Pratite nas

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Treba li vjerovati Münchenskoj policiji ili vlastitim očima?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati iz Münchena, pogotovu oni koji su nazočili subotnjem Vazmenom bdijenju u crkvi Sv. Pavla, ogorčeni su i ne mogu se načuditi izvješću njemačke policije i medija koji se pozivaju na to izvješće u kojem se minorizira taj incident koji je srećom završio bez težih posljedica.

Puno je onoga što Hrvati predbacuju münchenskoj policiji. Zbog toga je nekoliko hrvatskih pojedinaca, u ime svojih udruga i tamošnje brojne hrvatske zajednice, pisalo njemačkoj policiji ali i medijima.

Pisali su također i münchenskom biskupu u čijem sastavu je i Hrvatska katolička misija München, piše Fenix-magazin

Razgovjetno je vikao „Takbir“

Hrvati koji su bili tu večer u crkvi pitaju se trebaju li vjerovati onomu što su vidjeli svojim očima i čuli svojim ušima ili izvješću policije u kojem se taj događaj, po njihovu sudu, minorizira i usmjerava ga se u potpuno drugom pravcu od istine.

Iako njemačka policija u svom izvješću nigdje ne navodi kako se incident dogodio pri katoličkom obredu na hrvatskom jeziku i u crkvi gdje je bilo oko tisuću i pol Hrvata, netočno se iznosi podatak kako se radilo o pravoslavnom obredu.

Malo je nevjerojatno za katoličku Bavarsku i njihovu policiju, te medije koji su prenijeli tu netočnost, da im se baš slučajno potkrala ta greška koju nisu ispravili ni nakon brojnih reagiranja. Ili se želi zataškati cijeli događaj.

No, još više od toga Hrvate smeta nenavođenje policije da je prekid vjerskog slavlja, te izazivanje panike i meteža, počinio čovjek afričkog podrijetla. Netočno u tom izvješću dalje je i podatak kako je nepoznati muškarac izgovarao nerazumljive riječi i povike.

Točno je kako je Afrikanac jasno i razgovijetno uzvikivao muslimanski poklič „Takbir“ što je značenje jednako „Allahu Akber“. Taj je poklič pogotovu poznat prognanim Hrvatima iz BiH u Münchenu, koji su od muslimanskih ekstremista i uvezenih mudžahedina (pro)tjerani i ubijani uz taj poklič u zadnjem ratu u BiH .

Postigao cilj

Nekolicina hrabrih Hrvata koji su u crkvi zaustavili Afrikanca u njegovu vikanju i rušilačkom pohodu prema oltaru kažu kako u njemu nisu prepoznali „psihički bolesnu osobu”, kakvim ga se sada nastoji prikazati. On je više sličio na osobu koja je imala svoj cilj nego na psihički bolesnu osobu, kaže Fenixov izvor.

Kakav je cilj imao Afrikanac i što je želio postići, teško je reći, jer je zaustavljen i savladan prije dolaska policije. No, postigao je jedan cilj: unio je dodatnu nesigurnost vjernika pri odlasku u neštićene crkve.

Hrvati su zato pisali i njemačkom biskupu moleći ga da nešto poduzme kako bi bavarske crkve u koje dolaze i Hrvati ubuduće bile štićene, a sve kako se ne bi događale takve stvari sa nemilim scenama straha i općeg meteža.

Treba li se dogoditi kakav teroristički čin da bi katoličke crkve počele biti štićene na adekvatan način, jedno je od pitanja Hrvata na koje se traži odgovor i od lokalnog biskupa.

Sličan izgred prije 2 godine u Essenu

Za kraj, a usporedbe radi, Hrvati podsjećaju kako se sličan izgred dogodio prije dvije godine u u Essenu, kada je na Veliki petak srednjovječni čovjek arapskih korijena ušao u crkvu St. Thomas Morus u kojoj se služio obred na hrvatskom jeziku. I tada, kao i sada u crkvi sv. Pavla u Münchenu, uzvikivano je Allahu Akbar i prijetio, nastala je panika jer su ljudi posumnjali da je podmetnuta eksplozija, pa je obred prekinut a ljudi su kao u stampedu bježali jedan preko drugog iz crkve.

Jesu li primjeri iz Essena i Münchena posve slučajni ili su oni ipak povezani prikrivenim terorizmom ili uvodom u terorizmom, teško je reći.

No, teško se oteti dojmu kako se u oba slučaja se navodno radilo o “psihički bolesnim osobam” koji su nepozvani upali i prekinuli katoličke obrede pred najveći kršćanski blagdan Uskrs.

Fenix-magazin/Stjepan Ivan Mandić

 

U Münchenu muškarac prekinuo vjerski obred vičući ‘allahu ekber’!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nova knjiga Tomislava Žigmanova

Objavljeno

na

Objavio

Nova knjiga pisca i esejista Tomislava Žigmanova “Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske” bit će predstavljena u utorak, 23. travnja u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI).

Nova Žigmanovljeva (Subotica, 1967.) knjiga donosi zbirku tridesetak književnih rasprava i kritika na žanrovski raznovrsnu literarnu produkciju suvremenih hrvatskih autora – pjesnika, pripovjedača, esejista i znanstvenika pod indikativnim naslovom „Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske“, navodi Matica, prenoseći recenziju Vinka Brešića.

I o ovoj se zbirci Žigmanovljevih rasprava i kritika može govoriti kao o respektabilnoj monografiji koja na visokoj razini registrira i problematizira aktualne kulturne, u prvome redu književne teme vojvođanskih Hrvata te pridonosi kritičkome usustavljivanju nacionalne baštine, ističe HMI i napominje kako je ta knjiga nagrađena Nagradom Julija Benešića.

Knjiga je tiskana u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula i Hrvatskog akademskog društva Subotica.

Uz samog autora, knjigu će predstaviti: ravnatelj HMI Mijo Marić, recenzent Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta te u ime nakladnika Istarskog ogranka DHK urednik knjige Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog.

Budući da se u utorak, 23. travnja održava 8. Noć knjige, iz Matice skreću pozornost da će, nakon promocije, u čitaonici Matice biti otvorena Izložba časopisa hrvatskih manjina iz zemlja srednje i jugoistočne Europe, a u večernjim satima održat će se i Virtualni festival pročitanih iseljeničkih knjiga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari