Pratite nas

Crna Gora poručila: Pola Prevlake je naše

Objavljeno

na

prevlaka

Smatram da Prevlaka nikada nije bila ni hrvatska ni crnogorska i ona mora biti stvar pregovora – rekao je direktor crnogorske Uprave za nekretnine Dragan Kovačević

Direktor crnogorske Uprave za nekretnine Dragan Kovačevićizjavio je da između Crne Gore i Hrvatske postoje granični problemi na Prevlaci.

Najavio je kako će Hrvatska s Crnom Gorom morati uskoro riješiti pitanje Prevlake, dok će se oko spornih teritorija s Kosovom najvjerojatnije pokrenuti međunarodna arbitraža, javlja Tanjug, a prenosi B92.

Smatram da Prevlaka nikada nije bila ni hrvatska ni crnogorska i ona mora biti stvar pregovora. Nigdje ne piše da je ona hrvatski ni crnogorski teritorij. Naša diplomacija treba se boriti za taj dio i smatram da je polovica naša. Kako će se to dalje odvijati, vidjet ćemo – kazao je Kovačević.

Tvrdi i da su s Kosovom sporna dva područja  – jedno na lokaciji Kula kod Rožaja, a drugo je Rugovska klisura ispod planine Čakor, općina Plav, dodajući da se uglavnom radi o šumskim kompleksima.

Nafta
Eksploatacija najbogatijih nalazišta – onih podmorskih smještenih na samom jugu Hrvatske – mogla bi biti blokirana sve dok se ne postigne konačni dogovor o granici na moru između Hrvatske i Crne Gore. A taj dogovor izravno će utjecati na raspodjelu potencijalno golemih prihoda od eksploatacije ležišta ugljikovodika koja se u pograničnom području nalaze.

Iako se o konkretnim veličinama rezervi tek može spekulirati, iz javno dostupnih podataka o dosad obavljenim istraživanjima može se zaključiti da su one znatne. Istraživali Amerikanci Iako ozbiljnija istraživanja ugljikovodika na južnom dijelu istočne obale Jadrana nisu vođena od 1990. godine, najozbiljnije istražne radove u toj regiji je potkraj 70-tih i početkom 80-tih prošlog stoljeća provodila američka naftna kompanija Chevron.

Amerikanci su tada u hrvatskom i crnogorskom dijelu Jadrana proveli niz seizmičkih snimanja te napravili desetak ispitnih bušotina. Jedna od najuspješnijih bila je bušotina Južni Jadran 3, smještena tridesetak milja sjeverozapadno od Budve. Na toj lokaciji otkrivena je prisutnost nafte, ali su količine procijenjene komercijalno neisplativima. Ipak, ključni element pri toj procjeni bila je tadašnja cijena nafte koja se kretala u rasponu od 20 do 40 dolara. Danas njezina cijena iznosi oko 100 dolara, a proteklih godina je često premašivala i razinu od 120 dolara.

Uz današnju cijenu, razumno je vjerovati da bi naftno polje kod bušotine Južni Jadran 3 bilo komercijalno isplativo, no problem je što se nalazi u neposrednoj blizini današnje privremene crte razgraničenja, koja je ustanovljena međudržavnim sporazumom Hrvatske i Crne Gore još iz 2002. godine. Temeljem tog sporazuma, Hrvatska je uspostavila kontrolu nad kopnenom granicom na Prevlaci, ali je na moru uveden privremeni granični režim.

Ekspert za međunarodno pravo i nekadašnji šef državne Komisije za granice Hrvoje Kačić svojedobno je upozorio da bi Hrvatska, kad bi privremeni režim bio pretvoren u trajno rješenje granice na moru, bila uskraćena za više od 200 četvornih kilometara teritorijalnog mora, te tisuću kilometara epikontinentalnog pojasa. Veći dio u hrvatskom moru Sad je jasno da bi crta razgraničenja izravno utjecala i na podjelu podmorskih naftnih bogatstava.

Reinterpretacije Chevronovih seizmičkih podataka ležišta Južni Jadran 3 koja je radila britanska tvrtka Star Petroleum pokazala su da je ležište znatno veće nego što se prije smatralo, ali i da se sastoji od dviju struktura. Manja je ona izravno ispod bušotine, a veća zapadnije prema hrvatskom teritorijalnom moru. Dakako, mi ne možemo sa sigurnošću reći kolike su te rezerve, no s obzirom na to gdje se nalaze, rješavanje graničnog pitanja nužan je preduvjet da ih se istraži i eventualno osposobi za proizvodnju – kaže Stanko Kadija, umirovljeni geolog Ine koji je godinama radio na istraživanju jadranskih ležišta ugljikovodika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari