Pratite nas

Događaji

Crkveni mediji daju obilje građe za izgradnju kulture susreta u hrvatskom društvu

Objavljeno

na

Okrugli stol “Komunikacija i milosrđe: izazovi za hrvatski medijski prostor” održan je u srijedu 4. svibnja u prigodi 50. obljetnice Svjetskoga dana sredstava društvenih komunikacija na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

[ad id=”93788″]

O medijima su govorili novinarka Nove TV Ivana Petrović, glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić, profesor s Odjela za komunikologija na Sveučilištu u Osijeku Ivica Šola, profesor na Hrvatskim studijima Danijel Labaš, profesor s Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko, novinari Večernjega lista Dražen Ćurić i novinar HRT-a Branimir Bilić.

Novinarka Nove TV Ivana Petrović naglasila je kako je Hrvatsko katoličko sveučilište jedno od prvih mjesta gdje se nudi i njeguje dijalog u hrvatskom društvu te ocijenila kako danas u Hrvatskoj prevladava izostanak susreta i dijaloga.

Glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić je napomenuo kako crkveni mediji (Glas Koncila, Hrvatski katolički radio i kršćanska obiteljska revija Kana) nude kulturu susreta i dijaloga jer otvaraju prostor drugima, drukčijima i malim ljudima.

– Crkveni mediji pokušavaju dati svoj doprinos dijalogu u društvu na izravan i neizravan način.  Sadržaji koje objavljujemo formiraju suvremene katolike – rekao je.

Dodao je kako crkveni ljudi trebaju djelovati u duhu crkvenoga nauka, poticanja dijaloga te zajedničkim nastupima u duhu ekumenizma.

– Držimo se načela protiv ozloglašavanja i etiketiranja. Prihvaćamo kritiku čina i stava, ali ne idemo na osobu – napomenuo je Miklenić.

Naglasio je kako crkveni mediji daju obilje građe kao ponudu za izgradnju kulture susreta u hrvatskom društvu.

– U hrvatskim medijima ne postoji satira, koja počiva na ideji, nego “satara” koja proistječe iz ideologije i pretvara se u govor mržnje. Politička satira danas je nemoguća zato što su političari postali satiričari, a kako su s druge strane novinari postali političarima – kazao je Ivica Šola.

Profesor na Hrvatskim studijima Danijel Labaš je istaknuo kako mediji danas nisu u stanju prepoznati definiciju slobode pa umjesto dijaloga vode netolerantne monologe. Zato, smatra Labaš, dolazi do erozije profesije.

Božo Skoko je ustvrdio kako bi mediji umjesto utrke za prodajom, čitanošću i “klikovima” trebali voditi računa o vjerodostojnosti autora, tekstova i njihovoj prezentaciji.

– Dobri autori se zato izdižu svojom kvalitetom pa se onda uz njih i publika vezuje – naglasio je Skoko.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na svečanom prijamu u prigodi Dana državnosti Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poštovani Predsjedniče Hrvatskoga sabora, potpredsjednici i zastupnici,

Poštovani Predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednici i ministri,

Poštovani Predsjedniče Ustavnoga suda, ustavni suci te dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti Republike Hrvatske,

Poštovani načelniče Glavnoga stožera i časnici Oružanih snaga, Ravnatelju policije i policijski časnici,

Poštovani predstavnici braniteljskih udruga,

Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni nadbiskupi, i biskupi, poštovani predstavnici kršćanskih crkvi te islamske i židovske vjerske zajednice, Vaše ekscelencije,

Poštovani predstavnici političkih stranaka, županija, gradova i općina, gospodarstvenici, predstavnici akademske, kulturne i sportske zajednice, javnih ustanova, medija i udruga,

Cijenjeni uzvanici, gospođe i gospodo,

Ponosno i radosno čestitam vam Dan državnosti Republike Hrvatske! U povijesti hrvatskoga naroda 25. lipnja 1991. jedan je od najvažnijih datuma. Donošenje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske značio je ne samo konačan državnopravni raskid veza s republikama bivše države nego i izlaz iz višestoljetne vezanosti Hrvatske za složene državne zajednice.

Ime Hrvatske konačno je i zauvijek upisano na politički zemljovid svijeta! Hrvatska je tu: ne samo lijepa nego doista i naša.

S posebnim poštovanjem spominjemo se danas našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je u krajnje složenim unutarnjim i međunarodnim okolnostima odlučno poveo hrvatski narod i sve domoljube na put hrvatske neovisnosti. Unatoč tome što je demokratski izabrana hrvatska vlast ustavno zajamčila sva ljudska i manjinska prava, bili smo izloženi otvorenoj velikosrpskoj agresiji, koju smo zaustavili i svladali hrabrošću hrvatskih branitelja te odlučnom i mudrom državničkom politikom pod vodstvom predsjednika Tuđmana. Ujedno smo pomogli obraniti Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su Hrvati državotvorni i konstitutivni narod.

Povijest je to kojom se ponosimo. Pobjeda u Domovinskom ratu označila je konačno dovršenje povijesne borbe za suverenu i samostalnu hrvatsku državu. A temelj toj pobjedi bila je politika pomirbe predsjednika Tuđmana, koji je znao da samo jedinstven narod može ostvarivati svoje povijesne ciljeve.

Nedvojbeno, prisutnost hrvatskoga imena, himne, grba i zastave u sjedištima međunarodnih foruma i na sportskim natjecanjima danas je najvidljiviji znak našeg povijesnog uspjeha. Ali to nije samo po sebi razumljivo.

Država nije samo ponos, ona je i obveza. Drugim riječima, da bismo imali državu kao trajno i sigurno okrilje ostvarivanja svojih osobnih i nacionalnih potencijala i ispunjenja životnih potreba, moramo što djelotvornije povezivati i iskoristiti naše prednosti: geopolitički i geoprometni položaj naše domovine, njezina prirodna bogatstva, našu iznimno važnu nacionalnu povijesnu ulogu u Europi i sjajne duhovne odlike našega naroda.

To su temeljni čimbenici naše unutarnje kohezije, našeg zajedništva. Na tim temeljima moramo materijalno, organizacijski i duhovno snažiti našu suverenost i samostalno odlučivanje o nacionalnim i državnim interesima.

A tu nam se, nakon što smo postali članicom Ujedinjenih naroda, NATO-saveza i Europske unije, otvaraju nove mogućnosti, kako kroz bilateralne odnose s pojedinim državama, tako i kroz vanjskopolitičke iskorake kao što je inicijativa Triju mora. Na njoj ću čvrsto ustrajati jer hrvatskim narodu u zajedništvu s drugim narodima država srednje Europe omogućuje najsolidnije vrednovanje vlastitih političkih, gospodarskih i kulturnih stremljenja.

Proteklih godina u ovoj sam prigodi često govorila o raznim konkretnim zadaćama našeg unutarnjeg razvoja. Danas ću samo podsjetiti na demografski problem kao na pitanje svih pitanja. A to nije pitanje bilo čijeg mandata niti problem jedne generacije, već problem koji traži trajno sustavno, sveobuhvatno i postojano djelovanje svih društvenih snaga, od politike i gospodarstva, do kulture i vjerskih zajednica.

No ne dvojim da ćemo ga riješiti. Mnoge smo velike, pa i epohalne uspjehe već postigli na brojnim područjima. Imamo sjajne ljude, narod smo mnogih odlika i vrlina, koje znamo pokazati kada je najvažnije i najpotrebnije.

Narod – to je za mene drugo ime za optimizam. Zato čvrsto vjerujem u budućnost naše Hrvatske. Zaslužili smo je!

Bio nam svima sretan Dan državnosti sa željom: za još bolju Hrvatsku!

Neka nam živi naša jedina i vječna domovina Hrvatska!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Otkriveno spomen obilježje u Uzdolu – Nisu ovi ljudi izginuli bez razloga.

Objavljeno

na

Objavio

foto: Zorica gregurić

U nedjelju, 23. lipnja 2019. na Dvanaestu nedjelju kroz godinu u župi sv. Ivana Krstitelja Uzdol upriličeno je otkrivanje i blagoslov spomen obilježja braniteljima koji su svoje živote na oltar domovine položili u nekadašnjoj zoni odgovornosti Treće boje brigade Rama HVO-a.  Program je započeo svečanim euharistijskim slavljem u župnom dvorištu.

Svetu misu uz koncelebraciju desetorice svećenika predvodio je i tijekom njega propovijedao nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.

Tijekom prigodne propovijedi kardinal Puljić između ostaloga izrekao je promišljanja o značenju žrtve, važnosti pamćenja prošlosti, znaku Kristova križa, javnom mnijenju, kompleksu krivnje, podijeljenosti i neslozi, svetosti rodne grude … U završnom dijelu propovijedi kardinal Puljić je pozvao nazočne da budućim generacijama predaju svjetlo vjere, križ Kristov i korijene iz kojih su niknuli kako bi oni mogli nastaviti tamo gdje sadašnji naraštaji stanu.

Riječi dobrodošlice, obavijesti i zahvale izrekao je mjesni župnik Ivo Tomić.

Tijekom slavlja Svete mise nazočnima su se obratile i dvije časne sestre: s. Vedrana Ljubić i s. Paskaziu Bushemere, koje su predstavile svoje djelovanje u afričkoj državi Uganda.

Euharistijsko slavlje animirale su članice etno skupine Čuvarice pod ravnanjem Biljane Glibo.

Nakon Misnog slavlja u Memorijalnom centru kardinal Puljić predmolio je molitvu Opijela za pokojne.

Prema predviđenom protokolu, nazočni su nakon postroja u svečanoj koloni predvođeni članovima orkestra OS BiH i nositeljima zastava postrojbi i udruga proisteklih iz Domovinskog rata uputili do lokaliteta Cer odnosno do novoizgrađenog spomenika.

Na početku ceremonije blagoslova i otkrivanja pozdrave je u ime domaćina uputio Josip Prskalo, a nazočnima su se još obratiili predstavnici društevno-političkog života: Zvonko Milas i Dragan Čović.

Spomen obilježje blagoslovio je kardinal Puljić, a vrpcu su zajednički presjekli: Kazmir Zelenika i gore spomenuti Zvonko Milas i Dragan Čović.

U ovome dijelu programa, tekst pjesme Poruka hrvatskih palih branitelja pročitala je Jana Vlajčić.

Nakon što su brojne delegacije i pojedinci položili vijence i zapalili svijeće, unatoč kišnom vremenu uslijedio je kulturno-zabavni program, pa je tako u ranim večernjim satima upriličeno paljenje svitnjaka.

Cjelodnevni program upriličen je povodom obilježavanja Dana udruge Treće bojne brigade Rama i branitelja Uzdol te Drugog susreta iseljenih i sadašnjih župljana župe Uzdol koji se organizirao pod nazivom Ivadanski svitnjaci. Spomen obilježje na Ceru biti će trajni spomen na 134 poginula hrvatska branitelja koji su za obranu doma i obitelji dali ono najvrjednije – život. Ovom prilikom treba podsjetiti i to da je 2016. godine kardinal Puljić, Uzdol proglasio mjestom posebnog pijeteta žrtvama Domovinskog rata. (kta/m.r.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari