Pratite nas

Politika

CRO Demoskop: HDZ jedini među najvećim strankama raste

Objavljeno

na

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom rujna, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,2 posto (prema 26 posto iz kolovoza). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima niti sukob u vrhu stranke (koji je završio izbacivanjem nekadašnjeg potpredsjednika iz stranke). S druge strane SDP se zaustavio na svom najnižem rezultatu (sada 18,1 posto prema 18 posto iz kolovoza).

Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,7 posto (malo manje od prošlomjesečnih 13,2 posto). Negativni rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,8 posto (prije mjesec dana 7,5 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, SDP se zadržao na gotovo istoj razini, dok su Most i Živi zid zabilježili međumjesečni pad izborne podrške.

Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Stranka Bandić Milan 365 s izborom od 3,6 posto (u kolovozu 3,1 posto), a slijedi HSS s izbornom podrškom od 3,3 posto (prije mjesec dana 2,6 posto). Neovisni za Hrvatsku su zabilježili izbor od 2,9 posto (isto kao u kolovozu), a slijedi stranka Pametno s 2,5 posto. Iznad jedan posto izborne podrške je pet stranaka: Hrast (1,9 posto), HNS (1,8 posto), IDS (1,4 posto), Glas (1,2 posto) i HSU (1,1 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,4 posto (prema prošlomjesečnih 12,7 posto).

Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži predsjednica Grabar Kitarović koja je na ovomjesečnih 21 posto (prema kolovoških 20,8 posto). Na drugom je mjestu “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 19,8 posto (prema prošlomjesečnih 20,1 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 7,7 posto izbora (prije mjesec dana 8,5 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6 posto (u kolovozu 5,9 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (isto kao i u kolovozu). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula i Zoran Milanović (obojica po 2,7 posto), Ivan Pernar (2,4 posto), Božo Petrov (2,0 posto) te dva dva stranačka “izgnanika” Bojan Glavašević i Darko Milinović (obojica po 1,8 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se 0,5 posto izbora dijeli dvadesetdrugo mjesto.

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,8 posto (u odnosu na 25,7 posto iz kolovoza). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 13,7 posto (u kolovozu 14,7 posto). Na trećem su mjestu “Svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,4 posto (isto kao i u kolovozu). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 5,9 posto izbora (u kolovozu 6,6 posto), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (2,9 posto), Ivan Pernar (2,7 posto), Milan Bandić (2,5 posto) i Nenad Stazić (2,3 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,6 posto građanki/građana (prema 19,9 posto iz kolovoza). U ovomjesečnom istraživanju 73 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,5 posto iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,5 posto (u kolovozu 59,3 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 36,8 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,8 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i drugom mjesecu njezina mandata iznosi 30,5 posto (prema 34,2 posto iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 58,3 posto (u kolovozu je iznosila 49,1 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,13 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,21). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,16), dok je ona niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,38). Najniža je ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,71).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,28 (u odnosu na 3,20 koliko je izmjereno početkom kolovoza). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,97 (u kolovozu 1,98).

Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je štrajk u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 45,5 posto hrvatskih građana. Uspjesi hrvatskih sportaša u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 18,6 posto. Događanja oko Agrokora su na trećem mjestu s 8,4 posto izbora. Tri su teme zabilježile izbor viši od 3 posto: loši demografski pokazatelji i problem s nedostatkom radne snage (3,9 posto), sukob u HDZ-u (3,2 posto), problemi u sustavu hitne pomoći (3,0 posto). Pet je tema s izborom od 1 do 3 posto: rasprave o najavljenoj poreznoj reformi (2,0 posto), zabrana štrajka u Croatia Airlines-u (2,0 posto), rast BDP-a od 2,9 posto u 2 kvartalu ove godine (1,5 posto), sukobi u SDP-u (1,1 posto) i susret premijera Plenkovića s Angelom Merkel (1,1 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 9,7 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Bez Izbornog zakona nema vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH i Hrvatskog Narodnog Sabora, te još aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je kako će za 10 do 15 dana biti aktiviran NATO-ov program partnerstvo za mir za BiH.

”Mi ćemo u narednih 10 15 dana dobiti, aktivirati MAP, Partnerstvo za mir. Naš jedini put je euroatlanski put, kazao je Čović na večeri zahvale koju je priredio u mostarskom hotelu Mepas za stotine uzvanika iz svih područja BiH, kako bi im zahvalio na potpori u izbornoj kampanji”, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Građanska BiH nije moguća

Čović je ponovio kako je koalicija stranaka HNS-a BiH predvođena HDZ BiH u predizbornoj kampanji slala poruke prijateljstva, ljubavi, domoljublja, poruke da zajedno gradimo zajedničku nam domovinu BiH i to, zajedništvo i Hrvatski Narodni sabor, naglasio je, nemaju alternativu. I zato smo ostvarili takav izborni rezultat. Naš je cilj bio doseći 130.000, a moja je malenkost dobila podršku 155 tisuća, koalicija predvođena HDZ-om 145.000 što je najbolji rezultat ostvaren u posljednjih 20 godina. I tu snagu nitko ne može staviti u stranu, unatoč tomu što bi to neki željeli, kazao je Čović.

Istaknuo je kako takvima poručuje da građanska Bosna i Hercegovina nije moguća. ”To građansko je fingirano, jer ono postaje unitarno i daje jednonacionalnu državu koju nitko ne želi”, kazao je Čović, upozorivši kako bez HDZ BiH i HNS-a nije moguće napraviti vlast u BiH. ”U Vijeću ministara imat ćemo puninu svih ministara i zamjenika kao što ih sada imamo, imat ćemo 4 delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Imat ćemo Vladu Federacije onoliko snažnu koliko budemo postavili odgovorne i pametne ljude i vlast u svih pet županija, a ja vjerujem uz malo mudrosti i strpljenja da ćemo dobiti ono što nam pripada i u vladi šeste Zeničko-dobojske županije”, kazao je.

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Nema BiH bez Hrvata

Predsjednik HDZ BiH uvjeren je kako zahvaljujući politici HDZ BiH i HNS-a Hrvati imaju razumijevanje i podršku vlasti Hrvatske, ali i Europske unije. ”Čut će se, vrlo skoro, i iz Bruxellesa da nema Bosne i Hercegovine bez hrvatskog naroda kao do kraja jednakopravnog s druga dva naroda u svakom dijeliću BiH bez bilo kakve unutarnje podjele”, dodao je.

Čović je, međutim, ponovio kako predstavnici Hrvatskog Narodnog sabora neće ući u vlast dok se ne izmjeni Izborni zakon sukladno presudi Ustavnog suda BiH, aludirajući na vlast u FBiH. ”Ja vas uvjeravam da se u novu vlast, u jednom djelu, nikada neće ući dok se ne promjeni Izborni zakon BiH sukladno odluci Ustavnog suda kako bi imali pravo da biramo svoje predstavnike u institucije koje su i po Ustavu institucije koje predstavljaju hrvatski narod.

Bez HDZ BiH i HNS BiH ne može se promišljati budućnost BiH”, ponovio je Čović. Lider HDZ BiH najavio je održavanje konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog Narodnog sabora BiH, kojeg će činiti svi novoizabrani hrvatski zastupnici u skupštine županija te zastupničke domove FBiH i BiH, kao i vijećnici izabrani u Općinska vijeća na prošlim lokalnim izborima, do kraja veljače, a izborni Sabor HDZ BiH krajem travnja iduće godine.

Birati najbolje među Hrvatima

”U ponedjeljak ćemo imati sjednicu Predsjedništva i Središnjeg odbora HDZ BiH, a onda idemo ostvariti ono što nam je dužnost kako bi svaki naredni izbori bili utakmica između Hrvata da možemo birati najbolje između nas, da se ne moramo uvijek zbijati i govoriti da ako ne budemo svi glasovali za jednoga da nećemo uspjeti”, kazao je Čović te dodao:- ”I ne sumnjajte da ćemo ovako okupljeni u zajedništvo i zajedno s čestitim Bošnjacima i čestitim Srbima učiniti da ova država profunkcionira kao normalna država.”

Najavio je kako će njegova stranka u izvršnu vlast uključiti najbolje i najodgovornije, te znatan broj žena i mladih, te je pozvao sve stranačke dužnosnike da do kraja budu posvećeni svojim obvezama, svjesni ogromnog povjerenja koju je HDZ BiH, na čelu koalicije HNS-a dobio od hrvatskog naroda, na izborima.

”Šansu da budu dio izvršne vlasti dat ćemo uz još ovo malo veterana damama i mladosti, da nam daju energiju i ohrabrenje, da i tu napravimo zajedništvo mladosti i iskustva. I poruka svima da moramo biti svjesni odgovornosti ovog trenutka i ostaviti prostora da najbolji među nama budu na ključnim pozicijama u izvršnoj vlasti. I poruka još jednom svima vama da date sve od sebe tamo gdje raditi bilo u bolnici, u školi, u gospodarskom sustavu, da se u potpunosti predate svom poslu”, kazao je Čović.

 

Marijan Knezović: Jadni Komšić je umislio da je predsjednik

 

 

Gotovo nitko od Hrvata nije glasao za Komšića

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković o euru: To je riješeno, referendum je održan

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako je referendum o uvođenju eura održan kada je održan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kada se glasalo o Ugovoru o pristupanju u kojem stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju.

Odgovarajući na upit novinara o referendumu o uvođenju eura, premijer je rekao da je to riješeno.

“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković koji u Opatiji sudjeluje na Međunarodnoj konferenciji studenata prava “Elsa”.

Odgovarajući na novinarski upit o izgledima Hrvatske da već 2020. uđe u europski tečajni mehanizam (ERM II), premijer je kazao da imamo dobre pokazatelje kad je riječ o ispunjavanju Maastrichtskih kriterija, imamo strategiju za uvođenje eura, priprema se pismo koje će uputiti ministar financija i guverner HNB-a koje se odnosi na korake koje ćemo učiniti da bismo ušli u tečajni mehanizam, a koji je preduvjet za ostvarivanje članstva u europodručju.

Na upit o dilemama je li uvođenje eura i odricanje od dijela suvereniteta, premijer ističe kako se “Europska unija bavi okupljanjem suvereniteta i time jačanjem svih država koje su u europskom projektu”.

“Euro je jedna od tješnjih integracija (…) Naš cilj je tu sasvim jasan, strateški određen, referendumom potvrđen i prihvaćen i u pristupnim pregovorima i ugovorom i pristupanju. Sve je to dio procesa europskog projekta koji je od 1990. strateško određenje svih hrvatskih vlada, svih sabora, svih vodstava. I tu nema nikakve dileme. To je politika kontinuiteta i onoga što je u interesu Hrvatske”, zaključio je premijer Plenković.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari