Pratite nas

Intervju

ČOVIĆ ZA HMS: Arape se sustavno i organizirano naseljava u BiH!

Objavljeno

na

U intervjuu Hrvatskom Medijskom Servisu predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović govorio je o tome, što misli o upozorenjima europskih dužnosnika da bi BiH mogla postati baza terorista ISIL-a.

Kako gleda na doseljavanje Arapa u BiH i gradnju arapskih naselja, hoće li se ponovo kandidirati za člana Predsjedništva BiH i s kojim hrvatskim stranakama će HDZ na izbore 2018., te podržava li članstvo BiH u NATO-u. 

HMS: Gospodine Čoviću, podržavate li vi i HDZ, bezrezervno,  aktivaciju MAP-a i članstvo BiH u NATO-u, s obzirom na špekulacije pojedinih sarajevskih medija”?

ČOVIĆ: Jedini narod u BiH koji vrlo jasno želi euroatlatnski proces, europski put i NATO savez, je hrvatski narod, kojeg predstavljaju HNS i HDZ. Kad je u pitanju NATO tu imamo određeni problem za razliku od EU. Realno srpski narod nije za to da idu korak dalje, ali su se i oni dogovrili i prihvatili zajedno s Bošnjacima i Hrvatima da idemo na ovu prvu fazu aktiviranje akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP, op. hms). Ja vjerujem da ćemo do kraja godine to uraditi, svjestan sam, evo sad vrlo direktan odgovor, pa možda i po stoti put ja više nikad neću odgovarati jesmo li za ili ne. Jedini ćemo do kraja vući u taj proces i završiti ga, u to vas uvjeravam tako da ćemo mi povezati ovaj prostor Jadrana da bude ovih naših 20-tak kilometara neumskih dio tog NATO jadranskog prostora, svjestan da je to samo malo i uvažavajući činjenicu da srpski narod ne želi danas razgovarati o drugim sadržajima bez stava Republike Srbije i to uvažavamo. Ali što se tiče NATO-a gurat ćemo, svjesni da će biti onih koji će tražiti krivca među Hrvatima da se to ne dogodi. Dogodit će se, drugog prostora za aktivnosti nema. Ali da ne podcjenjimo i to, Makedonija, pogledajte datume, kad je Makedonija aktivirala MAP i koliko već čeka na članstvo u NATO-u. Dakle, tko zna kad će se odlučivati o članstvu BiH u NATO-u. Ali danas to postaje vitalna tema za kampanju koju vodimo već dvije godine bez ikakve racionalnosti pa ćete čuti smiješnih neprimjerenih izjava oko toga svega. Nema potrebe da se pravdamo jer smo svjesni da smo jedini iskreni do kraja predani nositelji tog projekta, jer znamo da jedino kroz takve sustave možemo zaštititi svoj narod kao najmalobrojniji ovdje. Nama odgovara sustav, organiziranost, pravna država, to jedino nama odgovara.

HMS: U posljednje vrijeme sve su učestalija upozorenja čelnika europskih država kako bi BiH mogla postati baza terorista ISIL-a, kako ta teroristička organizacija bude gubila teritorij u Iraku i Siriji. Jesu li češki predsjednik Miloš Zeman, šef austrijske diplomacije Kurz, predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović dobronamjeri ljudi kad na to upozoravaju ili ksenofobi i islamofobi kao što tvrdi gospodin Izetbegović?

ČOVIĆ: Mislim da nisu ni ksenofobi ni islamofobi, već ljudi koji imaju svoj stav možda nama neprihvatljiv ili gospodinu koji predstavlja bošnjački narod. To su sve prijateljske zemlje, i Republika Hrvatska i Mađarska i Slovačka i Češka u ovom konkretnom slučaju. To su praktično pokazali, u zadnjih 30 godina, bezbroj puta. I kad netko prijateljski nešto prokomnetira prije svega trebate prijateljski reagirati, iako je možda precjenio kvalifikaciju, a ne uvijek imati neki gard. Ratnici iz arapskih zemalja su ovdje došli 92. godine. Za to ima tisuće dokumenata. Koliko ih god skrivali oni su jasni- ritualna ubojstva su ovdje vršena od 92. godine do 95-te- , što je dokumentirano i na Haškom tribunalu itd. Prostor tim ljudima je otvoren ovdje davno. Dobar dio njih je otišao na sirijska ratišta veliki broj je dao svoje živote. Dakle, to je ideologija. Ja s te strane pokušavam malo realnije sagledavati taj problem. Siguran sam da jedan zančajan dio Bošnjaka muslimana u BiH na bilo koji način ne podupire takav pristup i idelogiju, niti na taj način doživljava islam. I to je sasvim jasno. I to se moglo i čuti i vidjeti od više političkih lidera bošnjačkog naroda. Taj narod ima najviši teret jer se dira u strukturu tog naroda. Ali s druge strane na nama je u BiH da kontroliramo taj prostor da on uistinu ne postane mjesto gdje se može prakticirati ta radikalnost u vjerskom jednom pokretu. Na nama je da držimo otvorene oči za bilo kakvo radikalno vjerovanje jer Bosna i Hercegovina sama po sebi sa svojim problemima, po logici stvari, je zgodno tlo za takvo djelovanje. Međutim, uz sve naše nesavršenosti imamo dovoljno institucija koje mogu nadzirati takav proces i skrbiti da se nešto ne dogodi do te mjere radikalno, a da su ti ljudi među nama, jesu.

HMS: Kako gledate na gradnju arapskih naselja u BiH i dolazak Arapa u BiH. Trebamo li biti zabrinuti zbog toga?

ČOVIĆ: Mi trebamo biti zabrinuti, svakako. Mi ne trebamo uopće zatvarati oči od tog procesa, niti smijemo kazati da netko nije dobrodošao samo zato što jer je iz nekog naroda, nacije, danas u svijetu. Jednostavno danas je čitav svijet kreće. Pogledajte Europsku uniju i koliko naših ljudi tamo ima, ali ako bi bilo naivni i ne gledali to u kontekstu prethodnog pitanja da ima onih koji sustavno rade taj projekat da bi promjenili entičku sliku ovog prostora bili bi politički naivni. Mi moramo sukladno našim zakonima nadzirati te procese, jer je vidno da postoje prostori u BiH gdje se takva naseljavanja rade organizirano. Naravno ljudi donose svoje običaje sa sobom, svoje navike, kulturu..

HMS: Mislite da iza toga stoji netko iz BiH?

ČOVIĆ: Nemoguće je ako se radi organizirani proces raditi izvan BiH.

HMS: Na koga mislite?

ČOVIĆ: Gdje imate strukturu gdje se može stvoriti ambijent da se takva naselja rade. Vidjeli ste da su otvoreno jako puno kaznenih procesa zbog toga što su ti procesi izvan sustava, zakona lokalne uprave koje to promovira kao velike turističke projekte, investicijske zahvate…

HMS: Aludirate na vladajuću SDA?

ČOVIĆ: Ne bih ja to rekao da je to neka politička stranka. To je mnogo više, jedna ideologija koja je vladala jednim većim područjem arapskog svijeta. Pola Iraka je bila pod crnom bojom, pola Sirije… Ako je netko u takvom staju sposoban ovladati, nisu ti ljudi nestali. Tako da s te strane bojim se tko god podcjeni organizaciju koja stoji iza takvih snaga je naivan. Mi u BiH to ne smijemo podcijeniti. Pitanje je samo koliko će ih spriječiti sustav. Tako da dobrodošli svi oni koji dolaze kao prijatelji, ali svi strateški pravci promjene strukture običaja, navika ovdje jasno narušavaju trajno funkcioniranje države i to se vidno osjeća i djeluje. Na nama je da kroz svoje institucije pomognemo svim dobronamjernim ljudima da ne budu nositelji pečata kojeg stvarno ne zaslužuju, ali i da ne budemo sljepci.

HMS: Hoćete li se ponovo kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

ČOVIĆ: Tko zna. Ali, u biti ovako; ja sam predugo u politici, neplanski i evidentno imam još jedan izborni ciklus kad gledate biološki. Ja sam u 62. godini života i ja ću u vrijeme izbora ući u 63. godinu. Imam ispred sebe još tog aktivnog djelovanja. Ono što ćemo mi raditi unutar HDZ-a je da nećemo upasti u zamku koju su nam postavili da se bavimo izbornom kampanjom dvije godine. Kampanja će biti tamo negdje iza održane konferencije u Neumu, koja će biti za sva ova pitanja nekad 15. ili 16. ožujka iduće godine. Vidjeti ćemo kako ćemo se odnositi prema izbornom ciklusu, do tad ćemo sigurno imati izborno zakonodavstvo pa će biti ono što bi rekli “jutro je pametnije od večeri”. A dominantno odluku će imati primarno stranačko tijelo HDZ-a pa onda i kroz HNS. Kako će biti meni, vjerujte mi, u ovom trenutku je svejedno. Meni je bitno da ovaj projekat iznesemo do kraja, da štiteći svoj narod zaštitimo i BiH, jer sve drugo bi značilo kraj tog procesa. U tom duhu smo potpisali sporazum s Hrvatskom strankom prava BiH. Mislim da ćemo na tom pragu okupiti jednu značajnu strukturu politika koje na sličan način vide strukturu hrvatskog naroda.

HMS: Na koje stranke računate?

ČOVIĆ: Pa ja vjerujem, svim strankama HNS-a će to biti ponuđeno. Meni je jasno da postoji ovo jedno pitanje da SDA ili gospodin Izetbegović ili tko zna tko traži u ime njih sebi alternativu, partnera među Hrvatima, možda traže i među Srbima, ne treba oko toga dvojiti, oni će nastojiti koliko će se upecati ljudi,  nasjesti zagristi takav jedan zalogaj, koji će biti dosta onako sladak vidjet ćemo. Ali nećemo biti naivni i nitko nas neće moći zavlačiti kao što smo imali cikluse prve tri godine, da nam netko 5 mjeseci govori kako će se odlučiti. Svi će na proljeće odlučiti zajedno oko toga želimo li zajedno, na vrijeme, pravodobno. Isto tako ako netko misli da ovo što pravimo pravimo loše za hrvatski narod neka pokuša sa svojom logikom komuniciranja s javnošću doći do glasača. Ja sam uvjeren da ćemo mi dominantnije nego ikada do sada pobjediti jer smo evidentno pred vratima rješenja za Hrvate u BiH i to se ne smije prokockati.

Razgovarao: Milan Šutalo/HMS/

Izetbegović oštro odgovorio Zemanu, Grabar-Kitarović i Kurzu: ‘Iznose laži o Bošnjacima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Davor Ivo Stier: Europski izbori su pokazali da je naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola

Objavljeno

na

Objavio

Na unutarstranačkim izborima odlučit ćemo s kojim ljudima i s kakvom političkom platformom ćemo ići na parlamentarne izbore. Do tada, naša odgovornost je, a posebno vodstva, da damo potporu Kolindi Grabar-Kitarović za pobjedu na predsjedničkim izborima i da kvalitetno odradimo predsjedanje Europskom unijom rekao je Davor Ivo Stier u intervjuu za jutarnji list

Saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier rekao je kako je rekonstrukcija Vlade nešto što joj je potrebno kako bi se održala, jer bi bilo vrlo neodgovorno prema državi da HDZ još jednom izglasa nepovjerenje svojoj Vladi i da ide na prijevremene izbore.

Na pitanje o rekonstrukciji Vlade koja slijedi, Stier je rekao kako su problemi s kadrovima odraz jednog dubljeg političkog problema.

“To je problem politike koja nije u prvi plan stavila borbu protiv klijentelizma. To, naravno, ne znači da u nekim segmentima nije bilo dobrih rezultata u borbi protiv korupcije. Vidimo da je policija tu postigla neke značajne rezultate. Ali u političkom smislu, klijentelizam kao društveni fenomen i kao politički problem nije stavljen u prvi plan. Od lipnja 2017. u prvi plan stavljena stabilnost vlasti i u tom kontekstu je napravljena koalicija s HNS-om i SDSS-om, suradnja s Milanom Bandićem i nekolicinom zastupnika koji su izvorno izabrani na listi SDP-a”, rekao je Stier u intervjuu za Jutarnji list.

Ta politika, kaže, prvi put testirana kod građana na europskim izborima u svibnju i doživjela je neuspjeh.

“Građani su nam poslali poruku da žele da borba protiv klijentelizma bude u prvom planu. Rekonstrukcija Vlade, pogotovo ako će ići ka smanjenju resora i povećanju učinkovitosti, može sigurno biti korak u tom smjeru. Kuščevićev odlazak iz Vlade je bio očekivan i potreban. Iz svake situacije se, naravno, može nešto naučiti, a jedna od pouka jest da moramo brže donositi odluke”, rekao je Stier.

On smatra da je zbog ulaska u koaliciju s HNS-om došlo do podjele unutar HDZ-ovog biračkog tijela.

“Ono što moramo promijeniti jest to da se više ne smijemo konfrontirati s dijelom našeg biračkog tijela, a to se dogodilo od lipnja 2017. do danas. Rezultat toga je da se naše biračko tijelo podijelilo. Europski izbori su pokazali da je to naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola.

Kad pogledamo koliko su ukupno imale sve ove druge opcije koje su bile desno od centra, a koje su na izbore išle fragmentirano, to je otprilike nešto manje od HDZ-a. Dakle, mi moramo ići k tome da ponovno ujedinimo naše biračko tijelo.

A za to je, po meni, potrebno dovesti u balans HDZ i to tako da u središtu bude jedna demokršćanska politika koja će s jedne strane inzistirati na borbi protiv klijentelizma, pravnoj državi, na vladavini prava, dakle, ako hoćete, na tekovinama zapadne, neki bi rekli, liberalne demokracije, a s druge strane svjetonazorski biti inspirirana kršćanskim vrijednostima i kršćanskim socijalnim naukom”, poručio je Stier.

“Mi smo sada ostvarili određeni gospodarski rast, poboljšali kreditni rejting, imali odgovornu fiskalnu politiku. No, da to bude održivo i da Hrvatska doista napravi jedan skok i približi se razvijenijim državama, želimo provesti politiku koja bi se ukratko mogla definirati ovako – želimo pojeftiniti državu da bi ojačali i obogatili naciju.

Mi danas imamo, od Baltika do Jadrana, jednu od najskupljih država. Oko 45 posto BDP-a je udjel države u našoj ekonomiji, oko 65 do 70 posto hrvatskih građana, izravno ili neizravno ovisi o državnoj potrošnji. Državni aparat je preskup za naše gospodarstvo. Naš je zadatak to promijeniti”, poručio je Stier.

Na pitanje o tome hoće li on biti kandidat za novog šefa HDZ-a, odgovorio je – Zašto ne?

“Ali o tome ću preciznije kada bude vrijeme unutarstranačkih izbora, a oni još nisu raspisani”, dodao je.

Trenutnu situaciju u HDZ-u Stier je komentirao u pogledu planova za budućnost.

“Otvarao sam konkretna pitanja kada je trebalo, uvijek s namjerom da HDZ bude što jači. I sada to činim, ne gledajući toliko unatrag već s rješenjima za budućnost. Mogu reći da se puno ljudi doista slaže s takvim pogledom, da tu ima niz gradonačelnika, načelnika, nekih župana koji su stekli već važno iskustvo i vrlo su uspješni u svojim sredinama, a za koje smatram da će na unutarstranačkim izborima imati priliku preuzeti odgovornost u prvoj postavi na nacionalnoj razini. Dakle, HDZ ima tu snagu, može ići s jednom suvremenom i uvjerljivom demokršćanskom platformom koja može dobiti većinsku potporu građana”, rekao je Stier.

Na predstojećim predsjedničkim izborima Stier smatra da Kolinda Grabar-Kitarović ima dobre šanse za pobjedu.

“Njen suparnik je u ovom slučaju Zoran Milanović, a izbor koji je pred hrvatskim građanima je – žele li Kolindu Grabar-Kitarović ili ponovno ljevicu na Pantovčaku. Mislim da će se na tome bazirati ova kampanja, a ja vjerujem da će većina građana podržati Kolindu. A mi iz HDZ-a, bez obzira na pluralnost koja postoji unutar stranke, svi trebamo dati potporu aktualnoj predsjednici”, rekao je Stier, te dodao da “treba poštivati svakog kandidata, ali je jasno da će na kraju izbor pred građanima biti – Kolinda ili Milanović i njegova politika društvenih podjela i tenzija”.

Rekao je kako neće biti član Kolindinog izbornog stožera, niti će u kampanji sudjelovati operativno.

“Smatram da joj ljudi koji imaju određene stranačke ulogu trebaju dati potporu. Ako me iz stožera pozovu na njen skup da održim neki govor, to ću svakako učiniti. Dakle, u stožer ne, ali sudjelovanje u kampanji u smislu javne potpore njenoj kandidaturi, apsolutno da”, rekao je Stier.

HDZ je odlaskom Lovre Kuščevića ostao i bez političkog tajnika, no Stier je rekao da se on, u slučaju da ga pozovu na tu poziciju, svakako ne bi vratio.

“Ne vraćam se na stare pozicije. Moja je intencija raditi na tome da se ujedini stranku, a onda i naše biračko tijelo prije parlamentarnih izbora”, rekao je Stier.

“Mislim da će ova Vlada završiti svoj mandat, bilo bi neodgovorno prema državi da HDZ još jednom izglasa nepovjerenje svojoj Vladi i da ide na prijevremene izbore u ovom kontekstu. Ako je u nekom trenutku to bilo na stolu kao legitimna opcija, to je bilo onda kad smo se razišli s Mostom.

Ali s obzirom na to da se tada odlučilo da se ne ide na izbore, onda vjerujem da će ova Vlada završiti mandat u skladu s ustavnim rokovima. Što se tiče same stranke, i unutarstranački izbori bi se trebali održati u statutarnim rokovima, bez izvanrednih situacija”, poručio je Stier.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Generalni direktor Aluminija Dražen Pandža – ‘Aluminij nema više vremena’

Objavljeno

na

Objavio

Vrijeme u Aluminiju ne mjeri se na uobičajen način. U mostarskoj kompaniji već odavno kazaljka stoji na 12:05 i svatko normalan zna što to znači. Pogotovo jer se vrijeme ne može vratiti unazad.

Generalni direktor Dražen Pandža je već nekoliko puta ponovio ‘Aluminij nema više vremena’, uz to što nema ni novca za struju, ni sirovina, ni rezervnih dijelova… Aluminij proživljava kliničku smrt. Dugovi su preopteretili nekadašnji ponos, ne samo Hercegovine, već i BiH, i pitanje je postoji li uopće rješenje. Tračak nade nude potencijalni kupci, Glencore i tvrtka iz Dubaija WAQT Trade LLC, s kojim pregovara Vlada FBiH.

Upravo danas je na rasporedu nova runda razgovora s Glencoreom… Može se reći da je danas ‘Dan D’ za Aluminij, jer u slučaju da se barem ne približe stavovi dvije pregovaračke strane o Aluminiju će se pričati kao o ‘nekadašnjoj tvornici’. Nešto više od 900 radnika će na ‘ulicu’. Ne treba napominjati kakav je to gospodarski ali i demografski udar prije svega na Mostar, a potom i šire, preko kooperanata.

Generalni direktor Dražen Pandža u intervjuu za Dnevni list nije izrazio previše optimizma po pitanju današnjeg sastanka u Vladi FBiH. Pandža ne želi davati lažnu nadu, ali napominje da će se kompanija boriti dok postoji i minimum šanse za preživljavanje…

Za početak, hoće li Aluminij preživjeti idućih 48 sati? Već nekoliko puta u posljednjih godinu dana tvornica je bila pred gašenjem, ali se uvijek nekako izvlačila i preživljavala. Hoće li tako biti i ovaj put?

-Procijeniti hoće li će tvornica i dalje radit nakon utorka teško je. Ona je, po svemu što se do sada događalo, trebala biti zatvorena još u subotu. Radi održavanja još jednog kruga razgovora s investitorima, taj termin je pomaknut za utorak. Što će dalje biti ovisi o razgovoru u ponedjeljak (danas, nap.a). S obzirom na stajališta Vlade i pozicija investitora okupljenih oko Glencorea, nažalost nisam optimist. Stavovi su i više nego udaljeni te je nemoguće očekivati njihovo približavanje za sat do dva razgovora. Ipak, sve dok se priča, postoji i neka nada za dogovor i kompromis, premda u ovom slučaju ne vidim prostora za postizanje toga. Realno, bojim se da su šanse male ili minimalne i ne bih podržavao bilo kakav lažni optimizam.

U eteru se trenutačno vrti puno različitih informacija vezano za situaciju u Aluminiju. Možete li vi malo razjasniti što se točno događa? Je li situacija doista tako dramatična?

-Situacija je više nego dramatična i stanje se komplicira iz sata u sat. Sva zbivanja utječu na naše kupce i dobavljače o kojima nitko i ne piše. Kako očekivati produženje bilo kakvih ugovora s kupcima kada ne znaju hoćemo li uopće nastaviti s radom? Kakav stav očekivati od dobavljača nego da se mora plaćati avansno radi nesigurnosti u kojoj se nalaze. Nikom od njih ne zamjeramo, naprotiv zahvaljujemo im na povjerenju i strpljenju te činjenici da su nas godinama nosili i trpjeli naše dugove prema njima. Naš upit je što ako propadnu pregovori sa investitorima?! Stav i nalaz revizora jasan je – privatizacija ili stečaj! Mi sredstava za daljnji rad više nemamo, javno smo obznanili da nam je ova četiri dana života, do utorka u ponoć, kupio nas partner osiguravši nam i struju i sirovine. Ako u ponedjeljak opet bude fijasko, nama nema dalje! Sada je sve do Vlade Federacije BiH koja treba pokazati odlučnost ako želi sačuvati ovu kompaniju od čijeg opstanka ovisi u dobrome dijelu i sudbina cijele regije.

Kako radnici podnose trenutačnu krizu?

– Našim radnicima mogu samo zahvaliti na predanom radu i trudu koji pokazuju u ovim trenucima. Moram spomenuti da se stalno potenciraju plaće uposlenika. Ima li nekih preplaćenih mjesta i viška rukovodećih mjesta, ima. Stav Uprave je bio da se uštede rade na tim stvarima. Ljudima koji rade u proizvodnji plaće se ne smije dirati. To su djelatnici koji rade i danju i noću, i petkom i svecem, što kažu naši stari. I Božić i Novu godinu. Zimi, kada je hladno, i po ljetnim vrućinama. Svima koji tvrde da je plaća velika, preporučio bih da obuku ćelijaško odijelo i na mostarskih +45 odu u halu gdje su temperature veće još za 30 stupnjeva i rade u vatrostalnim odijelima osam sati. Ili da idu na visoke peći, ili da lijevaju tekući metal. Nakon toga, neka ocjene njihove plaće, jesu li previsoke ili ne. Administracija i smanjivanje plaća, racionalizacija radnih mjesta – da, umanjenje proizvodnim radnicima – ne. Uostalom, proizvodi li netko drugi nešto i donosi li novac u ovu državu? I stavite se njihovo mjesto, raditi tako predano u tolikoj nesigurnosti, a izvršavati sve svoje radne zadaće s manjkom opreme i rezervnih dijelova. To su heroji! Radi naših radnika, inženjera i održavatelja, ovo Društvo i radi dalje. Jamčim Vam da bi se u ovakvim uvjetima, s ovakvom oskudicom rezervnih materijala, svaki drugi aluminijski proizvođač davno ugasio. Jedinu snagu za daljnji rad mi kao Uprava crpimo iz njihova rada i strpljive šutnje. Hvala im jer na kraju, kakav god bio, svojoj djeci mogu pričati da sam radio s herojima i da ne trebaju gledati nigdje drugo. Naši radnici su moji uzori.

Što se događa u pregovorima s potencijalnim kupcima? Objavljuju se različite informacije… Nejasno je šta tko nudi i planira činiti s Aluminijem?

-Kao što sam već spomenuo, kakva je alternativa ako investitori odustanu, stečaj ili zatvaranje. Ovdje moram naglasiti da je svaki investitor koji će zadržati proizvodnju i radna mjesta dobrodošao i da mi ne biramo ni njegovo podrijetlo ni kako se zove. Kapital je kapital i on kao takav ima univerzalnu i prihvatljivu vrijednost. Uostalom, engleski klubovi su to davno prepoznali. Uprava je do sada jedini službeni kontakt imala s predstavnicima Glencoreova konzorcija te o tom dijelu možemo nešto i pričati. Službeno smo, i usmeno i dopisom, tražili da budemo sudionici sastanka Vlade i potencijalnih investitora iz arapskoga svijeta, ili ako se još bilo tko pojavio, jednako kao što smo sudjelovali i na sastancima s Glencoreom.

Danas je novi krug razgovora s Glencoreom. Kakva su vaša očekivanja? U javnost je procurilo da je najveći spor cijena električne energije. Kako to riješiti?

– Stavovi konzorcija poprilično su poznati i javnosti, te nema potrebe dalje ih obrazlagati. Tiču se cijene električne energije, za što Vlada tvrdi da nema mehanizama da regulira bilo kakvom odlukom te da mora biti tržišna. Kratkoročno ni dugoročno, cijene koje su na Hudex-u, Aluminiju ne daju nikakvu šansu za preživljavanje. To znači i kada bi se pronašla bilo kakva kratkoročna premosnica, bez daljnjega angažmana na pitanju cijene struje, rad Aluminija nema nikakvog smisla niti ekonomske opravdanosti, kako za sam Aluminij tako i za rad potencijalnih investitora. Ukoliko i govorimo o razvijanju potencijala za daljnju obradu i preradu metala, i tu pričamo o projektima za čiju realizaciju bi se tražilo možda i par godina. Može li netko nositi Aluminij par godina dok se to ne bi realiziralo, ne znam. To je ipak pitanje za ulagače.

Kako uopće riješiti problem električne energije? Imate li vi neki kratkoročni ili dugoročni plan ili model?

– Društvo je dalo par prijedloga za rješavanje pitanja opskrbe električnom energijom. Prvo je pitanje otvaranja energetske bilance i pozicioniranje Aluminija unutar nje. Drugo je diferencijacija cijena, jer se moramo složiti svi –  ne može biti da i najmanji i najveći potrošači imaju ista pravila nabave. Pogotovu kada imamo takav nerazmjer u potrošnji. Pa mi smo najveći potrošač struje u jugoistočnoj Europi a struju nabavljamo kao i obična piljara, molim da se nitko ne ljuti na usporedbu. Ako Vlada kaže da se mora dobavljač (mi teritorijalno pripadamo EP HZ HB i moramo biti u njihovoj bilanci, premda oni nemaju proizvodni kapacitet da nas opskrbljuju) vezivati na burzu radi pravila EU-a, mi predlažemo definiranje struje po europskoj burzi. Ako idemo u Europu, zašto onda za nas nije referentna europska burza? Zašto mađarska burza koja je najskuplja u Europi? Zašto se prvo ne zadovolji domaća potreba, a onda struja prodaje vani? Znate koja je najporaznija činjenica kojom se mi uvijek hvalimo? Da je Aluminij najveći izvoznik. Umjesto da se mi, kao Federacija i država, izgrađujemo na način da višak struje ostane u FBiH, da mi naš metal ne izvozimo nego prodajemo desetinama prerađivačkih kompanija koje bi radile od Save do Neretve, mi izvozimo struju i izvozimo aluminij?! I pitamo se zašto propadamo! Konkretno što predlažemo je ukidanje naknada koje su najveće u Europi i iznose skoro 8 Eura, diferencijacija potrošača na način da oni koji troše preko 1 TWh imaju mogućnost da se struja nabavlja po europskoj burzi. Na ovaj način bi riješili kratkoročne a nadamo se i dugoročne probleme oko opskrbe.

Navodno, Vlada FBiH želi mijenjati Upravu Aluminija. Kako to komentirate? Bježi li 44-postotni vlasnik od odgovornosti? Vlada je neki dan objavila priopćenje u kojem je navela sve sto je učinila za Aluminij… Komentar?

– Već izvjesno vrijeme iz određenih se lobija plasira priča oko smjene Uprave i nama nije nepoznanica tko to priča i otkud priča ide. Put i procedura za smjenu se zna i nije je problem niti provesti niti ćemo se mi protiviti ako se pokrene. Vlasnik ima isključivo pravo da određuje tko će voditi nešto što je u njegovom vlasništvu i to je sasvim normalno da bude tako. Mi ćemo raditi svoj posao najbolje što znamo i dati sve naše kapacitete za spas Društva. Hoće li to dovoljno, ne znam, ali mi dajemo naš maksimum. Ono što odgovorno mogu reći jest da kriza u kojoj se nalazimo nadmašuje kapacitet bilo kojeg pojedinca pa taman da se zove i Bill Gates ili Waren Buffet ili Jack Welch. U rješavanje problema mora biti uključen puno širi krug s maksimalnom vanjskom pomoći i potporom sviju. Mislim, baš sviju! Vlada je, istina, nabrojala sve što je dosad napravila. Mi imamo dobru komunikaciju s Vladom, resornim ministrom, dopremijerkom i premijerom. Ne sumnjam ni u njihovu dobru volju, znanje i kompetencije da se problem riješi. Uostalom imamo nekih pozitivnih primjera konkretne pomoći ove i prethodnih vlade u rješavanju problema Energoinvesta, Krivaje, rudnika te se iskreno nadamo da će se i za nas naći rješenje.

Čini li vam se da će politička pozadina borbe oko Aluminija u vas uprijeti prstom ukoliko kompanija ne preživi?

– Ja se zaista nadam da se vrijeme koje nam curi neće iskoristiti za upiranje prstom i traženje krivca nego da će se utrošiti u pokušaje pronalaska rješenja. Kriza u Aluminiju ne traje godinu dana već puno duže. Svaka je uprava imala sve teži zadatak i sve manje resursa za rješavanje problema. Ja se nadam da mi nismo zadnja uprava nego da će biti još njih dosta poslije nas. Bez obzira na to tko će biti vlasnik ili direktor Aluminija.

Kako je Aluminij došao u ovakvo teško stanje?  

– Zadnjih deset godina problemi se samo gomilaju. Rješenja su kratkoročne prirode i nije se našlo ono pravo i dugoročno. To je ono o čemu sada pričamo, kapacitet Federacije ili države da nađe rješenje opskrbe električnom energijom. Jučer sam dobio članak u kojem stoji kako jedna Kanada subvencionira proizvođača aluminija s 830 uposlenih. U ovoj državi su stotine milijuna otišle na subvencije poljoprivredi i neka su. Država to treba raditi, to je valjda i neki njen smisao od vremena kada su se prvi neandertalci počeli skupljati u pećinama i okupljati s mišlju da je zajednički rad spas za sve. Dugovi su stalno rasli i došli smo do trenutka kada neke stvari treba presjeći jer je očigledno da ovako više ne može dalje. Zadnjih deset godina, Aluminij niti jednom nije završilo godinu s pozitivnim rezultatima. Promijenilo se osam uprava, a dugovi samo rasli. Očigledno je da srž problema leži negdje dublje i dalje od današnjega vremena.

Kakve posljedice bi proizvelo gašenje kompanije?

– Zadnjih sam dana pogledao komentare i izvještaje pojedinih medija. Ono što me boli kao čovjeka i građanina jest tolika količina mržnje prema Aluminiju i ljudima koji u njemu rade. Nevjerojatna količina medijskih informacija i komentara koji odišu s toliko nesnošljivosti da se ponekad zapitam je li Thomas Hobbs bio u pravu kada je rekao da je čovjek čovjeku vuk, ili hijena u našem slučaju. Tko u ovoj državi može profitirati gašenjem Aluminija, ja ne znam. Ali znam da ono što izgubimo ne možemo nadoknaditi financijski, 56 milijuna davanja za mrežarine, obnovljive izvore energije, NOS, carine, poreze, doprinose… Znam  da će nestankom nas nestati i duša Hercegovine i srce Mostara. Kakav će to biti rezultat za ljude i koliko će životnih drama tu nastati i nestati, strah me je i pomisliti. Užasavam se od pomisli. Ne želim u utorak izići pred radnike i reći – Laka ti noć i zbogom, dragi naš Aluminij!/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari