Pratite nas

Iz Svijeta

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

Objavljeno

na

Otkad je Crna Gora 26. prosinca 2019. godine, nakon burne i skandalozne rasprave (prosrpska oporba pokušala je zaustaviti izglasavanje bacanjem suzavca), prihvatila zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je u Srbiji i SPC-u protumačen kao antisrpski, odnosi dviju država su napeti.

Sve se češće spominje da je “Crna Gora na rubu građanskog rata”, a postoji i bojazan da bi se u nekim dijelovima Crne Gore mogle pojaviti, po scenarijima iz 90-ih, odmetničke krajine. Srpski provučićevski mediji stvaraju dojam da Milo Đukanović “broji posljednje dane” te se raspravlja kako i na koji način Srbija treba “pomoći” Crnoj Gori da se “vrati srpstvu i povrati svoju slobodu”, kad se to dogodi.

Anticrnogorska histerija doseže medijski i politički vrhunac, pa je čak i crnogorski ministar vanjskih poslova poručio da se Crnogorci u Srbiji moraju izjasniti o zakonu kako bi se znalo “s kim imaju posla”, u medijima se otvoreno poziva na oduzimanje državljanstva onima koji “podrže Mila Đukanovića”, a čelnik Crnogorske stranke u Srbiji sa sjedištem u Novom Sadu, Nenad Stevović, kaže kako su “nastupila najteža vremena za Crnogorce u Srbiji” zbog otvorenog neprijateljskog stava “vladajućih krugova Beograda prema njima”.

Crna Gora se uspoređuje s ustaškom NDH, a gotovo bizarna zanimljivost jest da se sada u javnom prostoru Srbije aktualizirala “crnogorska agresija na Dubrovnik” 1991. godine te da se tako prvi put govori o napadima na Dubrovnik, piše jutarnji list

Tema Crne Gore čak je zasjenila kosovsku problematiku. U Crnoj Gori raste i antisrpsko raspoloženje, pa vlasti onemogućavaju signale i “blokiraju” neke emisije srpskih TV postaja Pink i Happy, koje svakodnevno sve otvorenije pozivaju na rušenje tamošnjeg režima, te se pokušava umanjiti medijski pritisak iz Srbije.

Policija i komunalne službe gotovo svakodnevno se bave uklanjanjem iscrtanih srpskih trobojki po nekim crnogorskim sredinama, što se u provučićevskim medijima proglašava iznimnim herojstvom i dokazom crnogorskog srpstva.

Osim toga, ne jenjavaju ni litije, odnosno procesije, pod parolom “Ne damo naše svetinje”, kojima se prosvjeduje protiv zakona kojim crkvena imovina postaje državna, odnosno imovina koja je bila u vlasništvu Crnogorske pravoslavne crkve, koja je ukinuta 1918. godine, a sada ponovno traži svoju autokefalnost (neovisnost) od carigradskog patrijarha Bartolomeja, čemu se SPC i Srbija (kao i Rusija) žestoko protive.

Litije okupljaju na tisuće vjernika SPC-a, no logistički ih podržavaju politički krugovi u Beogradu i prosrpsko-proruske stranke u Crnoj Gori okupljene u oporbeni Demokratski front, koji stoje iza tih litija.

No, procrnogorske strukture organiziraju svoje litije u korist zakona i podrške CPC-u.

Evidentno je da se iz Vučićeve Srbije nastoji destabilizirati (pa i oslabiti, ako ne srušiti) sadašnju vlast u Crnoj Gori (stvara se dojam da je dovoljno ukloniti Mila Đukanovića i “problemi” će se riješiti).

Tako je u manastir Kostrikovaca u Rovcima kod Kolašina došao i aktualni srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin, a crnogorske vlasti zabranile su ulazak delegacije u uniformama Vojske Srbije.

Razlog dolaska je nađen u polaganju vijenca na grob Pavla Bulatovića, nekadašnjeg ministra obrane SR Jugoslavije, koji je ubijen u ni do danas razjašnjenim okolnostima, prije 20 godina.

A s druge strane obrana ovog zakona zapravo je završna bitka za konačno formiranje i utvrđivanje državotvornog, vjerskog, kulturološkog i nacionalnog identiteta Crne Gore i Crnogoraca.

– Raspadom bivše Jugoslavije SPC je ostao jedina pansrpska struktura izvan granica Srbije koja legalno djeluje, jer više nema ni vojske Jugoslavije ni Saveznog izvršnog vijeća, a SPC makar u Crnoj Gori djeluje najmanje kao duhovna institucija, a mnogo više kao parapolitička, paraobavještajna i paravojna struktura – rekao je crnogorski književnik Milorad Popović u razgovoru za Radio Sarajevo. Popović kaže kako je napad na Crnu Goru zapravo posljednja šansa za oživljavanje politike “velike (male) Srbije” na dijelovima Crne Gore i BiH, jer je jasno da je bez kontrole nad Crnom Gorom svaka velikosrpska ideja mrtva, piše jutarnji list

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Sebastian Kurz najavljuje ‘izlaznu strategiju’ za povratak života u normalu

Objavljeno

na

Objavio

Austrijski kancelar Sebastian Kurz izrazio je mogućnost da Austrija nakon Uskrsa postupno ukine mjere borbe protiv širenja zaraze koronavirusom.

– Austrija je na dobrom putu. Iza nas je dug put, mi doduše još uvijek nismo na vrhuncu epidemije, ali polako možemo razmišljati o tome kako korak po korak smanjiti mjere – rekao je Kurz (Narodnjačka stranka Austrije ÖVP) u razgovoru za nekoliko austrijskih medija objavljenom u nedjelju.

On je objasnio kako je sada vrlo važno da se građani preko uskrsnih praznika drže pravila o smanjenju socijalnih kontakata na minimum.

– Apeliram na građane da izbjegavaju velika okupljanja čak i u krugu obitelji – rekao je Kurz.

On je napomenuo kako se radi na planu mjera koje bi se poduzele nakon uskrsnih praznika.

– U ponedjeljak bismo trebali predstaviti pokušaj uvođenja ‘voznog reda’ za povratak u normalu – rekao je Kurz. Pritom bi, kako je rekao, gospodarstvo trebalo igrati važnu ulogu.

– Najvažnije je da započnemo s trgovinom – rekao je Kurz.

Među mjere koje je Kurz spomenuo u sklopu “izlazne strategije” spada zaštita starijih građana, daljnje izbjegavanje direktnih kontakata te uvođenje specijalne aplikacije pomoću koje bi bilo moguće pratiti širenje zaraze.

Austrijski kancelar se nije htio izjasniti je li za obvezu primjene ove aplikacije kod svih građana.

– Mi se želimo vratiti u normalno stanje, a praćenje putem aplikacije je jedan od smislenih elemenata – rekao je Kurz.

On je objasnio da za oko dva milijuna građana Austrije koji ne posjeduju pametni telefon razmišlja o tehničkim rješenjima poput privjesaka.

Kurz je izrazio zadovoljstvo zbog usporavanja širenja zaraze u Austriji, ali je zaključio kako za sada ne bi trebalo “davati preveliko značenje” ovim podacima nego i dalje nastaviti s pridržavanjem mjera. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Svjetske burze pale, globalno gospodarstvo uranja u recesiju

Objavljeno

na

Objavio

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, nakon niza podataka koji pokazuju da zbog posljedica širenja koronavirusa najveća svjetska gospodarstva uranjaju u recesiju.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 2,7 posto, na 21.052 boda, dok je S&P 500 pao 2,1 posto, na 2.488 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 7.373 boda.

Najveća svjetska burza najviše je pala u srijedu, više od 4 posto, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao Amerikance da slijede stroge mjere socijalnog distanciranja uoči „dva teška tjedna“ u kojima bi u SAD-u od koronavirusa moglo umrijeti između 100.000 i 240.000 ljudi.

“Apsolutno je ključno za američki narod da slijedi smjernice idućih 30 dana. To je pitanje života i smrti”, kazao je Trump na konferencije za novinare.

„Nakon Trumpovog upozorenja da će situacija biti gora prije nego što se poboljša, ulagači su shvatili da će problemi s virusom potrajati dulje nego što su očekivali“, kaže Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Tjedan dana prije cijene su dionica na Wall Streetu snažno porasle, zahvaljujući korekciji nakon prethodnog oštrog pada i nadi ulagača da će monetarne i fiskalne poticajne mjere ublažiti gospodarske štete.

No, sasvim je jasno da će najveće svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju, s obzirom da su zbog mjera suzbijanja virusa paralizirani mnogi dijelovi gospodarstva.

Projekcije, koje je objavio proračunski ured američkog Kongresa, pokazuju da bi u drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a mogao pasti za više od 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

U međuvremenu, broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je 1,1 milijun, dok je broj umrlih premašio 62.000. Kako se još ne vidi kraj širenju virusa u svijetu, jasno je da će posljedice po gospodarstva biti goleme.

Svi makroekonomski pokazatelji upućuju na to. Među ostalim, u petak je objavljeno da je u SAD-u u ožujku broj zaposlenih pao za 701 tisuću, čime je naglo prekinut trend rasta zaposlenosti koji je trajao rekordnih 113 mjeseci.

„Čini se da će ovo tržište ‘medvjeda’ potrajati. Što će dulje ljudi ostati kod kuće, to će gospodarstvu trebati više vremena da se ponovno pokrene, a zaradama kompanija da se oporave“, kaže Zaccarelli.

Uskoro počinje sezona objava kvartalnih poslovnih izvješća američkih kompanija, a mnoge su već smanjile procjene svojih rezultata u prvom tromjesečju.

Stoga analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom kvartalu pasti 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a u drugom 10,9 posto, što znači da se očekuje recesija zarada, odnosno njihov pad dva kvartala zaredom.

Nakon prošlotjednog pada, S&P 500 indeks u minusu je oko 27 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 19. veljače, što znači da je izbrisano oko 7.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica u sastavu tog indeksa.

I eurozona uranja u recesiju. U petak je tvrtka IHS Markit objavila da je indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni u ožujku potonuo rekordnih 21,9 bodova u odnosu na veljaču, spustivši se na 29,7 bodova, najnižu razinu otkada je londonska tvrtka počela prikupljati i obrađivati podatke.

“Podaci upućuju na zaključak da je godišnja stopa pada gospodarstva eurozone već blizu 10 posto, a najgore neizbježno tek dolazi u bliskoj budućnosti”, tumači glavni ekonomist Markita Chris Williamson.

Zbog otga su i na europskim burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,7 posto, na 5.415 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,1 posto, na 9.525 bodova, a pariški CAC 4,5 posto, na 4.154 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 8,1 posto, na 17.820 bodova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari