Pratite nas

Balkan

Crna Gora odgovorila Srbiji: ‘Više nikad nećemo biti tuđe bitke’

Objavljeno

na

Napisi u srbijanskim medijima

“Vojni izaslanik Crne Gore u Republici Hrvatskoj, pukovnik Ivan Mašulović, sudjelovao je na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, kao i Dana hrvatskih branitelja, u okviru redovnih aktivnosti i na poziv domaćina, u skladu sa uobičajenim diplomatskim protokolom”, priopćilo je Ministarstvo obrane Crne Gore nakon što su ih zbog tog poteza prozvali iz Srbije.

“On nije bio u Kninu da proslavlja bilo čije pobjede ili poraze, niti stradanja bilo kog naroda, kako se to zlonamjerno želi insinuirati. Ta retorika i smještanje ovog bezazlenog civilizacijskog čina u kontekst suludog rata 90-tih, ne priliči 20-im godinama ovog stoljeća, novom vremenu u kojem su i Crna Gora i Srbija zemlje kandidati u pregovaračkom procesu sa EU”, priopćeno je.

Crna Gora je svoj odnos prema stradalima pokazala kad im je to bilo najpotrebnije, dodaju.

“Danas je okrenuta sigurnoj europskoj budućnosti, i odlučno ide u korak s razvijenim demokratskim zemljama, oslobođena balasta prošlosti. Bez obzira na bilo čija očekivanja, Crna Gora ne želi nikad više biti tuđe bitke, već je okrenuta svom razvoju i napretku, i izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama u okruženju, što je najbolji put za jačanje regionalne stabilnosti. Takav odnos Crna Gora ima i prema bliskoj, prijateljskoj Srbiji, kao i prema bliskoj i prijateljskoj Hrvatskoj, uz to i savezničkoj zemlji u NATO-u. Ovo je pozicija Crne Gore u odnosu na taj događaj. Sve drugo su najobičnije insinuacije, koje uglavnom dolaze od onih koji su i tada, kao i danas, pokušavali lamentirati nad sudbinom poginulih i prognanih, i da politički profitiraju na njihovoj nesreći”, stoji u priopćenju crnogorskog Ministarstva obrane.

Na dolazak pukovnika Mašulovića u Knin reagirale su prosrpske stranke u Crnoj Gori, ali i srpski ministar obrane kojem je zabranjen ulazak u Hrvatsku, Aleksandar Vulin. On je rekao kako mu je žao što je na obilježavanju godišnjice Oluje, “proslavom najvećeg stradanja srpskog naroda”, vidio časnika crnogorske vojske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Balkan

Patrijarh Irinej: Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka

Objavljeno

na

Objavio

Kriza u kojoj je pravoslavni svijet veoma je duboka, a može, nažalost, doći i do tragedije dubokog i dugotrajnog raskola, ocijenio je u utorak patrijarh srpski Irinej, naglasivši kako, unatoč nesuglasju, globalni crkveni poredak nije nepovratno promijenjen

U intervjuu Večernjim novostima, danom prije odluke Ruske pravoslavne crkve u ponedjeljak da prekine odnose s Carigradskom patrijaršijom, koja je priznala autokefalnost Ukrajinske crkve, patrijarh srpski kaže da „Crkva ne zna za nepovratne procese i konačne promjene“.

„Crkveni poredak je, zapravo, u bitnome nepromjenjiv, a problemi nastaju kad ga mi ljudi, ne isključujući ni one najodgovornije u Crkvi, iz bilo kojih razloga i radi bilo kakvih ciljeva, narušimo“, rekao je poglavar SPC.

On je, govoreći o svojim nedavnim susretima s najvišim velikodostojnicima Ekumenske patrijaršije u Istanbulu i Ruske patrijaršije u Moskvi, naglasio kako nije bio „u nekoj specijalnoj pomiriteljskoj misiji“.

„Ali sam, u ime SPC, činio sve što sam mogao da se izbjegne najgori scenarij“, rekao je patrijarh Irinej.

On podsjeća da su i Sabor i Sinod SPC apelirali da carigradski patrijarh „ne prenagljuje” u odlukama i da “ide putem dijaloga i svepravoslavnog konsenzusa“.

Stajalište SPC je da „treba potpuno i neizostavno poštovati stoljetni crkveni poredak i svete kanone“, kaže Irinej, uz ocjenu da „naša majka crkva u Carigradu, nažalost, po mišljenju ogromne većine episkopa i teologa SPC, sada ne čini“.

„Mi nismo na klackalici ’za i protiv’. Mi smo za jedinstvo Crkve, slogu, odgovornost, vjernost kanonskom poretku, a protiv svega što dijeli i vodi u opasnost raskola“, poručio je vrhovni poglavar SPC.

Ruska pravoslavna crkva odlučila je u ponedjeljak prekinuti suradnju s Ekumenskom patrijaršijom u Istanbulu zbog odluke ekumenskog patrijarha Vartolomeja da ukine osudu šizmatičke ukrajinske crkve, čime su stvoreni uvjeti za neovisnost ukrajinske crkve od Moskovske patrijaršije, kojoj kanonski pripada.

Srpska pravoslavna crkva objavila je na svojoj internetskoj stranici odluku Moskovske patrijaršije da „prekine euharistijsko općenje s Carigradskom patrijaršijom“, ali se SPC o tome još nije službeno očitovala.

Carigradski patrijarhat priznao neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Balkan

Makedonci na referendumu odlučuju o imenu zemlje i putu prema euroatlantskim integracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Makedonski građani danas izlaze na referendum i odgovaraju na pitanje – Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke? Referendum je savjetodavan i njegovi rezultati ne obvezuju parlament, koji do kraja godine dvotrećinskom većinom mora izglasovati ustavne promjene kako bi zaživio dogovor premijera Zorana Zaeva i Alexisa Tsiprasa.

Građani Makedonije danas izlaze na savjetodavni referendum o promjeni imena Makedonije, koji zapadni čelnici i makedonska vlada nazivaju povijesnom prilikom da se prekine grčka diplomatska blokada i osigura put prema euroatlantskim integracijama.

Prihvaćanje promjena imena države prilika je vladi da dobije potvrdu povjerenja građana i možda poduzme prve korake prema pristupanju NATO-u i otvaranju pristupnih pregovora s EU-om.

No prvo bi bilo nužno da građani glasaju za novo ime – Sjeverna Makedonija – kako je dogovoreno s Grčkom u lipnju tzv. Prespanskim sporazumom.

Tek kada se to provede, Grčka će moći ratificirati sporazum i prekinuti blokadu Makedonije na putu prema EU-u i NATO-u.

Makedonski premijer Zoran Zaev je prije referenduma upozorio Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: “Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.

Međutim, referendum nije obvezujući pa bi Zaev mogao pokrenuti promjenu ustava čak i ako odgovor većine bude negativan ili odziv nedostatan.

Istodobno, oporbene stranke protive se promjeni imena zemlje smatrajući da je riječ o izdaji nacionalnog identiteta, a kritizira se i procedura kojom Zaev želi sporazum pretočiti u zakon.

Podsjetimo, današnji makedonski referendum, stanje odnosa Kosova i Srbije, te predstojeće izbore u BiH analitičari ocjenjuju kao tri ključna događaja koja mogu odrediti budućnost jugoistočne Europe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari