Pratite nas

Iz Svijeta

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

Objavljeno

na

Otkad je Crna Gora 26. prosinca 2019. godine, nakon burne i skandalozne rasprave (prosrpska oporba pokušala je zaustaviti izglasavanje bacanjem suzavca), prihvatila zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je u Srbiji i SPC-u protumačen kao antisrpski, odnosi dviju država su napeti.

Sve se češće spominje da je “Crna Gora na rubu građanskog rata”, a postoji i bojazan da bi se u nekim dijelovima Crne Gore mogle pojaviti, po scenarijima iz 90-ih, odmetničke krajine. Srpski provučićevski mediji stvaraju dojam da Milo Đukanović “broji posljednje dane” te se raspravlja kako i na koji način Srbija treba “pomoći” Crnoj Gori da se “vrati srpstvu i povrati svoju slobodu”, kad se to dogodi.

Anticrnogorska histerija doseže medijski i politički vrhunac, pa je čak i crnogorski ministar vanjskih poslova poručio da se Crnogorci u Srbiji moraju izjasniti o zakonu kako bi se znalo “s kim imaju posla”, u medijima se otvoreno poziva na oduzimanje državljanstva onima koji “podrže Mila Đukanovića”, a čelnik Crnogorske stranke u Srbiji sa sjedištem u Novom Sadu, Nenad Stevović, kaže kako su “nastupila najteža vremena za Crnogorce u Srbiji” zbog otvorenog neprijateljskog stava “vladajućih krugova Beograda prema njima”.

Crna Gora se uspoređuje s ustaškom NDH, a gotovo bizarna zanimljivost jest da se sada u javnom prostoru Srbije aktualizirala “crnogorska agresija na Dubrovnik” 1991. godine te da se tako prvi put govori o napadima na Dubrovnik, piše jutarnji list

Tema Crne Gore čak je zasjenila kosovsku problematiku. U Crnoj Gori raste i antisrpsko raspoloženje, pa vlasti onemogućavaju signale i “blokiraju” neke emisije srpskih TV postaja Pink i Happy, koje svakodnevno sve otvorenije pozivaju na rušenje tamošnjeg režima, te se pokušava umanjiti medijski pritisak iz Srbije.

Policija i komunalne službe gotovo svakodnevno se bave uklanjanjem iscrtanih srpskih trobojki po nekim crnogorskim sredinama, što se u provučićevskim medijima proglašava iznimnim herojstvom i dokazom crnogorskog srpstva.

Osim toga, ne jenjavaju ni litije, odnosno procesije, pod parolom “Ne damo naše svetinje”, kojima se prosvjeduje protiv zakona kojim crkvena imovina postaje državna, odnosno imovina koja je bila u vlasništvu Crnogorske pravoslavne crkve, koja je ukinuta 1918. godine, a sada ponovno traži svoju autokefalnost (neovisnost) od carigradskog patrijarha Bartolomeja, čemu se SPC i Srbija (kao i Rusija) žestoko protive.

Litije okupljaju na tisuće vjernika SPC-a, no logistički ih podržavaju politički krugovi u Beogradu i prosrpsko-proruske stranke u Crnoj Gori okupljene u oporbeni Demokratski front, koji stoje iza tih litija.

No, procrnogorske strukture organiziraju svoje litije u korist zakona i podrške CPC-u.

Evidentno je da se iz Vučićeve Srbije nastoji destabilizirati (pa i oslabiti, ako ne srušiti) sadašnju vlast u Crnoj Gori (stvara se dojam da je dovoljno ukloniti Mila Đukanovića i “problemi” će se riješiti).

Tako je u manastir Kostrikovaca u Rovcima kod Kolašina došao i aktualni srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, a crnogorske vlasti zabranile su ulazak delegacije u uniformama Vojske Srbije.

Razlog dolaska je nađen u polaganju vijenca na grob Pavla Bulatovića, nekadašnjeg ministra obrane SR Jugoslavije, koji je ubijen u ni do danas razjašnjenim okolnostima, prije 20 godina.

A s druge strane obrana ovog zakona zapravo je završna bitka za konačno formiranje i utvrđivanje državotvornog, vjerskog, kulturološkog i nacionalnog identiteta Crne Gore i Crnogoraca.

– Raspadom bivše Jugoslavije SPC je ostao jedina pansrpska struktura izvan granica Srbije koja legalno djeluje, jer više nema ni vojske Jugoslavije ni Saveznog izvršnog vijeća, a SPC makar u Crnoj Gori djeluje najmanje kao duhovna institucija, a mnogo više kao parapolitička, paraobavještajna i paravojna struktura – rekao je crnogorski književnik Milorad Popović u razgovoru za Radio Sarajevo. Popović kaže kako je napad na Crnu Goru zapravo posljednja šansa za oživljavanje politike “velike (male) Srbije” na dijelovima Crne Gore i BiH, jer je jasno da je bez kontrole nad Crnom Gorom svaka velikosrpska ideja mrtva, piše jutarnji list

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Europa smo mi i mi se ne moramo svidjeti umornoj briselskoj eliti…

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u nedjelju u obraćanju naciji kako je Budimpešta naučila da se ne mora svidjeti “umornoj briselskoj eliti”, ističući da je Mađarska budućnost Europe.

“U posljednjih deset godina naučili smo da Europa nije u Bruxellesu”, rekao je premijer, a prenijela mađarska novinska agencija MTI. “Europa smo mi i mi se ne moramo svidjeti umornoj briselskoj eliti… U prošlosti smo mislili da je Europa naša budućnost ali danas znamo da smo mi budućnost Europe”.

Orban je već dulje vrijeme u sukobu s Bruxellesom, te napada i EU i Europsku pučku stranku (EPP) u kojoj je njegova stranka Fidesz suspendirana.

“Imamo problema s EU i ti problemi proizlaze iz različitog pristupa kako izgraditi Europu”, rekao je Orban na konferenciji europske krajnje desnice početkom veljače u Rimu.

Europski parlament je ove godine kritizirao Mađarsku zbog nazadovanja pravne države u toj zemlji. Orbanova stranka Fidesz je od ožujka 2019. suspendirana u Europskoj pučkoj stranci (EPP). Ove godine suspenzija je produljena.

Orban je u nedjelju također izrazio zadovoljstvo što je Mađarska našla “zajedničke temelje” sa susjednim zemljama, Hrvatskom, Slovačkom, Slovenijom i Srbijom i u poziciji je s njima ući u širu suradnju i stvarati saveze.

“Povijest je ponovno dala narodima središnje Europe šansu da izgrade novi savez utemeljen na njihovim vlastitim nacionalnim interesima, koji bi nam omogućio da se branimo od prijetnji i s istoka i sa zapada”, kazao je mađarski šef vlade.

On je istaknuo da činjenice pokazuju da posljednja dekada predstavlja najuspješnijih deset godina u posljednjih sto godina mađarske povijesti.

“Naša zemlja zna da Mađarska dolazi prva”, kazao je Orban. Rekao je i da su “prava nasilnih kriminalaca postala važnija donositeljima odluka od prava građana koji poštuju zakon”.

“Oni su spremni braniti počinitelje umjesto žrtava”, kazao je. “Taj opasni fenomen je sada stigao i od Mađarske i mi smo u ozbiljnim raspravama i međunarodnim sporovima”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Sergej Lavrov: Asadova pobjeda u Idlibu je neupitna

Objavljeno

na

Objavio

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u subotu da je pobjeda predsjednika Bašara al Asada u sirijskoj pokrajini Idlibu, posljednjem uporištu sirijskih džihadista i pobunjenika, “neupitna”.

“Pobjeda nad terorizmom je neupitna”, istaknuo je na Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, velikom godišnjem susretu posvećenom diplomaciji i vojnim pitanjima.

“Sjedinjene Države su proglasile pobjedu nad skupinom Islamskom državom (IS), ali hidra se vratila”, dodao je.

Sirijski “režim” već nekoliko mjeseci uz pomoć ruskog zrakoplovstva vodi ofenzivu u pokrajini Idlibu koju dijelom kontrolira bivši ogranak Al Kaide u Siriji.

Na temelju dogovora o primirju i deeskalaciji koji su Moskva i Ankara potpisale 2018., Turska u pokrajini Idlibu raspolaže s 12 promatračkih točaka.

U krvavim borbama turskih snaga, koje podupiru pobunjeničke skupine i sirijskih, kojima pomaže Moskva, ovih dana je poginulo 14 turskih vojnika, što je potaknulo žestok sukob Ankare i Moskve.

“Održavamo iznimno dobre veze, ali to ne znači da imamo jednaka stajališta o svemu”, rekao je Sergej Lavrov koji se u Muenchenu sastao s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom.

Turska misli da razlike s Rusijom u vezi sa Sirijom “ne smiju utjecati” na veze Ankare i Moskve, napose što se tiče isporuke ruskih sustava protuzračne obrane, rekao je turski ministar vanjskih poslova, a prenijela je televizijska mreža NTV.

Cavusoglu je usto rekao da će izaslanstvo njegove zemlje u ponedjeljak otputovati u Moskvu, nakon posjeta ruskih izaslanika, među kojima su bili vojni i obavještajni dužnosnici, Ankari prije tjedan dana, koji nije donio konkretnog rezultata.

“Razlike u stajalištima u vezi sa Sirijom ne smiju utjecati na tursko-ruske odnose. Stanje u Idlibu neće utjecati na ugovor o kupnji S-400”, koje Ankara kupuje unatoč protivljenju Washingtona koji ih drži nespojivima s oružjem NATO-a, izvijestio je NTV prenoseći ministrove izjave.

Turska i Rusija su blisko surađivale u vezi sa sirijskim pitanjem, premda su na suprotnim stranama u sirijskom sukobu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari