Pratite nas

BiH

Čovićev ‘plan B’ je okupiti hrvatske stranke, koaliciju s Dodikom naziva ‘nagađanjima’

Objavljeno

na

Foto: Hina

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je u utorak u Vitezu kako je njegova stranka “već godinu, dvije” spremna za izbore u listopadu i u situaciji u kojoj nisu provedene izmjene izbornog zakona, tako što će nastojati da što veći broj hrvatskih stranaka na izbore ide zajedno, dok je koaliciju s liderom bosanskohercegovačkih Srba Miloradom Dodikom nazvao “nagađanjima”.

“Izborit ćemo se do kraja da legitimno predstavljanje hrvatskog naroda bude osnov za funkcioniranje svih institucija u BiH”, kazao je Čović odgovarajući na pitanje Hine što je točno “plan B” koji je spomenuo dan ranije nakon što se u Mostaru sastao s predsjednikom Republike Srpske Dodikom.

Javnost i mediji u BiH to su protumačili kao potvrdu ranijih nagađanja kako će HDZ BiH i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koalirati nakon izbora.

No, Čović je takve ocjene nazvao nagađanjima. “Plan B, plan C ili D svatko tumači na svoj način. Bez ikakvog ste mu osnova dali neku dimenziju”, izjavio je hrvatski član predsjedništva BiH.

Kazao je kako je jedna od varijanti s kojom su računali u HDZ-u bila izmjena izbornog zakona prije raspisivanja izbora nakon čega bi se išlo “u snažan nastup” u kojemu bi šansu imali pluralnost i višestranačje.

Kako se to nije dogodilo, sada se ide na “plan B” a to, kako tumači Čović, znači okupiti što više hrvatskih stranaka radi zajedničkog izbornog nastupa. “Ništa više od toga”, ustvrdio je dodajući kako je uvjeren u uspjeh tog plana na izborima.

No, zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Martin Raguž novinarima je kazao kako on ne zna ni za kakav “plan B” o kojem govori Čović.

“Nikakav plan B službeno institucionalno nije razmatran na HNS-u. One koji govore o planu B i koji iznose te inicijative treba pitati da obrazlože i predstave što pod tim misle”, kazao je Raguž.

Čović smatra kako je nedemokratski i neprimereno dogovarati izmjene izbornog zakona nakon što su izbori raspisani i odbacuje kritike koje su mu zbog odbijanja sudjelovanja u nastavaku tih razgovora uputilo veleposlanstvo SAD-a.

“Čini se da gospodin Čović nije bio ni ranije zainteresiran za postizanje kompromisa, a nije zainteresiran za kompromis ni sada”, objavilo je veleposlanstvo.

Američki diplomati dodaju kako je i “zakašnjelo rješenje je bolje od nikakvog” ako to znači da će se moći formirati vlast nakon izbora.

Čović je kazao kako će s dužnosnicima veleposlanstva u svakom slučaju razgovarati no polazna i kranja točka je ista, a to je da “ravnopravnost Hrvata nema cijenu”.

Ustvrdio je kako bez obzira na sve BiH neće upasti u krizu nakon listopadskih izbora. “Pobjednici izbora će sastaviti vlast, možda brže nego ikada”, istaknuo je Čović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Ratnom zapovjedniku logora tkz. Armije BiH u Konjicu šest godina zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravomoćno je osudilo na šest godina zatvora Edhema Žilića, nekadašnjeg zapovjednika zarobljeničkog logora Armije BiH u Konjicu koji je proglašen krivim za ratne zločine koji su tamo počinjeni, potvrđeno je u petak iz sjedišta tog suda BiH.

Žilić je u prvostupanjskom postupku bio osuđen na devet godina zatvora no potom je djelomice prihvaćena žalba obrane pa je kazna smanjena za tri godine.

Žilić je osuđen jer je zapovjedio, omogućio i nije sprječavao nečovječne postupke prema civilima zatočenim u logoru “Musala” a žrtve su bile osobe hrvatske i srpske nacionalnosti.

On je osuđen jer je osobno ili sa drugim osobama sudjelovao u premlaćivanju zatočenika Marija Matkovića, Pere Jozića te još tri zatočenika koji su svjedočili uz mjere zaštite identiteta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

PLAN BOŠNJAČKE POLITIKE: Migrante registriraju u Mostaru da bi ih ostavili u HNŽ-u

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti bili su tjednima i mjesecima bez ikakvog statusa po parkovima u Sarajevu, a što je za svaku osudu, ali su po dolasku u IC Salakovac odmah pokrenuli postupak azila i pri tome su navodno dobili i službeno mjesto boravišta u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Imamo saznanja da je velik broj ilegalnih imigranata pokrenuo postupak azila i iskazao namjeru za azil pred službama za strance u Sarajevu, ali da Ministarstvo sigurnosti nije izvršilo pravodobno registraciju istih stranaca, što mu je bila i zakonska dužnost – stoji, između ostalog, u otvorenom pismu predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega državnim institucijama.

Dominacija preko migranata

Upravo ova informacija otkriva kako je bošnjačka politika odlučila migrante iskoristiti za pokušaj dominacije nad ostalim narodima.

Naime, migranti su mogli biti registrirani u Sarajevu još prije nekoliko tjedana, ali vlasti nisu dopustile takav scenariji. Kada su prebačeni u Mostar, odmah se pristupilo procesu registracije.

Srbija namjerno propušta migrante kroz svoj teritoriji jer ako ih ne registrira, neće ih iz europske zemlje moći deportirati u Srbiju. U BiH je registracija počela dolaskom ljudi u Mostar. Ako oni nastave put dalje prema Europi i europske zemlje iz budu deportirale, oni će biti vraćeni u Mostar.

S obzirom na to da se njihov broj stalno povećava, vrlo je moguće da se na ovaj način izmjeni etnička slika Mostara i da u njemu Hrvati više ne budu većina – objašnjavaju nam naši sugovornici.

Ovome u prilog ide činjenica kako su migranti koji su prebačeni u Mostar mogli biti smješteni i na prostor općine Hadžići, točnije u vojarni koja se nalazi u toj općini, ali se općinski načelnik usprotivio takvoj ideji.

Navodno je on bio protiv jer u vojarni nisu osigurani uvjeti za smještaj migranata. U biti, to je samo izlika da se migranti prebace u Mostar.

Neslužbene informacije govore kako će uskoro u Salakovcu biti osigurani uvjeti kako bi se proširio smještaj ovoga kampa i kako bi on u konačnici mogao primiti još više migranata. Sve je to dio jednoga šireg plana bošnjačke politike koja migrante koristi u političke svrhe – zaključili su naši sugovornici.

Reakcija Bošnjaka

Ipak, ono što autori ovakvog plana nisu očekivali jest činjenica da se veći broj Bošnjaka protivi ideji naseljavanja migranata na području Mostara.

Tome svjedoči i peticija koju su potpisali stanovnici Bijelog Polja, mostarskog prigradskog naselja u kojem žive i Hrvati i Bošnjaci, a kojom se traži zaštita od migranata i upozorava na pogoršanje sigurnosne situacije.

Ističe se kako je riječ o ljudima za koje država nije utvrdila radi li se o bivšim pripadnicima terorističkih organizacija ili ne, čak se ne zna ni njihov stvarni identitet, što dovodi do grubog kršenja sigurnosne situacije u HN županiji.

 

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

 

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati