Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: HDZ jedini među najvećim strankama raste

Objavljeno

na

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom rujna, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,2 posto (prema 26 posto iz kolovoza). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima niti sukob u vrhu stranke (koji je završio izbacivanjem nekadašnjeg potpredsjednika iz stranke). S druge strane SDP se zaustavio na svom najnižem rezultatu (sada 18,1 posto prema 18 posto iz kolovoza).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,7 posto (malo manje od prošlomjesečnih 13,2 posto). Negativni rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,8 posto (prije mjesec dana 7,5 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, SDP se zadržao na gotovo istoj razini, dok su Most i Živi zid zabilježili međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Stranka Bandić Milan 365 s izborom od 3,6 posto (u kolovozu 3,1 posto), a slijedi HSS s izbornom podrškom od 3,3 posto (prije mjesec dana 2,6 posto). Neovisni za Hrvatsku su zabilježili izbor od 2,9 posto (isto kao u kolovozu), a slijedi stranka Pametno s 2,5 posto. Iznad jedan posto izborne podrške je pet stranaka: Hrast (1,9 posto), HNS (1,8 posto), IDS (1,4 posto), Glas (1,2 posto) i HSU (1,1 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,4 posto (prema prošlomjesečnih 12,7 posto).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži predsjednica Grabar Kitarović koja je na ovomjesečnih 21 posto (prema kolovoških 20,8 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 19,8 posto (prema prošlomjesečnih 20,1 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 7,7 posto izbora (prije mjesec dana 8,5 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6 posto (u kolovozu 5,9 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (isto kao i u kolovozu). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula i Zoran Milanović (obojica po 2,7 posto), Ivan Pernar (2,4 posto), Božo Petrov (2,0 posto) te dva dva stranačka “izgnanika” Bojan Glavašević i Darko Milinović (obojica po 1,8 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se 0,5 posto izbora dijeli dvadesetdrugo mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,8 posto (u odnosu na 25,7 posto iz kolovoza). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 13,7 posto (u kolovozu 14,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,4 posto (isto kao i u kolovozu). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 5,9 posto izbora (u kolovozu 6,6 posto), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (2,9 posto), Ivan Pernar (2,7 posto), Milan Bandić (2,5 posto) i Nenad Stazić (2,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,6 posto građanki/građana (prema 19,9 posto iz kolovoza). U ovomjesečnom istraživanju 73 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,5 posto iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,5 posto (u kolovozu 59,3 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 36,8 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,8 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i drugom mjesecu njezina mandata iznosi 30,5 posto (prema 34,2 posto iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 58,3 posto (u kolovozu je iznosila 49,1 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,13 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,21). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,16), dok je ona niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,38). Najniža je ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,71).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,28 (u odnosu na 3,20 koliko je izmjereno početkom kolovoza). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,97 (u kolovozu 1,98).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je štrajk u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 45,5 posto hrvatskih građana. Uspjesi hrvatskih sportaša u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 18,6 posto. Događanja oko Agrokora su na trećem mjestu s 8,4 posto izbora. Tri su teme zabilježile izbor viši od 3 posto: loši demografski pokazatelji i problem s nedostatkom radne snage (3,9 posto), sukob u HDZ-u (3,2 posto), problemi u sustavu hitne pomoći (3,0 posto). Pet je tema s izborom od 1 do 3 posto: rasprave o najavljenoj poreznoj reformi (2,0 posto), zabrana štrajka u Croatia Airlines-u (2,0 posto), rast BDP-a od 2,9 posto u 2 kvartalu ove godine (1,5 posto), sukobi u SDP-u (1,1 posto) i susret premijera Plenkovića s Angelom Merkel (1,1 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 9,7 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari