Pratite nas

Povijesnice

Crnogorac koji je radije pucao u sebe nego razarao hrvatske gradove

Objavljeno

na

Naredili su mu granatiranje Dalmacije, a on se radije ubio

29. rujna 1991. godine, crnogorski admiral Vladimir Barović počinio je samoubojstvo, zbog agresije JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku.

To je po njemu predstavljalo djelo koje je u potpunoj suprotnosti s crnogorskom časti. Kontraadmiral Barović ubio se u ambulanti Vojno-pomorskog uporišta Vis u rujnu 1991., onoga dana kad je stupio na dužnost načelnika Štaba Vojno-pomorske oblasti JNA, odnosno na dužnost zamjenika zapovjednika Vojno-pomorske oblasti, a to je tada bio admiral Mile Kandić.

Barović je u oproštajnom pismu napisao da mu njegova crnogorska čast ne dopušta da oružja Jugoslavenske ratne mornarice okrene protiv hrvatskog naroda u bratoubilačkom ratu Nije htio izdati zapovijest floti koja je trebala bombardirati gradove i naselja u Dalmaciji, što mu je bilo naređeno.

Barović je odbio služiti takvom zlu, pa je svoju čast vlastitom voljom platio životom. U oproštajnom je pismu kao razlog samoubojstva naveo agresiju JNA protiv Hrvatske, a kao Crnogorac nije se htio boriti i uništavati hrvatski narod, koji kako je rekao, njemu ništa nije skrivio.

Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jest onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kad mu je to naređeno“, napisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković.

Barović je kao zapovjednik garnizona u Puli koji je pregovarao oko odlaska JNA iz tog istarskog grada ostao zapamćen prema jednoj izjavi:

“Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti.”

Svoje je obećanje i ispunio. Sahranjen je u Herceg Novom, a u trenutku smrti imao je 52 godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Osnovana Specijalna jedinica policije PU Zagrebačke ‘ALFA’

Objavljeno

na

Objavio

Krenuli su iz Zagreba 1991. ne znajući što ih čeka. Sudjelovali su u svim najvažnijim vojnim akcijama za obranu naše domovine.

Specijalna jedinica policijske uprave zagrebačke ALFA osnovana je 23.7.1991. godine. U Domovinskom ratu prešla je gotovo sva ratišta Banovine, Zapadne slavonije, Like pa sve do Dubrovnika.

U Alfama je bilo 369 aktivnih i 454 pričuvna djelatnika. To su bili uglavnom dragovoljci i ljudi koji su radili u policiji.

U borbenim akcijama ubijeno je 8, a ranjeno 100 pripadnika. Zahvaljujući profesionalizmu Alfe su jedna od rijetkijh jedinica čiji je odnos gubitaka nanesenih neprijatelju 10 puta veći od gubitaka.

Jedinica je pohvaljena Ukazom predsjednika dr. Franje Tuđmana 1991. za osvajanje vojarne Velika Buna. Odlikovana je i Grbom grada Zagreba, Medaljom Grada Zagreba i Redom Nikole Šubića Zrinskog. Alfe su odigrale i značajnu ulogu u Oluji, ulazak u Zagreb su okarakterizirali kao najsretniji dan za njih.

 

9. kolovoz 1995. – Doček Specijalne Jedinice Policije ALFA u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. srpnja 1992. – Predsjednici Tuđman i Izetbegović potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

21. srpnja 1992. predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Ugovor je u zajedničkom interesu obje ratom zahvaćene države potpisan mjesec dana nakon što je Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje i opću mobilizaciju, a kao agresore imenovalo Srbiju, Crnu Goru, „bivšu JNA“ i ekstremistički dio bosanskih Srba.

Sporazum je omogućavao vojno djelovanje hrvatskih snaga u pograničnim područjima, a što je pospješilo napadajne akcije Hrvatske vojske na Južnom bojištu.

Prigodu potpisivanja važnog sporazuma državna delegacija BiH iskoristila je kako bi zahvalila Hrvatskoj na zbrinjavanju izbjeglica iznad njezinih mogućnosti

Naime, uz 260 tisuća prognanika sa svojih okupiranih područja, Hrvatska je već u prva dva mjeseca rata primila 270 tisuća izbjeglica iz BiH. Sporazumom je oružani dio Hrvatskog vijeća obrane sastavni dio jedinstvenih oružanih snaga BiH.

S obzirom na to da velikosrpska agresija nije jenjala, Tuđman i Izetbegović su 23. rujna 1992. u New Yorku potpisali Dodatak Sporazumu o prijateljstvu i suradnji između Hrvatske i BiH kojim su predviđene zajedničke vojno-obrambene aktivnosti protiv srpskoga agresora.

Oba sporazuma nisu podrazumijevala cjelovito vojno savezništvo, kao Splitski sporazum koji je potpisan tri godine poslije i koji je bio temelj za oslobađajuće operacije na teritoriju Hrvatske i BiH, stoga ostaje nagađati u kojoj mjeri je taj nedostatak u ugovorima utjecao na sukob Bošnjaka i Hrvata koji je uskoro uslijedio.

No unatoč silnom stradanju Bošnjaka i Hrvata, Izetbegović je nakon potpisivanja sporazuma u srpnju 1992. izjavio da još nije vrijeme za vojni sporazum, jer bi to srpski narod „sigurno shvatio kao prijetnju“, te da bi „bilo bolje ostaviti još malo prostora za djelovanje međunarodnih faktora“.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari