pristup i idelogiju, niti na taj način doživljava islam. I to je sasvim jasno. I to se moglo i čuti i vidjeti od više političkih lidera bošnjačkog naroda. Taj narod ima najviši teret jer se dira u strukturu tog naroda. Ali s druge strane na nama je u BiH da kontroliramo taj prostor da on uistinu ne postane mjesto gdje se može prakticirati ta radikalnost u vjerskom jednom pokretu. Na nama je da držimo otvorene oči za bilo kakvo radikalno vjerovanje jer Bosna i Hercegovina sama po sebi sa svojim problemima, po logici stvari, je zgodno tlo za takvo djelovanje. Međutim, uz sve naše nesavršenosti imamo dovoljno institucija koje mogu nadzirati takav proces i skrbiti da se nešto ne dogodi do te mjere radikalno, a da su ti ljudi među nama, jesu.

HMS: Kako gledate na gradnju arapskih naselja u BiH i dolazak Arapa u BiH. Trebamo li biti zabrinuti zbog toga?

ČOVIĆ: Mi trebamo biti zabrinuti, svakako. Mi ne trebamo uopće zatvarati oči od tog procesa, niti smijemo kazati da netko nije dobrodošao samo zato što jer je iz nekog naroda, nacije, danas u svijetu. Jednostavno danas je čitav svijet kreće. Pogledajte Europsku uniju i koliko naših ljudi tamo ima, ali ako bi bilo naivni i ne gledali to u kontekstu prethodnog pitanja da ima onih koji sustavno rade taj projekat da bi promjenili entičku sliku ovog prostora bili bi politički naivni. Mi moramo sukladno našim zakonima nadzirati te procese, jer je vidno da postoje prostori u BiH gdje se takva naseljavanja rade organizirano. Naravno ljudi donose svoje običaje sa sobom, svoje navike, kulturu..

HMS: Mislite da iza toga stoji netko iz BiH?

ČOVIĆ: Nemoguće je ako se radi organizirani proces raditi izvan BiH.

HMS: Na koga mislite?

ČOVIĆ: Gdje imate strukturu gdje se može stvoriti ambijent da se takva naselja rade. Vidjeli ste da su otvoreno jako puno kaznenih procesa zbog toga što su ti procesi izvan sustava, zakona lokalne uprave koje to promovira kao velike turističke projekte, investicijske zahvate…

HMS: Aludirate na vladajuću SDA?

ČOVIĆ: Ne bih ja to rekao da je to neka politička stranka. To je mnogo više, jedna ideologija koja je vladala jednim većim područjem arapskog svijeta. Pola Iraka je bila pod crnom bojom, pola Sirije… Ako je netko u takvom staju sposoban ovladati, nisu ti ljudi nestali. Tako da s te strane bojim se tko god podcjeni organizaciju koja stoji iza takvih snaga je naivan. Mi u BiH to ne smijemo podcijeniti. Pitanje je samo koliko će ih spriječiti sustav. Tako da dobrodošli svi oni koji dolaze kao prijatelji, ali svi strateški pravci promjene strukture običaja, navika ovdje jasno narušavaju trajno funkcioniranje države i to se vidno osjeća i djeluje. Na nama je da kroz svoje institucije pomognemo svim dobronamjernim ljudima da ne budu nositelji pečata kojeg stvarno ne zaslužuju, ali i da ne budemo sljepci.

HMS: Hoćete li se ponovo kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

ČOVIĆ: Tko zna. Ali, u biti ovako; ja sam predugo u politici, neplanski i evidentno imam još jedan izborni ciklus kad gledate biološki. Ja sam u 62. godini života i ja ću u vrijeme izbora ući u 63. godinu. Imam ispred sebe još tog aktivnog djelovanja. Ono što ćemo mi raditi unutar HDZ-a je da nećemo upasti u zamku koju su nam postavili da se bavimo izbornom kampanjom dvije godine. Kampanja će biti tamo negdje iza održane konferencije u Neumu, koja će biti za sva ova pitanja nekad 15. ili 16. ožujka iduće godine. Vidjeti ćemo kako ćemo se odnositi prema izbornom ciklusu, do tad ćemo sigurno imati izborno zakonodavstvo pa će biti ono što bi rekli “jutro je pametnije od večeri”. A dominantno odluku će imati primarno stranačko tijelo HDZ-a pa onda i kroz HNS. Kako će biti meni, vjerujte mi, u ovom trenutku je svejedno. Meni je bitno da ovaj projekat iznesemo do kraja, da štiteći svoj narod zaštitimo i BiH, jer sve drugo bi značilo kraj tog procesa. U tom duhu smo potpisali sporazum s Hrvatskom strankom prava BiH. Mislim da ćemo na tom pragu okupiti jednu značajnu strukturu politika koje na sličan način vide strukturu hrvatskog naroda.

HMS: Na koje stranke računate?

ČOVIĆ: Pa ja vjerujem, svim strankama HNS-a će to biti ponuđeno. Meni je jasno da postoji ovo jedno pitanje da SDA ili gospodin Izetbegović ili tko zna tko traži u ime njih sebi alternativu, partnera među Hrvatima, možda traže i među Srbima, ne treba oko toga dvojiti, oni će nastojiti koliko će se upecati ljudi,  nasjesti zagristi takav jedan zalogaj, koji će biti dosta onako sladak vidjet ćemo. Ali nećemo biti naivni i nitko nas neće moći zavlačiti kao što smo imali cikluse prve tri godine, da nam netko 5 mjeseci govori kako će se odlučiti. Svi će na proljeće odlučiti zajedno oko toga želimo li zajedno, na vrijeme, pravodobno. Isto tako ako netko misli da ovo što pravimo pravimo loše za hrvatski narod neka pokuša sa svojom logikom komuniciranja s javnošću doći do glasača. Ja sam uvjeren da ćemo mi dominantnije nego ikada do sada pobjediti jer smo evidentno pred vratima rješenja za Hrvate u BiH i to se ne smije prokockati.

Razgovarao: Milan Šutalo/HMS/

Izetbegović oštro odgovorio Zemanu, Grabar-Kitarović i Kurzu: ‘Iznose laži o Bošnjacima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Miletić: Ratni zrakoplovi neće nadlijetati Istru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Istarskog demokratskog sabora (IDS) Boris Miletić potvrdio je u razgovoru za Hinu kako ratni zrakoplovi ipak neće nadlijetati Istru nakon nedavne najave kako se bivši vojni aerodrom kraj Pule namjerava ponovno aktivirati u vojne svrhe.

Reagirali ste na najavu kako se bivši bojni aerodrom kraj Pule namjerava ponovno aktivirati u vojne svrhe. U kojoj je to fazi te ima li šanse zaustaviti taj proces?

Uspjeli smo riješiti taj problem nakon sastanka koji smo župan Flego i ja održali s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Krstičevićem na kojem nam je jasno i decidirano rečeno da se vojni borbeni zrakoplovi neće vratiti u Pulu. Militarizacija Pule i Istre nije opcija i mi ćemo se boriti protiv toga na sve moguće načine. U skladu sa Strategijom o nacionalnoj sigurnosti Ministarstvo će ipak zadržati određene objekte na tom području kako bi vojska bila prisutna u čitavoj zemlji.

IDS će pokrenuti inicijativu vraćanja stope PDV-a u ugostiteljstvu i turizmu sa sadašnjih 25 posto na nekadašnjih 13 posto. Koja je procedura i mislite li da ćete uspjeti u tome?

Kao čovjek koji je i sam radio u turizmu te i sam dolazi iz turističkog grada, ministar Gari Cappelli trebao bi razumjeti važnost smanjenja PDV-a za konkurentnost hrvatskog ugostiteljstva i turizma. Svima je jasno da je odlukom iz 2016.godine, kada je Vlada vratila PDV u ugostiteljstvu s 13 na 25 posto, učinjena velika pogreška.

Dovoljno je reći da se smanjila konkurentnost turističkih destinacija u Hrvatskoj  u odnosu na zemlje u okruženju i da su velike hotelijerske grupacije odustale od najavljenih investicija i zapošljavanja.

Upravo zahvaljujući IDS-u, PDV je 2012. smanjen na 10 posto, čime su se “otvorila vrata rekordnim turističkim sezonama u posljednjim godinama. Ubijati mjeru koja je donijela takve rezultate bilo je posve suludo. Sada tražimo da se ta pogreška ispravi i da država stimulira razvoj turizma kao najvažnije gospodarske grane u Hrvatskoj.

Kako komentirate poražavajući podatak da u Istri postoji nedostatak radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, kao što su kvalitetni kuhari i konobari te recepcionari?

To je problem koji treba rješavati s dvije strane odnosno s jedne strane poslodavci trebaju voditi računa o poboljšanju uvjeta rada sezonskih radnika, a s druge država treba ulagati u edukaciju turističkih djelatnika. To je još jedan hrvatski apsurd – imamo previše nezaposlenih, a govorimo o nedostatku radne snage. To znači da u sustavu nešto ozbiljno ne štima.  Činjenica je da hrvatski obrazovni sustav uopće nije usklađen s tržištem rada i to se vidi u svim sektorima. To je dio šireg problema koji uključuje potpuni izostanak obrazovne i razvojne strategije. Rekao bih da je to svojevrsni hrvatski sindrom.

Kako komentirate odnose između oporbenih stranaka odnosno u kakvim ste odnosima s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem nakon posljednjeg istupa za njegova posjeta Istri ? 

Rekao bih da je odnos između oporbenih stranaka korektan premda je posljednje istupe predsjednika SDP-a teško razumjeti. Pretpostavljam da je riječ o nesnalaženju, ali on time izravno šteti svojim biračima i oporbi. Hrvatskoj danas treba jaka i ujedinjena oporba koja može obraniti Hrvatsku od konzervativnih jurišnika.

Zašto Bernardić razbija oporbu, ne  znam, no iskreno se nadam da u pozadini svega nije plan o stvaranju velike koalicije HDZ-a i SDP-a. Bez jake oporbe nema kvalitetne demokracije. Zato želim da SDP što prije izađe iz krize u koju je upao i da se zajedno borimo za zaštitu ljudskih i građanskih prava te europskih vrijednosti.

Kakva je budućnost platforme koja se temelji na lijevim liberalnim vrijednostima zajedno s GLAS-om i strankom Pametno?

IDS s tim strankama dijeli isti svjetonazor i kao što se pokazalo, zajedno uspijevamo na dnevni red staviti teme koje definiraju Hrvatsku kao civiliziranu državu, poput Istanbulske konvencije. Ta naša neslužbena grupacija već sada osvaja šest posto na izborima i sve više stranaka iskazuje interes da nam se priključi. Nastavljamo dalje, radimo na konkretnim mjerama i zakonskim rješenjima koje Hrvatsku čine boljim, perspektivnijim i ugodnijim mjestom za život. Još uvijek nismo razgovarali o izlasku na nadolazeće izbore, jer je to odluka koju moraju donijeti stranačka tijela svih triju stranaka.

Kako komentirate posljednji ispad Vojislava Šešelja prilikom boravka hrvatskog izaslanstva u Beogradu?

Ispad Vojislava Šešelja je ispod svake ljudske i moralne razine te je takvim redikulima cilj privući pažnju vulgarnim provokacijama. Teško mi je procijeniti je li odluka da se prekine posjet bila ispravna, no činjenica je da se dužnosnici Srbije nisu odmah ispričali i osudili ponašanje ovog srpskog zastupnika. U takvim okolnostima Hrvatska mora naći načina da se zaštiti.

Koja je po vama sudbina pulskog brodogradilišta Uljanik, nakon što je ovih dana otkazano pet od ukupno 17 brodova koliko ih je u Uljanikovoj knjizi narudžbi ?

Uljanik je bio i ostao jedna od ključnih poluga razvoja Istre, Kvarnera, ali i cijele Hrvatske te tako mora ostati i dalje. Nadam se da će Uljanik s novom upravom znati  iskoristiti ovu situaciju i iskoračiti u budućnost. Na današnjem tržištu nije lako biti konkurentan, ali komparativna prednost Uljanika su njegovi radnici i njihovo znanje. Uljanik ima više od 160 godina akumuliranog znanja koje treba kapitalizirati i kojim može još jednom pokazati svoju snagu”.

Kako mislite da će Danko Končar uspjeti u roku od dvije godine restrukturirati pulsko brodogradilište kada u pet godina, kako je i sam rekao, nije uspio restrukturirati Brodotrogir ?

To je pitanje za Končara. U ovom trenutku važno je da svatko radi svoj dio posla. Lokalna i regionalna samouprava učinile su apsolutno sve što je bilo u njihovoj moći da pomognu Uljaniku i brodogradnji. Prema strateškom partneru, Končaru ili bilo kome drugom, imamo samo jedan zahtjev – da sačuva brodogradnju i radna mjesta! Za nas tu nema alternative.

I konačno, ima li šanse da se napuštena državna imovina u Istri napokon stavi u funkciju gospodarstva ?

Potencijal neiskorištene državne imovine je ogroman, no ako pogledate prijedlog novog Zakona o državnoj imovini jasno je da se tu ništa značajno neće dogoditi. Na žalost, državne strukture jednostavno nisu zainteresirane za rješavanje tih pitanja.

Primjerice, po pitanju Muzila, iz odgovora na naše zastupničko pitanje koji smo nedavno dobili od Ministarstva državne imovine, proizlazi da su za projekt stavljanja u funkciju područja Muzil nadležna čak četiri ministarstva, Državna geodetska uprava, Županijsko državno odvjetništvo i tako dalje. Po našoj slobodnoj procjeni temeljenoj na dosadašnjem iskustvu, a imajući u vidu razinu učinkovitosti i brzinu rada te međusobnu usklađenosti državnih tijela, možemo očekivati da ćemo na konkretne pomake čekati recimo pet, šest ili možda čak i do deset godina! To je iracionalno, smiješno i apsurdno, ali to je hrvatska stvarnost. Država će svaki puta radije udariti po džepu građana nego staviti u funkciju imovinu koja sada predstavlja mrtvi kapital, ili još gore, trošak, i njome puniti državnu blagajnu.

Razgovarao: Daniele Sponza

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Pavković: Monodrama po Hodakovim tekstovima bit će hit nad hitovima

Objavljeno

na

Rado čitane kolumne Zvonimira Hodaka oživjet će i na kazališnoj sceni. Neki su već na samom startu pokušali „minirati“ ovu, kako se najavljuje urnebesnu i zabavnu predstavu o hrvatskoj političkoj patologiji, ali, po riječima Dražena Stjepandića, koji je i osmislio cijeli projekt, to im zasad nije pošlo za rukom. A ni neće!

Predstava nosi naziv „Žikina dinastija u lijevoj našoj“, a u u zagrebačkoj Maloj sceni, Medveščak 2, izvest će je glumac Šiško Horvat Majcan, i to 18., 19. i 20 travnja. Nakon toga slijede gostovanja diljem Hrvatske, a prvo će biti u Gospiću.

Bio je to povod za razgovor s mladim glumcem Šiško Horvat Majcanom, koji nam je otkrio još neke detalje vezane uz ovu, već sada možemo reći, – hit predstavu.

  • Gospodine Šiško, vjerujemo da ste s oduševljenjem prihvatili igrati u „Žikinoj dinastiji u lijevoj našoj“, odnosno što vas je privuklo ovoj monodrami?

Prije svega hvala na interesu za ovu predstavu. Kolumne Zvonimira Hodaka čitam već godinama i na poziv Dražena Stjepandića sam se odazvao bez zadrške. Moram priznati da sam se u početku dosta preispitivao, razgovarao s obitelji i prijateljima i nailazio na različita mišljenja o tome trebam li ja to raditi ili ne. Svi ti razgovori i sati mozganja su me uvukli u taj rad. Shvatio sam da je došlo vrijeme za rizik, umjetnički rizik. Volim jednostavnost a najjednostavniji odgovor mi je dala moja životna suputnica Iva: ‘Kaj razmišljaš, ionak nemaš kaj za izgubit.’

  • Vi ste i sami postavili ovu predstavu. Što to znači: da je „nitko“ nije želio režirati, ili?

Nakon prvih par razgovora Dražen Stjepandić i ja shvatili smo da je to zapravo punk jer je jednostavno iskreno i zabavno, i krenuli smo na avanturu u ‘čizmama slobode’. Nema straha pa nema cenzure ni zadrške. Baš onako kako kazalište i treba biti. Nažalost kazalište danas spava samo i impotentno.  Punkera među redateljima nema.

  • Što gledatelji mogu očekivati u 70 minuta koliko traje?

Bolje im je da ništa ne očekuju jer će se svakako iznenaditi. Pretjerujem ali ovakvih predstava nema. Tu su  stvarne osobe iz našeg javnog života koje ponekad odlutaju u fikciju. Svi likovi i njihovi stavovi i razmišljanja su izvrnuti ruglu. Količina gluposti i laži koju ljudi mogu izgovoriti u javnom prostoru je golema. Hodak to primjećuje i stvara sjajne satirične momente. Za mene je to čista zabava ali znam da će mnogi biti revoltirani.

  • Je li vam to prvo takvo iskustvo?

Da, a moguće i posljednje.

  • Kakva je bila suradnja s autorom kolumni, po kojoj je rađena predstava, Zvonimirom Hodakom, a kakva sa Draženom Stjepandićem, koji je idejni autor predstave?

S gospodinom Hodakom, proveo sam dva sata u ugodnom razgovoru. Kad je shvatio da sam spreman na rizik dao mi je  otvorene ruke i poželio sreću. Nadam se da ga neću razočarati. S Draženom se često družim, on mi je velika podrška i bez njega nikad ne bi uspio ovo napraviti. On je napravio prvi izbor tekstova, nakon toga smo kreirali lik i stvorili situaciju za publiku i mene. On je pravi punker.

  • Je li vas smetalo što je jedan glumac prije vas prvo pristao, a zatim bez objašnjenja odustao od ovog projekta?

Ne, nimalo. Znao sam to od početka. Ljudi imaju različite razloge  i  životne situacije. Ne znam o čemu se radilo u tom trenutku niti me to zanima.

  • Ima li tu i „opasnih“ političkih scena?

A danas je sve ‘opasno’ što znači da se svi boje nekog vraga. Ja se bojim štete koju nam laž i glupost u javnom prostoru stvaraju već godinama. Šarlatani u politici i sijači zla i mržnje u medijima. Da možda je opasno obračunavati s tim ‘sektorima’ ali što je kazalište bez rizika, nula!  Zato cijenim Hodaka, on piše bez straha.

  • Jeste li možebitno u svojoj umjetničkoj karijeri igrali nešto slično?

Ovako eksplicitno ne, ali završni ispit iz lutkarstva je bio svojevrsna diverzija.

  • A, gdje ste sve dosad nastupali, malo nam se pohvalite?

Nastupao sam stvarno posvuda, obzirom da sam freelancer  radio sam svakakvih  projekata. I ne samo kao glumac.  U  Maloj sceni igram u odličnoj obiteljskoj predstavi ‘Muka malog vuka’, to je jedna od rijetkih predstava koju je baš gušt igrati. Prije osam godina napravili smo sjajnu predstavu ‘Dašenjka ili priča o štenetu’ i izveli  je 500 puta, i danas uživam igrajući je. To su predstave zbog kojih živim kazalište. Surađujem i s Festivalom Tolerancije, bio sam inspicijent na dječjoj operi Brundibar, to su projekti za pamćenje.

  • Želite li još nešto reći, dopuniti?

Pozvao bih publiku ,sve,  bez obzira što mislili i kojoj ‘struji’ pripadali.

Preživjeti od umjetnosti – to je najveći art danas.

Razgovarao: Mladen PAVKOVIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati