Pratite nas

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nova šefica Europske komisije stavila Hrvatsku među top tri države

Objavljeno

na

Objavio

Nakon Pariza i Varšave nova šefica Europske komisije Ursula von der Leyen sljedeći tjedan, najvjerojatnije u utorak, stiže u Zagreb kako bi razgovarala o Schengenu i predsjedanju, ali i pokazala zahvalnost, piše u srijedu Večernji list.

Detalji dolaska Ursule von der Leyen još se dogovaraju, no teme razgovora s hrvatskim premijerom Plenkovićem ticat će se onih uobičajenih s hrvatske agende prioriteta – ulazak u schengenski prostor, jer se završna evaluacija spremnosti Hrvatske očekuje u jesen, potom ulazak Hrvatske u eurozonu, sigurnost i razgovori o formiranju nove komisije i kandidata koje nacionalne vlade trebaju predložiti s rokom od 26. kolovoza, kao i razgovori o prioritetima i predsjedanju Hrvatske Europskom unijom početkom sljedeće godine te o višegodišnjem financijskom okviru, navodi dnevnik.

No, dodaju da je dublji razlog dolaska – a to je natuknuo i glasnogovornik nove šefice Komisije – i “pokazivanje zahvalnosti”.

U slučaju Plenkovića, povod je više nego jasan – hrvatski premijer bio je jedan od dva pregovarača Europske pučke stranke, koji je, nakon što je postalo jasno da je sustav glavnih kandidata (spitzenkandidata) propao, inzistirao da čelno mjesto komisije ide pučanima kao relativnim pobjednicama izbora,i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans, podsjeća Večernji.

No čak i da se politička kombinatorika i nije tako odvijala i da je Ursula von der Leyen ostala na dužnosti njemačke ministrice obrane, ovog bi mjeseca također došla u Hrvatsku, ali drugim povodom. Naime, već je bio dogovoren susret s hrvatskim kolegom, ministrom obrane Damirom Krstičevićem.

Ursula von der Leyen, kažu nam njezini suradnici, voli Hrvatsku. Teško se bilo oteti dojmu da je Hrvatska od učlanjenja u EU dugo bila izvan fokusa Komisije i njezinih članova.

Gotovo nevjerojatno zvuči da ni Barroso ni Juncker nisu prvih godina posjetili najmlađu članicu Unije, a ni povjerenici nisu bili česti gosti, što se zadnjih godina promijenilo, pa bi ovakav početak mandata mogao navijestiti dobre odnose, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Bugarski predsjednik uložio veto na kupnju F-16

Objavljeno

na

Objavio

Bugarski predsjednik Rumen Radev uložio je u utorak veto na ‘spornu’ kupnju američkih borbenih zrakoplova F-16 pozivajući se na previsoku cijenu, slabu opremu i povećanje proračunskog deficita koje donosi ta narudžba.

“Bugarskoj treba multifunkcionalan zrakoplov” s “punim paketom oružja i opreme te s obukom” pilota, istaknuo je predsjednik države ocijenivši da ti uvjeti nisu ispunjeni kod ovog ugovora, najvećeg koji je Sofija zaključila na vojnom polju nakon pada komunizma.

Desna većina u parlamentu je u petak ratificirala kupnju osam F-16 za 1.256 milijarda dolara pošto Bugarska, članica NATO-a od 2004., godinama nastoji zamijeniti svoju zastarjelu flotu MiG-ova 29 sovjetske proizvodnje.

Oporba je oštro kritizirala izbor F-16 i boljom ocijenila ponudu švedskog Gripena koja je uključivala deset zrakoplova.

Zbog ubrzanog postupka ratifikacije “nije jasno pitanje cijene, roka isporuke i odštete u slučaju kašnjenja”, istaknuo je predsjednik.

Ovaj veto obvezuje parlament da se ponovo očituje o ugovoru. Ako parlament i drugi put potvrdi ugovor, predsjednik neće moći uložiti veto.

Avioni koje želi i Hrvatska

Radev, bivši zapovjednik zračnih snaga koji je 2016. izabran za predsjednika uz potporu socijalističke oporbe, nije skrivao svoju sklonost Gripenima.

Povjerenstvo koje je sam imenovao isprva se odlučilo za švedsku ponudu, ali je postupak ponovljen 2017. kada je dužnost premijera preuzeo konzervativac Bojko Borisov.

Radev je u utorak posjetio Hrvatsku koja je također zainteresirana za kupnju F-16 od SAD-a.

Hrvatska, koja novim zrakoplovima želi zamijeniti dotrajale ruske Migove 21, planirala je kupiti modificirane F-16 od Izraela, ali je posao propao pošto Izraelci nisu dobili odobrenje SAD-a.

(Hina)

 

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari